Featured post
,

Što je to Sigurno.info?

Novi portal – sada na jednom mjestu sve informacije o vašoj sigurnosti!

 

Sigurno.info naziv je Internet portala o sigurnosti. Stranica je još u izradi, no osnovni ciljevi portala su:

>  Sve informacije o vašoj sigurnosti na jednom mjestu.

>  Pouzdani izvor informacija iz službenih izvora i od eksperata.

>  Sprječavanje panike.

>  Bolje reakcije u slučaju nesreća i kriznih situacija.

 

Nakon pandemije i potresa koji su mnogim ljudima ostavili traume, sada se pojavio i ratni sukob koji bi mogao eskalirati u svjetski rat. Može li gore? Čovjek bi rekao – u takvoj situaciji ne treba još više plašiti ljude pišući o sigurnosti i nesrećama.

No, cilj portala Sigurno.info nije dodatna zabrinutost nego upravo suprotno – objediniti na jednom mjestu kratke i jasne informacije o tome kako u kriznim situacijama sačuvati mir i sigurnost. Je li to u ovakvoj situaciji – nemoguća misija?

Mi mislimo da nije. Realno, onaj tko ima dovoljno godina već je iskusio posljedice rata, u životu vidio teške ozljede, suočio se sa smrti, brigom za zdravlje, djecu, posao, imovinu. Nekad smo se smijali čuvenim akcijama “Ništa nas ne smije iznenaditi”, nije nam bilo jasno čemu skloništa kad je drugi svjetski rat davno zaboravljen, svi smo prigovarali besmislenom i zaglupljujućem služenju vojnog roka. Poslije smo vidjeli da “vrag nikad ne spava” i da je dobro biti spreman, ali i uvježban za nevolje koje nas u životu mogu snaći.

Iako ćemo donositi linkove na postojeće službene podatke državnih službi koje su nadležne za krizne situacije kao i savjete eksperata, i bez obzira na činjenicu da neke vještine poput pružanja prve pomoći (koju smo svi morali proći barem na tečaju za vozačku dozvolu) već poznajemo – mislimo da još puno toga treba reći o sigurnosti. Portal sigurno.info trebao bi postati ultimativni vodič za sigurnost cijele obitelji i vaše imovine.

Posljedice nasilja u rasponu od mobbinga na poslu, nasilja u obitelji, razbojstva, nereda i demonstracija na ulici, pa sve do ratnih sukoba – ipak je moguće donekle ublažiti ako smo informirani i pripremljeni na izvanredne situacije.

Isto tako, sigurnost u ratnim uvjetima zvuči kao oksimoron i naravno da nitko nema garanciju da će biti siguran u globalnim katastrofama, ali kvalitetne informacije i pripreme preduvjet su za smanjenje rizika i daju nam bolje izglede da, ako ništa drugo – “prođemo bolje” u opasnim situacijama.

Portal sigurno.info pokrenula je tvrtka Euro komunikacije iz Samobora, u suradnji s našim stručnim suradnicima koji imaju dugogodišnje iskustvo iz različitih područja sigurnosti. Za sve dodatne informacije možete nam se javiti na mail: info@sigurno.info

(Foto: Freepik.com)

/od
Foto rat curica mala
, ,

Bit će rata?

Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (prema istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Svakodnevne senzacionalne vijesti često se pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo. No, nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE, a informacije o sve težem raspoznavanju istine i laži možete pročitati OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

> VOJNI ROK

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi mi koji smo u bivšoj državi služili vojni rok vrijeme provedeno u JNA smatrali smo najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam kasnije omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo od agresora. Na koji će način biti organizirana i provedena vojna obuka koja ponovo počinje u Hrvatskoj, kao i obuka novih pripadnika Civilne zaštite vidjet ćemo uskoro.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

> VIKENDICA

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

> OPSKRBA

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

> PROMET

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

> INFORMACIJE I KOMUNIKACIJA

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

> SKLONIŠTA

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

/od
Cura s ruksakom freepik
, ,

Spremni na sve – hrvatski prepperi

Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere načelno nisu loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom razmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1. Torba za hitne situacije (pripremite torbu u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i slične sitnice. Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE).

2. Evakuacija (razmotrite s obitelji puteve evakuacije u slučaju opasnosti, mjesta okupljanja, alternativni način komunikacije, najvažnije kontakte, itd.).

3. Voda i hrana (imajte u pripremi namirnice potrebne za evakuaciju u trajanju od tri dana, kao i za dva tjedna ako ostajete kod kuće, mada neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje. O opskrbi u kriznim situacijama pročitajte OVDJE).

4. Sklonište (razmislite o mogućnostima skloništa kao što su vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće i slične opcije).

5. Oprema (pripremite komplet prve pomoći, ali i drugu opremu kao što su alat i pribor, mobiteli, baterije i ostalo potrebno za boravak u prirodi. O kompletima prve pomoći u kućanstvu možete pročitati OVDJE).

