, ,

Bit će rata?

Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

Vojni rok

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi smo vrijeme provedeno u JNA smatrali najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

Vikendica

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

Opskrba

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

Promet

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

Informacije / komunikacija

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

Skloništa

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

/od
,

Spremni na sve – hrvatski prepperi

Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere nisu uvijek loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom rezmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1.Torba za hitne situacije (torba u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i sl.)

2.Evakuacija (putevi evakuacije, mjesta okupljanja, način komunikacije, najvažniji kontakti, itd.)

3.Voda i hrana (tri dana potrebnih namirnica za evakuaciju kao i za dva tjedna ako ostajemo kod kuće, no neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje)

4.Sklonište (vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće…)

5.Oprema (komplet prve pomoći, ali i vježbe, alat i pribor, mobiteli, baterije i sl.)

6.Navigacija i snalaženje u prostoru (osnove navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirati, ponijeti karte, kompas i ostali pribor ovisno o planovima…

7.Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju

8.Samobrana i sigurnost (vještine i trening, vrste oružja, pravila sigurnosti u kriznim situacijama)

9.Planovi i uvježbavanje (izrada obiteljskih planova prema vrstama rizika, podjela zaduženja u grupi, uvježbavanje (kroz igru s djecom), procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres)

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, psiho-pataloški slučajevi), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult), nisu vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, ali i više orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: tawatchai07 / Freepik)

/od
, , ,

Udahni ako možeš

Kvaliteta zraka u gradovima na rubu opasnosti, ali stanje još uvijek nije kritično.

Svi znamo da je zrak (najvećim djelom zbog štetnih čestica nastalih izgaranjem)  u većim hrvatskim gradovima često zagađen i može izazvati probleme s disanjem, najviše kod djece, starijih, bolesnih, te osjetljivih ljudi s respiratornim problemima. Ipak, često se u tome pretjeruje i diže nepotrebna panika. U svakom slučaju treba biti informiran, što danas nije previše teško. U nekoliko klikova na mobitelu svatko može doći do prilično pouzdanih podataka…

Državni hidrometeorološki zavod na svojoj stranici objavljuje redovita mjerenja:
klikni OVDJE

Podatke možete naći i na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja:
klikni OVDJE

A globalno kvalitetu zraka prati i stranica AccuWeather:
klikni OVDJE

Naravno, sve podatke koliko god bili točni, treba shvatiti kao informaciju i upozorenje za osjetljive, pa uvijek treba pročitati i detaljne podatke koji (ovisno o tome kakvo je opće stanje vašeg organizma i imate li problema s disanjem) opisuju potencijalne rizike. Vrijednosti koje daju Indeks kakvoće zraka (IKZ), računa se korištenjem standarda i smjernica koje je su razvili Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te na temelju drugih znanstvenih studija, dobar je pokazatelj kvalitete zraka, no ako se ne radi o dugotrajnom opasnom zagađenju, većina ljudi neće imati probleme s disanjem.

Foto: Freepik / Accu Weather

/od
,

Što je to Sigurno.info?

Novi portal – sada na jednom mjestu sve informacije o vašoj sigurnosti!

 

Sigurno.info naziv je Internet portala o sigurnosti. Stranica je još u izradi, no osnovni ciljevi portala su:

>  Sve informacije o vašoj sigurnosti na jednom mjestu.

>  Pouzdani izvor informacija iz službenih izvora i od eksperata.

>  Sprječavanje panike.

>  Bolje reakcije u slučaju nesreća i kriznih situacija.

 

Nakon pandemije i potresa koji su mnogim ljudima ostavili traume, sada se pojavio i ratni sukob koji bi mogao eskalirati u svjetski rat. Može li gore? Čovjek bi rekao – u takvoj situaciji ne treba još više plašiti ljude pišući o sigurnosti i nesrećama.

No, cilj portala Sigurno.info nije dodatna zabrinutost nego upravo suprotno – objediniti na jednom mjestu kratke i jasne informacije o tome kako u kriznim situacijama sačuvati mir i sigurnost. Je li to u ovakvoj situaciji – nemoguća misija?

