Toplinski udari
Vrime je poludilo, rekle bi stare nonice. Ekstremi toplinskih udara koji se izmjenjuju s olujnim nevremenom postali su gotovo normalni.
Zanimljivo je da su i naši stari znali kako se nositi s velikim vrućinama i hladnoćom, a danas kada na raspolaganju imamo brojne specijalizirane službe i modernu tehnologiju koja nas upozorava na nevrijeme koje se približava – često kao zaigrana djeca ne slušamo savjete stručnjaka.
Hrvatski crveni križ redovito na svojim stranicama i putem medija upozorava na rizike toplinskih udara i savjete za slučaj velikih vrućina, koje i sada možete vidjeti – OVDJE.
Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske na svojim stranicama objavljuje upozorenja o ekstremnim vremenskim uvjetima na stranici koju možete naći – OVDJE.
Teško je sa sigurnošću reći zbog čega se često ne pridržavamo savjeta i upozorenja. Možda je jedan od razloga i to što internetski mediji i društvene mreže vole svakog časa prognozirati “smak svijeta” i dolazak jahača Apokalipse, pa smo zasićeni lošim vijestima i ne doživljavamo ih toliko ozbiljno čak i kada su informacije vjerodostojne, pa su konačni efekti upravo suprotni. Tako je na primjer i sa žutim, narančastim i crvenim oznakama upozorenja meteo-prognoza koje mediji često napuhavaju kao da se radi o kraju civilizacije, umjesto da ljudima objasne na što trebaju obratiti pažnju i kako se pripremiti u pojedinim situacijama.
Zbog svega se uvijek dobro prisjetiti osnovnih preporuka:
1. Rashladite svoj dom
> Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka od 8 do 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.
> Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
> Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
> Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslije podnevno sunce.
> Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.
> Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
> Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35°C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti koje mogu nastati zbog velike vrućine.
2. Klonite se vrućine
> Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.
> Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
> Izbjegavajte izlazak iz kuće ili stana u najtoplijem dijelu dana.
> Izbjegavajte naporan fizički rad, no ako morate, činite to u najhladnije doba dana što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.
> Potražite sjenu u hladu.
> Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.
> Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.
> Prilagodite svoje izlaganje sunčevom zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
3. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
> Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
> Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost hlađenja je mokrom spužvom, zamatanjem u mokre ručnike ili kupke za noge.
> Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i naočale za sunce.
> Koristite laganu posteljinu poput plahti po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
> Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
> Jedite češće manje obroke.
4. Pomozite drugima
> Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
> Razgovarajte o toplinskom valu s obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
> Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
> Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
> Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
5. Ako imate zdravstvene probleme
> Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.
> Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
6. Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše
> Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
> Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
> Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
> Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
> Ako član obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovara, nemirna je), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladniji prostor, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature od 25 do 30°C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u bočni položaj.
Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!
(Navedeni su savjeti Hrvatskog crvenog križa)
(Foto: ECMWF Forecast)