6. Navigacija i snalaženje u prostoru (informirajte se o osnovama navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirajte snalaženje na otvorenom, pripremite karte područja na kojem ćete se kretati, dobro je imati kompas i ostali pribor ovisno o vašim planovima).

7. Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju, prema godišnjem dobu, dobro je imati u pripremi rezervnu odjeću.

8. Samobrana i sigurnost (savladajte osnovne vještine i vježbajte samoobranu, naučite koristiti razne vrste oružja, naučite pravila sigurnosti u kriznim situacijama).

9. Planovi i uvježbavanje (izradite obiteljske planove prema vrstama rizika, te podjelu zaduženja u grupi, a sve vještine uvježbavajte (po potrebi i kroz igru s djecom), dogovorite procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres).

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, pataloški slučajevi što izaziva predrasude), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult, pa su djelomično i zbog toga došli na zao glas). Nisu ni vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, više su orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” ipak realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: Freepik)

/od
Supermarket cart freepik
,

Opskrba u kriznim situacijama

Da li nam je zaista najvažnije da imamo dovoljno – WC papira?!      

Na početku pandemije i “zaključavanja” koje je uslijedilo našim je ljudima najvažnije bilo da nabave velike količine – WC papira. Iako je dobro da u kriznim situacijama postoje zalihe hrane i pića za tjedan dana, mahnita kupovina “špeceraja” za sljedećih godinu dana, u situaciji normalne opskrbe dućana, potpuno je iracionalna. Takva panika može donijeti do umjetne nestašice koja onda stvara dodatnu psihozu i stvarne probleme u opskrbi stanovništva, jer se police u trgovinama ne stignu puniti, pa se čini da nema osnovnih namirnica.

Ista neinformiranost pojavila se prilikom prvih prijetnji nuklearnim ratom. Tada su ljudi pohrlili u apoteke i tražili tablete kalijevog jodida koji se izdaje isključivo na recept i to u strogo određenim situacijama izloženosti radijaciji (količina, vrijeme izloženosti, godine i kilaža pacijenta, itd.) i samo u organizaciji nadležnih službi. Nepropisno korištenje ovog, kao i mnogih drugih lijekova, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa i smrti. Zato prije svih postupaka dobro razmislite i najvažnije – informirajte se iz pouzdanih izvora.

Savjeti:

>  Pratite vijesti iz pouzdanih izvora.

>  Ne pretjerujte s kupovinom i ne budite brzopleti.

>  Prije uzimanja lijekova savjetujte se s liječnikom.

 

Postoje brojne upute i brošure Civilne zaštite (možete ih pronaći OVDJE), no dobar je i primjer njemačkog saveznog ureda za Civilnu zaštitu koji je svojim građanima dao osnovne upute za pripremu namirnica za izvanredne situacije:

>  Voda je najvažnija (računajte 2 litre vode po osobi dnevno).

>  Ne eksperimentirajte u nabavci i kupujte proizvode na koje ste navikli i obratite pažnju na rok trajanja, namirnice čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu, provjerite nepropusnost ambalaže i trošite najprije “najstarije” u zalihi.

>  Računajte na mogućnost nestanka struje, pa djelom koristite hranu koja ne treba zamrzavanje i moguće ju je pripremiti za jelo na priručnim kuhalima za kampiranje ili bez kuhanja.

>  Kada radite zalihe, ne zaboravite i na posebne vrste hrane ako je koristite (za dijabetičare, malu djecu, osobe s alergijama, vegetarijance i sl.), a vodite računa i o kućnim ljubimcima ako ih imate.

 

Među njemačkim savjetima za opskrbu stanovništva izrađena je i procjena vrste i količine hrane potrebne za jednu odraslu osobu (2200 kCal) za 10 dana:

>  20 litara vode (uključujući mineralnu ili vodu iz slavine, čaj i voćne sokove)

>  3,5 kg žitarica, proizvoda od žitarica, kruha, krumpira, tjestenine i riže

>  2,5 kg voća (u limenkama ili staklenkama) i orašastih plodova

>  4 kg mahunarki i povrća (u limenkama ili staklenkama)

>  2,6 kg mlijeka i mliječnih proizvoda

>  1,5 kg ribe, mesa i jaja ili cijela jaja u prahu

>  0,4 kg masti i ulja

>  ostale namirnice poput šećera, meda, čokolade, brašna, instant juha, tvrdih kolačića i sl.

 

Uz sve navedeno treba reći da osim ozbiljnih kriza postoje i manji kratkotrajni poremećaji u opskrbi energentima, vodom i hranom za koje se nije teško pripremiti. Bez obzira je li odjednom nestalo struje, vode ili smo zaboravili da je neradna nedjelja, zaista nije teško imati kod kuće sve spremno za takve situacije. Kanistar vode, plinsko kuhalo za kampiranje, priručna grijalica ili smrznuti pekarski proizvodi spremni za pečenje, uz uobičajeni izbor namirnica koje svi imamo u smočnici – dovoljni su da bez paničarenja “preživimo” nekoliko dana bez pune komocije.