Mi mislimo da nije. Realno, onaj tko ima dovoljno godina već je iskusio posljedice rata, u životu vidio teške ozljede, suočio se sa smrti, brigom za zdravlje, djecu, posao, imovinu. Nekad smo se smijali čuvenim akcijama “Ništa nas ne smije iznenaditi”, nije nam bilo jasno čemu skloništa kad je drugi svjetski rat davno zaboravljen, svi smo prigovarali besmislenom i zaglupljujućem služenju vojnog roka. Poslije smo vidjeli da “vrag nikad ne spava” i da je dobro biti spreman, ali i uvježban za nevolje koje nas u životu mogu snaći.

Iako ćemo donositi linkove na postojeće službene podatke državnih službi koje su nadležne za krizne situacije kao i savjete eksperata, i bez obzira na činjenicu da neke vještine poput pružanja prve pomoći (koju smo svi morali proći barem na tečaju za vozačku dozvolu) već poznajemo – mislimo da još puno toga treba reći o sigurnosti. Portal sigurno.info trebao bi postati ultimativni vodič za sigurnost cijele obitelji i vaše imovine.

Posljedice nasilja u rasponu od mobbinga na poslu, nasilja u obitelji, razbojstva, nereda i demonstracija na ulici, pa sve do ratnih sukoba – ipak je moguće donekle ublažiti ako smo informirani i pripremljeni na izvanredne situacije.

Isto tako, sigurnost u ratnim uvjetima zvuči kao oksimoron i naravno da nitko nema garanciju da će biti siguran u globalnim katastrofama, ali kvalitetne informacije i pripreme preduvjet su za smanjenje rizika i daju nam bolje izglede da, ako ništa drugo – “prođemo bolje” u opasnim situacijama.

Portal sigurno.info pokrenula je tvrtka Euro komunikacije iz Samobora, u suradnji s našim stručnim suradnicima koji imaju dugogodišnje iskustvo iz različitih područja sigurnosti. Za sve dodatne informacije možete nam se javiti na mail: info@sigurno.info

(Foto: Freepik.com)

/od
,

Dolazi velika oluja?

Vremenske katastrofe nisu ništa novo, no globalno zatopljenje čini ih sve ekstremnijima, pa je korisno prisjetiti se osnovnih pravila kod nailaska oluje…

 

1. Ostanite u zatvorenom i pratite izvještaje o vremenu

> Državni hidrometeorološki zavod – https://meteo.hr/

> MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite – https://civilna-zastita.gov.hr/

> Poštujte upozorenja koja ste dobili na mobitel putem sustava SRUUK

> Hrvatske vode / prikaz vodostaja – http://vodostaji.voda.hr/

> Mobilne aplikacije za praćenje dolaska nevremena, količina padalina i udara gromova (Rain Radar, Lightning, Windy i sl.)

2. Ako ste vani sklonite se u najbližu zgradu (pritom izbjegavajte drveće, oštećene građevine i slične objekte).

3. Držite se podalje od prozora i staklenih površina (ako s prozora snimate oluju u smjeru jakih udara vjetra može doći do nesreće) .

4. Za vrijeme grmljavinskog nevremena izbjegavajte korištenje električnih uređaja kao i vode (posebno za tuširanje).

5. Ukoliko ste na području pogodnom za brzi dolazak BUJIČNIH POPLAVA pripremite se na vrijeme da napustite prostorije u kojima bi mogli ostati zarobljeni (vidi savjete OVDJE).

 

S obzirom da je glavno obilježje oluje jak vjetar, a često ih prate munje, tuča, bujične poplave i druge nepogode, stručnjaci najčešće preporučuju:

>  Oprez od predmeta koji lete nošeni jakim vjetrom.

>  Sklonite se od udara munje u zatvoreni prostor.

>  Sklonite ili zaštitite auto ili druge vrijednosti, fiksirajte predmete i opremu oko kuće.

>  Izbjegavajte područja ispod dalekovoda i sličnih instalacija, prostor u blizini oštećenih građevina, skela, dizalica i slično.

>  Isključite osjetljive elektronske uređaje ili koristite zaštitu od udara munje

>  Zaštitite ili osigurajte usjeve, stoku i gospodarske objekte, koliko je to moguće.

