Poplava

Često mislimo da poplave dolaze sporo, ali u slučaju nagle bujične poplave nemamo previše vremena.

Danas kada na raspolaganju imamo modernu tehnologiju pomoću koje možemo u svakom trenutku vidjeti vodostaje svih rijeka i kretanje eventualnog plimnog vala…

Pogledajte ovaj link –> http://vodostaji.voda.hr/

… i zbog toga se čini da imamo dovoljno vremena za evakuaciju. Ipak, događalo se da jake bujične poplave u gradovima, koje su došle naglo nakon velikih količina oborina, iznenade građane, nanesu veliku materijalnu štetu, a bilo je i smrtnih slučajeva. Ponekad je u gradovima (gdje nema dovoljno zelenila i tla koje može upiti veće količine vode, a posebno na strmim terenima) do pojave bujica dolazilo nakon što je u sat vremena palo 50 litara kiše po kvadratnom metru (ponekad je dovoljno i manje padalina u kratkom vremenu), pa i na taj podatak treba obratiti pažnju kada pratite meteorološke podatke koje objavljuju mediji.

U SLUČAJU POPLAVE:

> Nazovite 112

> Isključite struju i plin

> Maknite se na povišeni položaj, izvan dosega vode

 

KOMUNIKACIJA SA SLUŽBOM 112:

> Govorite polako i razgovjetno.

> Recite gdje ste (točnu adresu).

> Ukratko opišite što se dogodilo.

> Napomenite jesu li ljudi u opasnosti.

> Slijedite upute Civilne zaštite.

 

VAŽNO:

> Ne krećite se kroz vodu, posebno bujicu, čak niti automobilom, osim ako ne morate zbog hitne evakuacije.

> Pazite da ne ostanete zatočeni u autu, podzemnoj garaži, podrumu ili u sličnom prostoru.

> Bujične poplave u gradovima dolaze naglo, a zbog svoje snage mogu biti vrlo opasne čak i kada je voda male dubine.

> Isključite električne uređaje u prostorijama gdje bi mogla prodrijeti voda.

> Pratite informacije nadležnih službi u medijima.

> Kada je dolazak poplave izvjestan – djecu na vrijeme sklonite na sigurno.

 

 

PRIPREME:

> Podignite uređaje i namještaj koliko možete da spriječite dodir s vodom.

> Ugradite sigurnosne ventile koji spriječavaju povrat vode (ako ste u kući ili niskom stanu).

> Provjerite puteve evakuacije na povišeni teren, odredite mjesto gdje ćete se skloniti u slučaju evakuacije.

> Omogućite otjecanje vode oko kuće.

 

SLUŽBENE INFORMACIJE:

Na stranici Hrvatskih voda pratite trenutnu situaciju i približavanje vodnog vala:

> http://vodostaji.voda.hr/

Postoji i mobilna aplikacija “Vodostaji” Hrvatskih voda putem koje možete pratiti situaciju i vodostaje, ali ne radi uvijek najbolje, no podaci o vodostajima su ažurni i dostupni na web stranici i gore navedenoj adresi.

U planiranju ne zaboravite kućne ljubimce da se ne dogodi da ih netko krene spašavati u najrizičnijem trenutku.

 

PRIMJERI:

Velike poplave u gornjem toku Dunava i vodeni val koji se nakon toga spustio u Hrvatsku još jednom je testirao spremnost naših hitnih službi. Na svu sreću sve je prošlo dobro, službe su odradile svoj posao, a građani su bili na oprezu. No, kao i u ranijim slučajevima pokazalo se da treba ozbiljno shvatiti upozorenja stručnjaka. Iako su i ranije nastajale velike štete, sreća je da (zahvaljujući između ostaloga sustavu obrane od poplava i hitnim službama – Civilnoj zaštiti, vatrogascima, volonterima HGSS, Hrvatskoj vojsci, Hrvatskom crvenom križu, policiji, Hrvatskim vodama i drugim službama) ipak nije bilo ljudskih žrtava, što u slučajevima rekordnih padalina i bujičnih poplava koje nailaze velikom brzinom – predstavlja veliki rizik.

Iako je DHMZ padaline najavio na vrijeme, u kratkom je vremenu došlo je do rekordnih količina kiše i vodostaja, što govori o potrebi usklađivanja planova uzimajući u obzir efekte globalnog zatopljenja zbog kojeg se događaju sve veći ekstremi, pa se čini da podaci o predviđenim maksimumima više ne vrijede.

Mada postoji dobar sustav praćenja vodostaja pomoću kojeg građani mogu znati što im se sprema, bujične poplave ne ostavljaju dovoljno vremena za pripreme, pa na branjenim područjima treba na vrijeme pripremiti dodatne sustave zaštite, a na nebranjenim područjima – na vrijeme informirati lokalno stanovništvo.

Premda su nadležna službe obavile velik posao, čini se da je bilo i dosta propusta u održavanju sustava obrane od poplava, pa treba – provjeriti koliko se redovito i kvalitetno obavljaju radovi za koje građani izdvajaju velika sredstva.

Potrebna su velika ulaganja u održavanje vodne infrastrukture, redovito čišćenje kanala, povećanje planiranih područja za prirodno izlijevanje rijeka ili uređenih retencija za ispuštanje viška vode prilikom nailaska vodenog vala, kao i dovršetak investicija (djelom iz EU fondova) koje su u tijeku – a sve to potrebno je ubrzati.

DHMZ i njegov Sektor za hidrologiju (vidi link -> https://hidro.dhz.hr/) sakupljaju vrijedne podatke temeljem kojih će nadležne službe moći izraditi nove planove za buduće hirove prirode koju je čovjek izazvao svojim neodgovornim ponašanjem.

 

(Fotografija: Wirestock/Freepik)