(Foto: Freepik)

/od
Kradljivac freepik
,

Sigurno putovanje

Kreditna kartica i mobitel na putu nisu uvijek dovoljni

U današnje je vrijeme putovanje postalo toliko uobičajeno da malo tko s time „razbija glavu“ i posebno se priprema za probleme. Ipak, oni se uvijek mogu pojaviti čak i na poznatim, naizgled sigurnim destinacijama. Mislimo – novaca uvijek ima na plastičnoj kartici, izgubiti se ne možemo jer imamo mobitel s navigacijom, a na isti se način možemo i sporazumjeti na stranim jezicima. Pa, što bi moglo krenuti po zlu? Osim ako izgubimo tu dragocjenu sitnicu sa šarenim ekranom.

Naš je savjet – čak i kada se osjećate sigurnima, barem pročitajte savjete za sigurno putovanje:

1. Informacije i dokumenti

>  Pripremite se za put, provjerite kakvo je sigurnosno stanje u zemlji u koju putujete.

>  Pronađite sigurnosnu procjenu s detaljima o trenutnom stanju na vašem odredištu – a osim stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH:
–> MVEP informacije

>  Za provjeru pojedine destinacije možete koristiti podatke država s razvijenom diplomatskom i informativnom mrežom otvorenog pristupa. Na primjer – stranice vlade SAD s informacijama o sigurnosti na putovanjima i kartom procjene rizika za pojedine države i područja:
–> SAD info

>  ili online putne servisne informacije kao:
–> putne informacije

>  Provjerite da li je potrebna viza za državu u koju putujete i koji je postupak izdavanja.

>  Provjerite valjanost putovnice (u pojedine države hrvatski državljani mogu putovati s valjanom osobnom iskaznicom pod uvjetom da nije starija od 2003. godine), međutim neke države zahtijevaju da putovnica vrijedi još 3 – 6 mjeseci nakon ulaska.

>  Ovdje potražite informacije MUP-a o državama koje omogućuju ulaz samo s osobnom iskaznicom:
–> MUP prelazak granice

>  Ne zaboravite da prilikom ulaska na područje druge države, može postojati obveza evidentiranja ulaska, a propuštanje evidentiranja ulaska može za posljedicu imati visoke novčane kazne i zabrane ulaska na područje pojedine države.

>  Fotokopirajte putovnicu / osobnu iskaznicu. Fotokopija će olakšati i ubrzati izradu putnog lista u slučaju gubitka ili krađe putovnice.

>  Provjerite koje je hrvatsko veleposlanstvo nadležno za državu u koju putujete (ispišite adresu i brojeve telefona).

>  Provjerite koje su valute sredstvo plaćanja u pojedinim zemljama, je li moguće plaćanje kreditnom karticom, te koliki vam je minimalni iznos novca potreban za boravak.

>  O putovanju obavijestite rođake i prijatelje, a korisno je ostaviti i kontakte osobe u Hrvatskoj kojoj se Ministarstvo može obratiti u slučaju potrebe.

>  S obzirom da vam je za sigurnost na putu mobitel ipak važan alat, provjerite kod vašeg telekom operatera najpovoljniji način plaćanja u roamingu, a pripremite i dodatnu vanjsku bateriju da po potrebi možete napuniti mobitel.

>  Koristite mobilne aplikacije za praćenje i dijeljenje lokacije za vrijeme putovanja.

>  U slučaju da putujete u daleke države i sigurnosno rizična područja, možete dostaviti i plan puta na: konzularni.poslovi@mvep.hr kako bi vas djelatnici Veleposlanstva mogli kontaktirati u slučaju potrebe. Ministarstvo preporučuje da u takvom dopisu navedete:

—  Ime i prezime, broj mobitela ili telefona na kojem ćete biti dostupni tijekom boravka u inozemstvu.

—  Informaciju putujete li preko turističke agencije, u vlastitoj organizaciji ili na neki treći način.

—  Mjesto i vrijeme boravka.

—  Hotel ili neki drugi smještaj u kojem ćete boraviti.

>  Obavijestite obitelj o eventualnoj promijeni planova i drugih podataka na putu.

>  Važne kontakte imajte ispisane i na papiru na za slučaj krađe, gubitka ili kvara mobitela.

>  Izradite kopije najvažnijih dokumenata (osobna, pasoš, avio-karte…)

 

2. Zdravlje

>  Provjerite propise u vezi lokalnih COVID procedura.

>  Potražite informacije o zdravstvenoj situaciji na odredištu, kao i za slučaj zdravstvenih problema.

>  Ponesite lijekove ako ih uzimate.