>  Provjerite gromobransku instalaciju, stanje krova i druge kritične građevinske elemente.

(Pogledajte i ostale upute u slučaju nevremena koje možete naći na našim stranicama, zajedno s linkovima na specijalizirane službe pomoći i spašavanja)

Aktualno

Nedavne velike oluje s katastrofalnim posljedicama u središte pažnje stavile su pitanja pouzdanosti informacija o približavanju opasnosti. Najprije su na internetskim društvenim mrežama, a kasnije i u tzv. mainstream medijima  počela ismijavanja hitnih državnim službi i cijelog sustava, a nakon toga uslijedile i dezinformacije, čak do poziva “Ne računati na Civilnu zaštitu” objavljenog u izdanju jedne od najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj.

Naravno da propusta ima u svakoj službi i da treba kritizirati loše odluke i tražiti poboljšanja svih sustava, ali neodgovorno pozivanje javnosti na nepoštivanje hitnih službi (posebno u atmosferi masovnih dezinformacija i lažnih vijesti), opasna je i vrlo rizična pojava koja može imati ozbiljne posljedice.

Dobar primjer je sustav SRUUK o kojem smo pisali na našim stranicama (tekst možete pročitati OVDJE). Nakon ne tako davne, najjače zabilježene oluje u Hrvatskoj koja je poharala velik dio Hrvatske, ljudi koji su najprije komentirali da je takav sustav glup i nepotreban, počeli su odjednom govoriti kako je sramota što im sustav nije postao poruku da dolazi veliko nevrijeme. Umjesto beskonačne polemike najprije treba upozoriti na činjenice:

>  Sustav SRUUK tada je još bio u fazi ispitivanja i podešavanja i nije bilo uvjeta za njegovo aktiviranje, a prva je prava poruka poslana prilikom opasnosti od poplave na području Brdovca kod Zagreba.

>  Ako se pokaže da je dobro napravljen bit će to još jedan od korisnih sigurnosnih alata.

>  Korist sustava za rano upozoravanje važan je i kod uzbunjivanja putem sirena, jer je dobro da u opasnosti, kada čujete sirene, na mobitel dobijete službeni opis opasnosti i upute što trebate poduzeti.

>  Najava dolaska nevremena bila je dostupna iz više različitih izvora

>  Svi moderni mobiteli imaju aplikacije za prognozu vremena.

>  DZMH (na adresi: https://meteo.hr/ redovito objavljuje prognoze i upozorenja o nevremenu.

>  Bilo je proglašeno najprije narančasto, a sat vremena prije dolaska oluje i crveno upozorenje (oznake: zeleno – nema upozorenja; žuto – vrijeme je potencijalno opasno; narančasto – vrijeme je opasno; crveno – vrijeme je izuzetno opasno).

>  Ravnateljstvo civilne zaštite putem Twittera redovito šalje obavijesti o opasnostima, a moguće ih je dobiti i na drugim internetskim stranicama.

>  Javno su dostupne meteorološke radarske slike koje se ažuriraju svakih deset minuta i pomoću kojih je moguće jasno vidjeti dolazak svake oluje (poput aplikacije Rain radar i mnogih sličnih alata).

>  Čak su i tele-operateri počeli slati upozorenja o nailasku oluje, kako bi spriječili eventualne štete na opremi svojih korisnika.

 

Propusti u sustavu Civilne zaštite, kojih je na nekim područjima sigurno bilo, ne znače da moramo srušiti cijelu strukturu i kod građana izazvati nepovjerenje i bijes na ljude koji su u teškim uvjetima ipak odradili velik i važan posao. Uz napomenu da mnogi od njih rade kao volonteri.

Možda će jednog dana postojati aplikacije koje će nas upozoriti da prije prelaska ceste moramo pogledati lijevo i desno, ali dok se takav sustav ne uvede – ostaje nam da i sami nešto poduzmemo na informiranju o vlastitoj sigurnosti. Naravno, iz pouzdanih izvora.

