Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

Vojni rok

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi smo vrijeme provedeno u JNA smatrali najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

Vikendica

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

Opskrba

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

Promet

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

Informacije / komunikacija

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

Skloništa

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)