>  Prikupite obavijesti o uvjetima zdravstvenog osiguranja tijekom boravka u inozemstvu na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo.hr , po potrebi izvadite i ponesite Europskog karticu zdravstvenog osiguranja https://hzzo.hr/zdravstvena-zastita-u-inozemstvu .

>  Zbog bolesti uzrokovane virusom COVID 19, ptičje gripe, virusa gripe A (H1N1), SARS-a, ebole, malarije, virusnog meningitisa te ostalih sličnih bolesti prije putovanja detaljnije informirate na web stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (www.who.int), a na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/) informirajte se o mogućnostima cijepljenja prije odlaska u inozemstvo.

 

3. Prijevare i krađe

>  Džepari, kradljivci i prevaranti aktivni su u većini zemalja na turistički najfrekventnijim mjestima (kolodvori, turističke atrakcije, plaže i sl.), pratite situaciju oko sebe, držite se grupe ili vodiča.

> Budite oprezni prilikom korištenja bankovne kartice i bankomata, ne brojite novac na cesti, ne odlažite novac ili novčanik na vidljivom mjestu, imajte u pripremi kontakt banke za slučaj gubitka ili krađe kartice.

>  Uklopite se u sredinu, jer iskustvo govori da potencijalni prevaranti vrebaju turiste koji se ističu, nesigurni su, zbunjeni i lako ih je prevariti. Budite diskretni u komunikaciji, ne otkrivajte previše podataka o sebi, držite novac, mobitel i vrijedne stvari na sigurnom mjestu.

 

4. Nasilje i zakoni

>  Poštujte zakone i običaje zemlje u koju putujete, a prilikom boravka u islamskim državama poštujte lokalne običaje odijevanja i ponašanja. U pojedinim državama na snazi su zakoni koji predviđaju dugogodišnju kaznu zatvora, pa čak i smrtnu kaznu za posjedovanje narkotika i drugih zabranjenih tvari.

>  U nekim državama vrlo je nizak nivo pravne sigurnosti, a korupcija u državnim službama ponekad i veća nego u Hrvatskoj, pa se pripremite i planirajte postupke u slučaju problema.

>  Opasnost od terorizma je globalna. Teroristički napadi najčešće su izvedeni na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi (zračne luke i željezničke postaje, turistička središta, vjerska okupljališta, tržnice i sl.) i u njima je bilo mnogo civilnih žrtava. Savjetujemo da prije putovanja potražite informacije o trenutnoj situaciji u zemlji u koju putujete iz svih dostupnih izvora.

>  Čak i kad ne putujete u države s niskom razinom javne sigurnosti, korisno se na vrijeme informirati o osnovama samoobrane i sredstvima koja vam mogu pomoći u slučaju napada. Postoje brojni tečajevi, a među globalno najcjenjenijima su vještine kao što je izraelska Krav Maga:
–> https://krav-maga.hr/

>  Ako baš morate putovati u opasne krajeve, posebna pravila, tečajeve i informacije treba potražiti prilikom putovanja na krizna područja zahvaćena ratnim sukobima, nemirima, čestim demonstracijama, niskom razinom javne sigurnosti i općenito većim sigurnosnim rizicima (posebno razbojstvima, otmicama i drugim oblicima kriminala).

 

5. Prijevoz

>  U slučaju da putujete u organizaciji turističke agencije provjerite njihove informacije o situaciji na odredištu.

>  Neke agencije za prodaju avio-karata imaju dobro organiziranu službu 24-satne globalne podrške putnicima, pa im se možete obratiti u slučaju problema, a posebno je po kvaliteti podrške na putovanju poznata zagrebačka agencija Sunčana vura:
–> https://www.suncanavura.com/

>  Provjerite informacije o sigurnosti zračnog prometa na:
–> https://ec.europa.eu/transport/modes/air/safety/air-ban_en
–> http://www.iata.org/whatwedo/safety/pages/index.aspx

>  ili servise za provjeru restrikcija prilikom ulaska u pojedinu državu (posebno u avio-prijevozu, s pregledom ograničenja vezano uz COVID-19, vize i slična ograničenja) kao što su:
–> https://www.iatatravelcentre.com
–> https://www.traveldoc.aero/

>  Informirajte se o potencijalnim problemima u prijevozu do odredišta, najavljenim štrajkovima, demonstracijama, vremenskim neprilikama, stanju na prometnicama, problemima u prometu i drugim rizicima koji mogu omesti vaše putovanje.

>  Ukoliko putujete vlastitim automobilom, prije puta provjerite ispravnost vozila i potrebne dokumente, a posebno policu osiguranja (tzv. zelenu kartu), osim toga – ne nasjedajte lopovima koji pokušavaju zaustaviti vaše vozilo i otvoriti vrata, a ako ostavljate stvari u autu zaštitite ih od pogleda, te poštujte prometne propise u upute policije.