Razumije se da nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će točna biti brzina vjetra na pojedinom području (mada već postoje mobilne aplikacije kao što je Windy, koje pružaju brojne meteorološke podatke, pa uz količine padaline prognoziraju brzinu i smjer vjetra, tlak zraka i ostale detalje, pa je moguće reagirati i zaštititi se), ali upozorenja postoje i treba se na vrijeme pripremiti za izvanredne situacije.

Drugo je pitanje koliko su na kojem području hitne službe efikasne, dobro organizirane, opremljene i stručno vođene, ali to je rasprava koja će potrajati. Ipak, zbog vremena koje se mijenja i povećanih rizika prirodnih katastrofa, ne bi trebalo gubiti vrijeme na površne i paušalne ocjene, nego iz propusta izvući pouku i profesionalcima omogućiti da unaprijede sustav.

(Foto: wirestock / Freepik)

/od
,

Opskrba u kriznim situacijama

Da li nam je zaista najvažnije da imamo dovoljno – WC papira?!  

 

Na početku pandemije i “zaključavanja” koje je uslijedilo našim je ljudima najvažnije bilo da nabave velike količine – WC papira. Iako je dobro da u kriznim situacijama postoje zalihe hrane i pića za tjedan dana, mahnita kupovina “špeceraja” za sljedećih godinu dana, u situaciji normalne opskrbe dućana, potpuno je iracionalna. Takva panika može donijeti do umjetne nestašice koja onda stvara dodatnu psihozu i stvarne probleme u opskrbi stanovništva, jer se police u trgovinama ne stignu puniti, pa se čini da nema osnovnih namirnica.

Ista neinformiranost pojavila se prilikom prvih prijetnji nuklearnim ratom. Tada su ljudi pohrlili u apoteke i tražili tablete kalijevog jodida koji se izdaje isključivo na recept i to u strogo određenim situacijama izloženosti radijaciji (količina, vrijeme izloženosti, godine i kilaža pacijenta, itd.) i samo u organizaciji nadležnih službi. Nepropisno korištenje ovog, kao i mnogih drugih lijekova, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa i smrti. Zato prije svih postupaka dobro razmislite i najvažnije – informirajte se iz pouzdanih izvora.

Savjeti:

>  Pratite vijesti iz pouzdanih izvora.

>  Ne pretjerujte s kupovinom i ne budite brzopleti.

>  Prije uzimanja lijekova savjetujte se s liječnikom.

 

Postoje brojne upute i brošure Civilne zaštite (možete ih pronaći OVDJE), no dobar je i primjer njemačkog saveznog ureda za Civilnu zaštitu koji je svojim građanima dao osnovne upute za pripremu namirnica za izvanredne situacije:

>  Voda je najvažnija (računajte 2 litre vode po osobi dnevno).

>  Ne eksperimentirajte u nabavci i kupujte proizvode na koje ste navikli i obratite pažnju na rok trajanja, namirnice čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu, provjerite nepropusnost ambalaže i trošite najprije “najstarije” u zalihi.

>  Računajte na mogućnost nestanka struje, pa djelom koristite hranu koja ne treba zamrzavanje i moguće ju je pripremiti za jelo na priručnim kuhalima za kampiranje ili bez kuhanja.

>  Kada radite zalihe, ne zaboravite i na posebne vrste hrane ako je koristite (za dijabetičare, malu djecu, osobe s alergijama, vegetarijance i sl.), a vodite računa i o kućnim ljubimcima ako ih imate.

 

Među njemačkim savjetima za opskrbu stanovništva izrađena je i procjena vrste i količine hrane potrebne za jednu odraslu osobu (2200 kCal) za 10 dana:

>  20 litara vode (uključujući mineralnu ili vodu iz slavine, čaj i voćne sokove)

>  3,5 kg žitarica, proizvoda od žitarica, kruha, krumpira, tjestenine i riže

>  2,5 kg voća (u limenkama ili staklenkama) i orašastih plodova

>  4 kg mahunarki i povrća (u limenkama ili staklenkama)

>  2,6 kg mlijeka i mliječnih proizvoda

>  1,5 kg ribe, mesa i jaja ili cijela jaja u prahu

>  0,4 kg masti i ulja

>  ostale namirnice poput šećera, meda, čokolade, brašna, instant juha, tvrdih kolačića i sl.

