Spremni na sve – hrvatski prepperi
Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti
Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere nisu uvijek loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom rezmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.
Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:
- Torba za hitne situacije (torba u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i sl.)
- Evakuacija (putevi evakuacije, mjesta okupljanja, način komunikacije, najvažniji kontakti, itd.)
- Voda i hrana (tri dana potrebnih namirnica za evakuaciju kao i za dva tjedna ako ostajemo kod kuće, no neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje)
- Sklonište (vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće…)
- Oprema (komplet prve pomoći, ali i vježbe, alat i pribor, mobiteli, baterije i sl.)
- Navigacija i snalaženje u prostoru (osnove navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirati, ponijeti karte, kompas i ostali pribor ovisno o planovima…
- Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju
- Samobrana i sigurnost (vještine i trening, vrste oružja, pravila sigurnosti u kriznim situacijama)
- Planovi i uvježbavanje (izrada obiteljskih planova prema vrstama rizika, podjela zaduženja u grupi, uvježbavanje (kroz igru s djecom), procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres)
Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, psiho-pataloški slučajevi), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.
Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult), nisu vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, ali i više orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.
(Foto: tawatchai07 / Freepik)