>  Bez obzira na to putujete li u organizaciji turističke agencije ili u vlastitom aranžmanu – dobro razmislite o putnom osiguranju. Postoje različite vrste osiguranja koje pokrivaju rizike u rasponu od kvara automobila do troškova liječenja u slučaju nesreće (posebno u slučajevima sportskih aktivnosti poput skijanja i slično), pa se raspitajte o uvjetima u agencijama i kod osiguravatelja. Važni su detalji osiguranih slučajeva, kao i područja primjene međudržavnih sporazuma, s obzirom da za neke hitne medicinske intervencije u EU vrijedi vaša kartica Europskog zdravstvenog osiguranja, o čemu više možete saznati ovdje: –> EU kartica ZO

 

6. Prirodne katastrofe

>  U nekim državama česte su prirodne katastrofe poput snažnih nevremena, lavina, ekstremnih vrućina ili hladnoće, poplava, potresa i drugih prirodnih pojava, pa se o takvim područjima treba na vrijeme informirati i napraviti planove evakuacije i komunikacije, odnosno pročitati upute lokalnih hitnih službi za ponašanje u kriznim situacijama.

 

>  PRIMJERI

Incident s djecom posvojenom u Zambiji i noćnom morom koju su proživjeli posvojitelji, još jednom je skrenuo pažnju na pitanja sigurnosti i pravne zaštite na putovanju u inozemstvo. Iako je povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe na niskim granama, često zaboravljamo da postoje države u kojima je pravna sigurnost apstraktan pojam, pa zanemarimo sigurnosne pripreme prije putovanja.

Posebnu pažnju i pripremu zahtijevaju putovanja u kojima planirate sklapanje bilo kakvih pravnih poslova, veće financijske transakcije i drugim situacijama u kojima možete postati žrtvom prijevara, iznuda, ili jednostavno svojom pojavom izazivate pažnju lokalnih kriminalnih skupina, a potencijalno i korumpiranog djela državnog aparata. Možda će nekome zvučati pretjerano, ali u takvim je slučajevima prije puta dobro je obaviti svojevrsnu obavještajnu pripremu. Provjerite sve osobe s kojima se sastajete, lokalnu sigurnosnu situaciju na odredištu, unaprijed kontaktirajte Veleposlanstvo i s njima razmotrite vaše planove, lokalne običaje i potencijalne probleme. Ako je potrebno unajmite pouzdanog vodiča i prevoditelja koji će vas upozoriti na moguće smicalice. Takve pripreme uzimaju puno vremena, a često zahtijevaju i dodatna financijska sredstva, no iz perspektive nekoga tko nevin sjedi u prljavom zatvoru trećeg svijeta, takav trošak je – zanemariv.

Koliko je pravna sigurnost varljiva, čak i u zapadnim demokracijama, bilo je vidljivo i u poznatom slučaju sukoba ekstremnih navijačkih skupina u Grčkoj. Iako se radilo o nasilju i situaciji u kojoj su postojali različiti elementi kaznenih djela, poučni su elementi koji govore o pravnoj sigurnosti u inozemstvu, u situacijama kada se radi o medijski vrlo eksponiranim slučajevima gdje se redovito uključuje i politika, pa pravda nije uvijek u prvom planu. Više o tome možete pročitati na našim stranicama -> OVDJE

(Foto: Freepik)

/od
The moment the city was hit by a nuclear bomb, digital painting.
, ,

Atomska bomba u mom kvartu

Poznato je da su se već nakon prvih suludih ruskih prijetnji nuklearnim naoružanjem, u američkim gradovima na javnim mjestima pojavili posteri s uputama za slučaj opasnosti od radijacije.

Iako su ljudi već izluđeni stalnim, sve gorim vijestima u kojima se često pretjeruje, čak i najgore scenarije jednostavno treba uzeti u obzir kao svojevrsnu “servisnu informaciju”. Ako znamo kakve nam se sve nesreće mogu dogoditi u životu, to ne znači da neprestano moramo razmišljati o njima. Ali je zato važno da na primjer znamo koji je broj hitnih službi i kako svojim bližnjima pružiti prvu pomoć do dolaska profesionalnih spasilaca.

Razumije se da su ljudi u našoj zemlji, koja je ne tako davno iskusila sve strahote rata, osjetljivi na mogućnost agresije. No, tada smo naučili da skloništa nisu nepotrebna investicija koja zanima samo neke prepere (prepper – čovjek koji se intenzivno priprema za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te planira način preživljavanja), nego korisna stvar koja nam u kriznim situacijama može spasiti život.