 

Uz sve navedeno treba reći da osim ozbiljnih kriza postoje i manji kratkotrajni poremećaji u opskrbi energentima, vodom i hranom za koje se nije teško pripremiti. Bez obzira je li odjednom nestalo struje, vode ili smo zaboravili da je neradna nedjelja, zaista nije teško imati kod kuće sve spremno za takve situacije. Kanistar vode, plinsko kuhalo za kampiranje, priručna grijalica ili smrznuti pekarski proizvodi spremni za pečenje, uz uobičajeni izbor namirnica koje svi imamo u smočnici – dovoljni su da bez paničarenja “preživimo” dan ili dva bez pune komocije.

(Foto: Freepik)

/od

Snježne radosti – ili žalosti

Opasnosti vrebaju u sva godišnja doba, pa i zima ima svoje “specijalnosti” koje nisu zanemarive.

Prve asocijacije na zimu i snijeg obično su romantične slike dječje radosti, sanjkanja, skijanja, grudanja i pravljenja snjegovića. Oni malo stariji obično se sjete čišćenja snijega, opasne poledice i – gipsa na ruci. I jedno i drugo je stvarnost, no pametno je pripremiti se na zimske uvjete (ili nenadanu oluju) i smanjiti rizike za neugodne uspomene.

Zimski rizici i mjere opreza:

>  Poledica

svi znamo da poledica može biti opasna za pješake kao i u prometu, no često zaboravimo pripremiti odgovarajuću obuću i dodatke protiv poskliznuća, kao i očistiti svoj auto od snijega i na vrijeme montirati zimske gume.

>  Snježne oluje

posebno su opasne u gorskim predjelima kada mogu naići vrlo brzo i nenaviklim turistima stvoriti ozbiljne probleme.

>  Padovi snijega i leda s krovova

u gradovima su posebno rizični padovi snijega i leda s visokih zgrada, pa je potreban poseban oprez, ali i odgovarajuća upozorenja na opasnim mjestima.

>  Lavine

iako u našim krajevima nema uvjeta kakvi vladaju u visokim planinama, moramo voditi računa o zapusima i odronima, kao i otežani promet zbog kojeg mogu nastati ozbiljni problemi, posebno ako ostanete negdje zatrpani ili prometno izolirani.

>  Hladnoća – smrzavanje

Iako nam odmalena govore – toplo se obuci, danas kada malo boravimo na otvorenom kao da smo zaboravili pravila slojevitog oblačenja i pripreme za ekstrene vremenske uvjete. Rizici naročito rastu u planinskim krajevima kada se nailazak hladnog i vlažnog zraka koji “prodire do kosti” može dogoditi vrlo brzo, pa se uz otežano kretanje zbog snijega i slabu vidljivost može dogoditi tragedija čak i nedaleko od kuće ili skloništa.

Savjeti Crvenog križa za hladno vrijeme:

>  Pratite upozorenja o hladnoći, te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

>  Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu i otporni su na vlagu.

>  Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, a posebno bolesti srčanog ili dišnog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja hladnoći.

>  U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni zbog klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti pada i prijeloma kosti.

>  Kod niskih temperatura izbjegavajte teže fizičke poslove na otvorenom prostoru i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

>  Pomozite članovima obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

>  Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljivanja i prekid boravka na hladnoći.

>  U slučaju da se kod osoba koje duže borave na otvorenom pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnu prsti, gubitak osjeta prstiju, blijeda koža, bol), odmah treba potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću i pothlađenu osobu postepeno utopliti zamatanjem u deke. Pothlađenu osobu ne smije se izlagati direktnom izvoru topline. Preporučeno je davati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) i potražiti stručnu medicinsku pomoć ili nazvati: Hitnu medicinsku službu 194 ili jedinstveni europski broj za hitne službe 112.

No, uz sve navedeno, u današnjem užurbanom načinu života često zaboravljamo da postoje i oni koji jednostavno nemaju uvijek sve potrebno da bi s ugrijali. Socijalno ugroženi, stariji ljudi bez obitelji, beskućnici i svi ostali koji se ne mogu zaštititi od hladnoće. Zato je ovo pravo doba da se uključite u akcije Hrvatskog Crvenog križa i drugih organizacija za pomoć ugroženima.