Opasnost od radijacije dobar je praktični primjer za važnost pravilne primjene sustava uzbunjivanja. U slučaju da na primjer usred noći počnu zavijati sirene za opasnost, to ne znači da odmah treba istrčati iz kuće i gledati što se događa, nego se najprije dobro informirati putem provjerenih izvora i vjerodostojnih medija – o kojoj se opasnosti radi i što trebamo poduzeti. Amerikanci su tako svojim građanima na plakatima napisali tri kratke upute:

U slučaju opasnosti od radijacije:

1. Skloni se u zatvoreno.

2. Ostani unutra.

3. Slušaj službene informacije.

Jasno je dakle da u slučaju požara treba brzo izaći iz prostorije, u slučaju radijacije ući u kuću, a u slučaju potresa najprije se skloniti tamo gdje smo se zatekli, a onda izaći van pazeći na moguće urušavanje. Takve scenarije nije loše uvježbati ili barem o njima razgovarati sa svojim ukućanima.

Također nije loše napomenuti da se svake prve subote u mjesecu točno u podne u Hrvatskoj održava ispitivanje ispravnosti sustava uzbunjivanja. Tako bi na primjer bilo dobro da posjetitelji Zagreba znaju da u podne kad opali Grički top na kuli Lotrščak i nakon toga se začuju sirene – ne trebaju odmah pohrliti u skloništa.

Osim panike, još je opasnije na svoju ruku uzimati lijekove poput tableta stabilnog joda (kalijevog jodida), kao što je nakon ruske najave mogućeg korištenja atomskog oružja i kod nas došlo do navale na apoteke i traženja tableta. One se naime trebaju uzimati isključivo prema uputama liječnika odnosno nadležnih institucija i to samo u određenim slučajevima (ovisno o udaljenosti od izvora zračenja, dobi pacijenta, kontraindikacijama i drugim detaljima), jer u suprotnom mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Više o rizicima uzimanja lijekova protiv posljedica radijacije možete pročitati –> OVDJE.

Konkretne upute i informacije o nuklearnom zračenju možete naći u brošurama Civilne zaštite:

–> OVDJE

kao i na stranicama Grada Zagreba:

–> OVDJE

 

Ilustracija: (liuzishan/Freepik)

/od
Vatra mladi
, ,

Zašto su izgorjela djeca?

Požar i tragedija u švicarskom skijalištu, gdje su u državi inače poznatoj po poštivanju propisa, u požaru stradala djeca i to čini se upravo zbog nepridržavanja propisa, zadire u suštinu pitanja kojima se bavimo na našem portalu.

Čak i kada se na rizičnim mjestima primjenjuju odgovarajuća pravila, to nije garancija da nešto neće poći po zlu. Još je manje sigurno da će vas zaštititi netko drugi ako sami niste poduzeli sve da barem umanjite posljedice moguće nesreće. Malo je vjerojatno da će roditelji ići provjeriti prostor gdje će im dijete ići na neku proslavu i vidjeti kakvi su tamo uvjeti. Nije moguće predvidjeti kakvu će glupost napraviti vlasnici prostora koji na primjer strop oblože lako zapaljivim i brzo gorućim materijalom. I to još u podrumskoj prostoriji. Tko je uz to mogao pretpostaviti da će se neko popeti na ramena kolegi i prskalicama zapaliti strop. Pa i mi smo u mladosti radili i veće gluposti, reći će mnogi.
Ipak, ako ste čitali savjete na našem portalu o ponašanju na priredbama gdje se okuplja veći broj ljudi (možete pročitati OVDJE), mogli ste saznati koliko je važno slijediti upute o tome kako se ponašati kada se nesreća već dogodila. Jasno je da mladi koji se dobro zabavljaju neće odmah shvatiti koliko je pogibeljan požar u prostoriji koju ne mogu brzo napustiti, pa oni oduševljeno viču i mobitelima snimaju početni požar (koji je u tom trenutku moguće ugasiti), umjesto da požar brzo ugase ili se maknu iz prostorije. Kako se ponašati kada izbije požar također možete pročitati OVDJE.
Isto tako, malo je vjerojatno da je itko od posjetitelja prilikom dolaska pogledao gdje su smješteni aparati za gašenje i kojim putem je moguće brzo izaći. No, to su sitnice koje vam ponekad mogu spasiti život.
Zato vam savjetujemo da razgovarate s djecom prije izlaska. Upozorite ih na moguće opasnosti i bez obzira na to što vam se čini da vas ne slušaju. Postoji mogućnost da će ipak neki savjet zapamtiti i u opasnoj situaciji postupiti odgovorno. Pročitajte i u pravom trenutku ukratko objasnite djeci teme koje obrađujemo na stranici Sigurno.info.
Ipak, kada vidimo izvještaje o teškim ozljedama koje djeca dobivaju od prazničnih vatrometa, kada roditelji djeci kupuju opasnu pirotehniku i bez ikakve pripreme puštaju ih da koriste naprave koje sadrže količinu eksploziva poput ručne bombe, jasno je da sami kao roditelji možemo napraviti puno više.

(Ilustracija: Freepik)

/od
Basic Fire Fighting and Evacuation Fire Drill Simulation Trainin

Požar !

Nakon velikih požara poput nebodera Vjesnika ili nedavno na odlagalištima otpada, svi se pitaju kako se to moglo dogoditi i kako spriječiti tragedije. Uz protupožarne mjere na koje često zaboravljamo, u slučaju požara posebno je važna „hladna glava“, ali i brza reakcija. Ovo su najvažnije upute…

 

U slučaju požara:

–> Nazovite 193

–> Početni požar pokušajte ugasiti samo ako sami niste u opasnosti i ako je isključena struja

–> Evakuirajte prostorije

 

Komunikacija s vatrogascima:

> Govorite polako i razgovjetno

> Recite gdje ste (točnu adresu)

> Ukratko opišite što se dogodilo

> Napomenite jesu li ljudi u opasnosti

> Odredite osobu koja će dočekati vatrogasce i pokazati im mjesto gdje je izbio požar.

 

Važno:

> Ne gasite ulje i zapaljive tekućine vodom (na primjer, na zapaljeno ulje na štednjaku stavite poklopac).

> Ne ulazite u zadimljeni prostor, ne koristite dizalo.

> Ograničite širenje požara, zatvorite vrata i prozore.

> Isključite struju i plin.

> Zaštitite ruke, glavu i otkrivene dijelove tijela.

> Izbjegavajte dim, a u zadimljenim prostorijama krećite se nisko ili pužite po podu.

> Ne približavajte se požaru ako niste spremni za gašenje i ako nemate osiguran izlaz.

> Po mogućnosti bez rizika – provjerite da li su svi stanari napustili objekt u kojem je izbio požar.

> Kod većih požara slušajte upute službe 112 u vezi evakuacije ili mjera opreza kod zagađenja zraka.

 

Pripreme:

> Vatrogasni aparat (provjerite gdje je, nabavite ga, naučite koristiti).

> Senzori vatre, dima i plina s alarmom (po potrebi nabavite, stručno instalirajte).

> Provjerite puteve evakuacije.

> Oprezno s vatrom u prirodi (spaljivanje korova, roštilj, pripremite sredstva za gašenje, ne palite plamen ako je vjetrovito, očistite okolni prostor da se nešto ne zapali, ne bacajte opuške).

> Preventiva (uklonite sav gorivi materijal oko kuća – suha trava, granje korov i sl., ne blokirajte hidrante i požarne puteve za pristup vatrogasnih vozila).

 

(Fotografija: partystock/Freepik)

/od
Demonstracije
,

Što se događa u Srbiji?

Nakon novih masovnih prosvjeda u Srbiji, a prije toga besmislenog privođenja, zlostavljanja i protjerivanja Hrvata, koje su poduzele srbijanske službe, ponovo su aktualne teme o rizicima na koje se treba pripremiti prilikom prelaska granice.

Iako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH još početkom godine objavilo preporuku hrvatskim državljanima da bez prijeke potrebe ne putuju u Srbiju, situacija se nije puno promijenila. Tada je objavljeno:

“PREPORUČUJE SE OPREZ I DETALJNIJE INFORMIRANJE PRIJE PUTA!

Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.

Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba.

U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani imaju pravo zatražiti kontakt s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.”

Ministarstvo je tada uputilo i prosvjednu notu Srbiji i izrazilo oštar prosvjed zbog ponašanja prema hrvatskim državljankama.

Da stvar bude apsurdnija, srbijansko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je “neprimjerenim” što hrvatski dužnosnici optužuju Srbiju jer je protjerala hrvatske državljanke u skladu s “uobičajenom međunarodnom praksom”, te ističe da bi u reagiranju službenog Zagreba trebalo biti navedeno “što su one zaista radile u Srbiji”.

Iako smo na našim stranicama već pisali o sigurnosti na putovanjima (tekstove s uputama možete naći OVDJE, kao i tekst o sigurnosnim problemima u Grčkoj možete pročitati OVDJE), ponavljamo savjet o sigurnosnoj pripremi putovanja, čak i kada se radi o susjednoj državi. Nakon svega, ovih je dana situacija u Srbiji ponovo eskalirala i neizvjesno je kako će sve to završiti.

Bez obzira na to što se na većini putovanja ne dogodi ništa zabrinjavajuće, pripremite se tako da u svakoj situaciji znate što poduzeti. Nije ugodno kada vas u stranoj zemlji usred noći neki ljudi (za koje čak niste sigurni jesu li policajci mada se tako predstavljaju) izvuku iz kreveta i odvedu na ispitivanje, nakon čega vas optuže da ste strani špijun!? Ma koliko takve situacije budu apsurdne, a svima je jasno da se radi o predstavi za političare, stvari se mogu nepotrebno zakomplicirati pa treba ostati smiren, biti upoznat sa svojim pravima, zatražiti odvjetnika i pomoć veleposlanstva i ne odgovarati na provokacije.