Zaštita od hladnoće – preporuke Hrvatskog Crvenog križa pogledajte: –> OVDJE

Zaštita starijih u hladno vrijeme – Preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar pogledajte: –> OVDJE

/od
,

Pametna uzbuna

U subotu 3. lipnja 2023. Civilna zaštita na sve dostupne mobitele u Hrvatskoj poslala je poruku o uzbuni. Radilo se o probnoj poruci kakve se sada već redovito šalju u slučaju opasnosti na pojedinim područjima.

I Hrvatska konačno dobija sustav koji će u slučajevima opasnosti svim korisnicima mobitela, na području gdje se neka opasnost pojavi – poslati poruku s objašnjenjem što se događa i što treba poduzeti. SRUUK (kratica za – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama) moderni je komunikacijski alat kojim će se po prvi puta u Hrvatskoj putem poruka na mobitelima obavještavati građane i sudionike civilne zaštite o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta.

>  Tekst prve probne poruke poslane s adrese HR112ALERT bio je: “Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje. Ne odgovarajte na poruku. Više na poveznici: 112.hr/1DZ”.

>  Nositelj provedbe ovog sustava je Ministarstvo unutarnjih poslova RH, putem sustava Civilne zaštite odnosno sustava 112.

>  Poruke upozorenja moći će primati svi korisnici mobilnih telefona na ugroženom području Republike Hrvatske kao i strani korisnici čiji su mobiteli u roaming usluzi.

>  Ovakvu obavezu propisuje direktiva EU, a cijeli je sustav sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

>  Ostali dijelovi sustava uzbunjivanja stanovništva poput sirena, obavijesti putem medija i slično – i dalje će funkcionirati kao i do sada, a poruke na mobitelima biti će dodatno objašnjenje i uputa.

>  Već smo navikli na redovito ispitivanje sustava ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje, koje se inače održava svake prve subote u mjesecu, točno u podne. Izuzetak je napravljen na dan testiranja sustava SRUUK, pa toga dana – sirene nisu tulile.

>  Testiranje sustava SRUUK u buduće je predviđeno – jednom godišnje.

Nakon podešavanja sustava i donošenja potrebnih propisa (Pravilnik o postupku ranog upozoravanja stanovništva), sustav je prvi puta upotrijebljen u stvarnoj situaciji. Mještani s područja Brdovca kod Zaprešića, općine koja nema sustav obrane od poplave, dobili su prvo pravo upozorenje Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) zbog opasnosti od poplavljivanja na području općine uz rijeku Savu.

NOVO:

Sustav se ponovo oglasio s upozorenjem za dan 19. 1. 2024. uz tekst: “Oprez: u petak snijeg, olujni vjetar, opasni uvjeti za promet! Snježni pokrivač u gorju veći od 30 cm, mećava, zapusi. Duž obale ujutro naglo orkanska bura.”

Važno:

Treba reći da se nakon provođenja prvog ovakvog testiranja u javnosti, a posebno na društvenim mrežama pojavio veliki broj negativnih komentara, dezinformacija, omalovažavanja i dovođenja u pitanje smisla slanja ovakvih poruka koje samo “nepotrebno uznemiruju ljude”. S obzirom da smo preplavljeni teorijama zavjere i uvjeravanjem da je Zemlja zapravo ravna ploča kojom upravljaju ljudi gušteri, ovakvi komentari nisu ništa novo, ali još jednom pokazuju da za informiranje u kriznim situacijama treba koristiti vjerodostojne izvore kako bi na vrijeme zaštitili sebe, svoje bližnje i imovinu.

(Foto: Freepik.com)

/od
,

Toplinski udari

Vrime je poludilo, rekle bi stare nonice. Ekstremi toplinskih udara koji se izmjenjuju s olujnim nevremenom postali su gotovo normalni.

Zanimljivo je da su i naši stari znali kako se nositi s velikim vrućinama i hladnoćom, a danas kada na raspolaganju imamo brojne specijalizirane službe i modernu tehnologiju koja nas upozorava na nevrijeme koje se približava – često kao zaigrana djeca ne slušamo savjete stručnjaka.

Hrvatski crveni križ redovito na svojim stranicama i putem medija upozorava na rizike toplinskih udara i savjete za slučaj velikih vrućina, koje i sada možete vidjeti – OVDJE.

Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske na svojim stranicama objavljuje upozorenja o ekstremnim vremenskim uvjetima na stranici koju možete naći – OVDJE.

Teško je sa sigurnošću reći zbog čega se često ne pridržavamo savjeta i upozorenja. Možda je jedan od razloga i to što internetski mediji i društvene mreže vole svakog časa prognozirati “smak svijeta” i dolazak jahača Apokalipse, pa smo zasićeni lošim vijestima i ne doživljavamo ih toliko ozbiljno čak i kada su informacije vjerodostojne, pa su konačni efekti upravo suprotni. Tako je na primjer i sa žutim, narančastim i crvenim oznakama upozorenja meteo-prognoza koje mediji često napuhavaju kao da se radi o kraju civilizacije, umjesto da ljudima objasne na što trebaju obratiti pažnju i kako se pripremiti u pojedinim situacijama.

Zbog svega se uvijek dobro prisjetiti osnovnih preporuka:

1. Rashladite svoj dom

>  Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka od 8 do 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.

>  Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.

>  Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.

>  Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslije podnevno sunce.

>  Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.

>  Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

>  Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35°C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti koje mogu nastati zbog velike vrućine.

2. Klonite se vrućine

>  Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.

>  Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).

>  Izbjegavajte izlazak iz kuće ili stana u najtoplijem dijelu dana.

>  Izbjegavajte naporan fizički rad, no ako morate, činite to u najhladnije doba dana što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.

>  Potražite sjenu u hladu.

>  Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.

>  Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.

>  Prilagodite svoje izlaganje sunčevom zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

3. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

>  Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

>  Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost hlađenja je mokrom spužvom, zamatanjem u mokre ručnike ili kupke za noge.

>  Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i naočale za sunce.

>  Koristite laganu posteljinu poput plahti po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

>  Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

>  Jedite češće manje obroke.

4. Pomozite drugima

>  Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

>  Razgovarajte o toplinskom valu s obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

>  Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).

>  Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

>  Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

5. Ako imate zdravstvene probleme

>  Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.

>  Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

6. Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše

>  Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

>  Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.

>  Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

>  Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

>  Ako član obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovara, nemirna je), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladniji prostor, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature od 25 do 30°C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u bočni položaj.

Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

(Navedeni su savjeti Hrvatskog crvenog križa)

(Foto: ECMWF Forecast)

/od
,

Grčki poučak

Ubojstvo u sukobu ekstremnih navijačkih skupina i međunarodni skandal u Grčkoj, uoči nogometne utakmice grčkog i hrvatskog kluba koja se trebala održati u Ateni, još jednom je ukazao na važna pitanja javne sigurnosti.

Nije nam potreban Pitagora da izračunamo rizike incidenata kod masovnih nereda. Na stranicama našeg portala pisali smo o pitanjima sigurnosti na stadionima (možete pročitati OVDJE), kao i o rizicima na putovanjima bez pripreme (možete pročitati OVDJE) , ali je i ovaj novi tragični incident povod za analizu.

Razina javne sigurnosti

Iako se Grčka kao i većina država EU smatra sigurnom (na listama raznih procjena sigurnosti država obično se nalazi nešto ispod Hrvatske), očito je da grčki represivni sustav ima problema s kontrolom nereda (naravno Grčka u tome nije jedina), da ima dosta propusta u sigurnosnim službama, da je tamošnje zakonodavstvo pokušalo na to odgovoriti donošenjem rigoroznih zakona (za sada bez većeg uspjeha), ali i to da istražni organi, kao ni pravosuđe nisu baš na nivou kakav bi se očekivao od države koja se smatra jednim od temelja zapadne civilizacije. I takvi događaji sugeriraju vam da se informirate o aktualnoj situaciji na odredištu.