Ako tome dodamo slučajeve u kojima deklarirani četnici na srbijanskim medijima objavljuju kopije osobnih iskaznica Hrvata poput svojevrsne potjernice za Hrvatima koji borave u Srbiji optužujući ih bez ikakvih argumenata da su špijuni – jasno je da se radi o ozbiljnim prijetnjama sigurnosti. Da se ne radi o izoliranim slučajevima pokazuju i novi slučajevi kršenja ljudskih prava, kao i zabrane ulaska u zemlju hrvatskim novinarima.

Zbog svega toga nije loše u situacijama kada već postoje razlozi za zabrinutost, prije puta obaviti stručnu procjenu rizika, najaviti svoj posjet i organizirati lokalne kontakte u slučaju problema, a ako putujete službeno zatražite od poslodavca da vam po potrebi osigura usluge agencija koje se bave sigurnošću, svakako izbjegavati mjesta masovnog okupljanja, posebno u dijelovima u kojima se održavaju prosvjedi, ali i pratiti najnovije vijesti prije nego krenete na put.

(Ilustracija: Freepik AI)

/od
Sports

Snježne radosti – ili žalosti

Opasnosti vrebaju u sva godišnja doba, pa i zima ima svoje “specijalnosti” koje nisu zanemarive.

Prve asocijacije na zimu i snijeg obično su romantične slike dječje radosti, sanjkanja, skijanja, grudanja i pravljenja snjegovića. Oni malo stariji obično se sjete čišćenja snijega, opasne poledice i – gipsa na ruci. I jedno i drugo je stvarnost, pa je pametno pripremiti se na zimske uvjete (ili nenadanu oluju) i smanjiti rizike za neugodne uspomene. Ukratko – pripremite se za zimu.

Zimski rizici i mjere opreza:

>  Poledica

svi znamo da poledica može biti opasna za pješake kao i u prometu, no često zaboravimo pripremiti odgovarajuću obuću i dodatke protiv poskliznuća, kao i očistiti svoj auto od snijega i na vrijeme montirati zimske gume.

>  Snježne oluje

posebno su opasne u gorskim predjelima kada mogu naići vrlo brzo i nenaviklim turistima stvoriti ozbiljne probleme.

>  Padovi snijega i leda s krovova

u gradovima su posebno rizični padovi snijega i leda s visokih zgrada, pa je potreban poseban oprez, ali i odgovarajuća upozorenja na opasnim mjestima.

>  Lavine

iako u našim krajevima nema uvjeta kakvi vladaju u visokim planinama, moramo voditi računa o zapusima i odronima, kao i otežani promet zbog kojeg mogu nastati ozbiljni problemi. Posebno ako ostanete negdje zatrpani ili prometno izolirani. Na skijanju u inozemstvu obavezno provjerite aktualne informacije i upozorenja na mogućnost lavina.

>  Hladnoća – smrzavanje

Iako nam odmalena govore – toplo se obuci, danas kada malo boravimo na otvorenom kao da smo zaboravili pravila slojevitog oblačenja i pripreme za ekstremne vremenske uvjete. Rizici naročito rastu u planinskim krajevima kada se nailazak hladnog i vlažnog zraka koji “prodire do kosti” može dogoditi vrlo brzo, pa se uz otežano kretanje zbog snijega i slabu vidljivost može dogoditi tragedija čak i nedaleko od kuće ili skloništa.

Savjeti Crvenog križa za hladno vrijeme:

>  Pratite upozorenja o hladnoći, te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

>  Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu i otporni su na vlagu.

>  Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, a posebno bolesti srčanog ili dišnog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja hladnoći.

>  U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni zbog klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti pada i prijeloma kosti.

>  Kod niskih temperatura izbjegavajte teže fizičke poslove na otvorenom prostoru i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

>  Pomozite članovima obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

>  Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljivanja i prekid boravka na hladnoći.

>  U slučaju da se kod osoba koje duže borave na otvorenom pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnu prsti, gubitak osjeta prstiju, blijeda koža, bol), odmah treba potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću i pothlađenu osobu postepeno utopliti zamatanjem u deke. Pothlađenu osobu ne smije se izlagati direktnom izvoru topline. Preporučeno je davati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) i potražiti stručnu medicinsku pomoć ili nazvati: Hitnu medicinsku službu 194 ili jedinstveni europski broj za hitne službe 112.

No, uz sve navedeno, u današnjem užurbanom načinu života često zaboravljamo da postoje i oni koji jednostavno nemaju uvijek sve potrebno da bi se ugrijali. Socijalno ugroženi, stariji ljudi bez obitelji, beskućnici i svi ostali koji se ne mogu zaštititi od hladnoće. Zato je ovo pravo doba da se uključite u akcije Hrvatskog Crvenog križa i drugih organizacija za pomoć ugroženima.

Zaštita od hladnoće – preporuke Hrvatskog Crvenog križa pogledajte: –> OVDJE

Zaštita starijih u hladno vrijeme – Preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar pogledajte: –> OVDJE

/od