Sigurno putovanje

Sve navedene elemente treba uzeti u obzir i prije putovanja se pripremiti za izbjegavanje mogućih problema. Iako ekstremne navijačke skupine tzv. ultrasa (talijansko porijeklo naziva), koje obično nazivaju i huliganima (britansko porijeklo), ili članovima torcide (latino-američkog porijekla, nevezano za splitske navijače) u pravilu ne napadaju „civile“ odnosno obitelji koje dolaze na utakmice, kao ni slučajne prolaznike, ipak područja na kojima se mogu očekivati neredi treba izbjegavati. Razumije se da to nije uvijek moguće jer se suprostavljene ekstremne skupine (često radi izbjegavanja policije) dogovaraju o neočekivanom mjestu sukoba, što se lako može pretvoriti u kaos u kojem stradaju i nevini.

Tome treba dodati i moguće štete na imovini, najčešće automobilima, javnom prijevozu ili izlozima, koji također često stradaju kada se iz nekog razloga i na taj način kanalizira bijes ultrasa. To znači da dodatnu pažnju trebamo posvetiti vrstama osiguranja imovine (ili nesretnih slučajeva) i provjeriti koji su slučajevi izuzeti od police koju smo platili.
Ekstremne skupine ponekad se u svojim borbenim akcijama sa suparnicima koriste nekim principima vojne organizacije, hijerarhije, upravljanja, koordinacije i sličnih elemenata, pa ako se tome doda nasilničko ponašanje i hladno oružje, jasno je da se radi o problemu kojeg treba ozbiljno shvatiti.

Mada sve navijačke skupine nisu ekstremne i nasilje im nije cilj, posebna je tema lakomislenost turista koji se neinformirani o rizicima upuštaju u avanture kao što je slikanje i snimanje huligana što može dovesti do tragedije. Ne činite to, jer snimanje nereda može biti shvaćeno prijetnjom i izazvati napad na vas.

Političko okruženje i mediji

Stručnjaci koji prate takve ekstremne skupine kažu da su one često (iako ne uvijek) povezane s različitim ideološkim predznacima, od ultradesničarskih i neonacističkih, ali i ultraljevičarskih skupina, te onih koje se bore protiv trendova neumjerene kapitalističke komercijalizacije sporta i zalažu za veći utjecaj navijača (što se načelno čini razumljivim), pa sve do huligana kojima prikriveno upravljaju obavještajne službe koje ih koriste za svoje potrebe.

Također treba reći da su posebno opasni česti običaji medija i korisnika na društvenim mrežama koji s različitim ciljevima objavljuju lažne vijesti i poluistine, huškaju suprostavljene strane, pa i stanovnike cijelih država – jedne protiv drugih, nakon čega u pravilu reagira i politika, pa se situacija može dodatno zakomplicirati. To je važno znati jer su usprkos principima demokratske diobe vlasti, policije, tužilaštva i pravosuđa u većini država često više ili manje pod utjecajem politike, što zbog pritisaka i političkih igara može dovesti do situacije da ni krivi ni dužni završite u zatvoru. Povod naravno ne mora uvijek biti nogomet, jer se pravne zavrzlame (kao što smo vidjeli i u slučaju posvajanja djece iz Afrike) često mogu pretvoriti u noćnu moru, bez obzira na to koliko ste krivi ili nevini. Takve slučajeve ne možete predvidjeti, ali je važna svijest o riziku kao i priprema za mjere kojima se takve situacije mogu spriječiti ili barem ublažiti.

O tome kakve posljedice može izazvati histerija izazvana u javnosti dovoljno govore vijesti o zabrinutosti roditelja čija djeca se spremaju na maturalno putovanje u Grčku i mogućim problemima koje bi mogli imati samo zato što dolaze iz Hrvatske. Možemo se nadati da će nakon svega ipak prevladati razum, ali i to da će nadležne službe odraditi potrebne pripreme kako bi se izbjegli bilo kakvi incidenti.

Zbog svega toga, bez obzira gdje idete – važno je informirati se prije puta o stanju na odredištu, koristeći između ostaloga i linkove koje možete naći na našem portalu.

(Foto ilustracija: user18526052 / Freepik)

 

 

 

/od