,

Što je to Sigurno.info?

Novi portal – sada na jednom mjestu sve informacije o vašoj sigurnosti!

 

Sigurno.info naziv je Internet portala o sigurnosti. Stranica je još u izradi, no osnovni ciljevi portala su:

>  Sve informacije o vašoj sigurnosti na jednom mjestu.

>  Pouzdani izvor informacija iz službenih izvora i od eksperata.

>  Sprječavanje panike.

>  Bolje reakcije u slučaju nesreća i kriznih situacija.

 

Nakon pandemije i potresa koji su mnogim ljudima ostavili traume, sada se pojavio i ratni sukob koji bi mogao eskalirati u svjetski rat. Može li gore? Čovjek bi rekao – u takvoj situaciji ne treba još više plašiti ljude pišući o sigurnosti i nesrećama.

No, cilj portala Sigurno.info nije dodatna zabrinutost nego upravo suprotno – objediniti na jednom mjestu kratke i jasne informacije o tome kako u kriznim situacijama sačuvati mir i sigurnost. Je li to u ovakvoj situaciji – nemoguća misija?

Mi mislimo da nije. Realno, onaj tko ima dovoljno godina već je iskusio posljedice rata, u životu vidio teške ozljede, suočio se sa smrti, brigom za zdravlje, djecu, posao, imovinu. Nekad smo se smijali čuvenim akcijama “Ništa nas ne smije iznenaditi”, nije nam bilo jasno čemu skloništa kad je drugi svjetski rat davno zaboravljen, svi smo prigovarali besmislenom i zaglupljujućem služenju vojnog roka. Poslije smo vidjeli da “vrag nikad ne spava” i da je dobro biti spreman, ali i uvježban za nevolje koje nas u životu mogu snaći.

Iako ćemo donositi linkove na postojeće službene podatke državnih službi koje su nadležne za krizne situacije kao i savjete eksperata, i bez obzira na činjenicu da neke vještine poput pružanja prve pomoći (koju smo svi morali proći barem na tečaju za vozačku dozvolu) već poznajemo – mislimo da još puno toga treba reći o sigurnosti. Portal sigurno.info trebao bi postati ultimativni vodič za sigurnost cijele obitelji i vaše imovine.

Posljedice nasilja u rasponu od mobbinga na poslu, nasilja u obitelji, razbojstva, nereda i demonstracija na ulici, pa sve do ratnih sukoba – ipak je moguće donekle ublažiti ako smo informirani i pripremljeni na izvanredne situacije.

Isto tako, sigurnost u ratnim uvjetima zvuči kao oksimoron i naravno da nitko nema garanciju da će biti siguran u globalnim katastrofama, ali kvalitetne informacije i pripreme preduvjet su za smanjenje rizika i daju nam bolje izglede da, ako ništa drugo – “prođemo bolje” u opasnim situacijama.

Portal sigurno.info pokrenula je tvrtka Euro komunikacije iz Samobora, u suradnji s našim stručnim suradnicima koji imaju dugogodišnje iskustvo iz različitih područja sigurnosti. Za sve dodatne informacije možete nam se javiti na mail: info@sigurno.info

(Foto: Freepik.com)

/od
, ,

Zašto su izgorjela djeca?

Požar i tragedija u švicarskom skijalištu, gdje su u državi inače poznatoj po poštivanju propisa, u požaru stradala djeca i to čini se upravo zbog nepridržavanja propisa, zadire u suštinu pitanja kojima se bavimo na našem portalu.

Čak i kada se na rizičnim mjestima primjenjuju odgovarajuća pravila, to nije garancija da nešto neće poći po zlu. Još je manje sigurno da će vas zaštititi netko drugi ako sami niste poduzeli sve da barem umanjite posljedice moguće nesreće. Malo je vjerojatno da će roditelji ići provjeriti prostor gdje će im dijete ići na neku proslavu i vidjeti kakvi su tamo uvjeti. Nije moguće predvidjeti kakvu će glupost napraviti vlasnici prostora koji na primjer strop oblože lako zapaljivim i brzo gorućim materijalom. I to još u podrumskoj prostoriji. Tko je uz to mogao pretpostaviti da će se neko popeti na ramena kolegi i prskalicama zapaliti strop. Pa i mi smo u mladosti radili i veće gluposti, reći će mnogi.
Ipak, ako ste čitali savjete na našem portalu o ponašanju na priredbama gdje se okuplja veći broj ljudi (možete pročitati OVDJE), mogli ste saznati koliko je važno slijediti upute o tome kako se ponašati kada se nesreća već dogodila. Jasno je da mladi koji se dobro zabavljaju neće odmah shvatiti koliko je pogibeljan požar u prostoriji koju ne mogu brzo napustiti, pa oni oduševljeno viču i mobitelima snimaju početni požar (koji je u tom trenutku moguće ugasiti), umjesto da požar brzo ugase ili se maknu iz prostorije. Kako se ponašati kada izbije požar također možete pročitati OVDJE.
Isto tako, malo je vjerojatno da je itko od posjetitelja prilikom dolaska pogledao gdje su smješteni aparati za gašenje i kojim putem je moguće brzo izaći. No, to su sitnice koje vam ponekad mogu spasiti život.
Zato vam savjetujemo da razgovarate s djecom prije izlaska. Upozorite ih na moguće opasnosti i bez obzira na to što vam se čini da vas ne slušaju. Postoji mogućnost da će ipak neki savjet zapamtiti i u opasnoj situaciji postupiti odgovorno. Pročitajte i u pravom trenutku ukratko objasnite djeci teme koje obrađujemo na stranici Sigurno.info.
Ipak, kada vidimo izvještaje o teškim ozljedama koje djeca dobivaju od prazničnih vatrometa, kada roditelji djeci kupuju opasnu pirotehniku i bez ikakve pripreme puštaju ih da koriste naprave koje sadrže količinu eksploziva poput ručne bombe, jasno je da sami kao roditelji možemo napraviti puno više.

(Ilustracija: Freepik)

/od
, ,

Spremni na sve – hrvatski prepperi

Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere načelno nisu loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom razmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1. Torba za hitne situacije (pripremite torbu u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i slične sitnice. Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE).

2. Evakuacija (razmotrite s obitelji puteve evakuacije u slučaju opasnosti, mjesta okupljanja, alternativni način komunikacije, najvažnije kontakte, itd.).

3. Voda i hrana (imajte u pripremi namirnice potrebne za evakuaciju u trajanju od tri dana, kao i za dva tjedna ako ostajete kod kuće, mada neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje. O opskrbi u kriznim situacijama pročitajte OVDJE).

4. Sklonište (razmislite o mogućnostima skloništa kao što su vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće i slične opcije).

5. Oprema (pripremite komplet prve pomoći, ali i drugu opremu kao što su alat i pribor, mobiteli, baterije i ostalo potrebno za boravak u prirodi. O kompletima prve pomoći u kućanstvu možete pročitati OVDJE).

6. Navigacija i snalaženje u prostoru (informirajte se o osnovama navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirajte snalaženje na otvorenom, pripremite karte područja na kojem ćete se kretati, dobro je imati kompas i ostali pribor ovisno o vašim planovima).

7. Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju, prema godišnjem dobu, dobro je imati u pripremi rezervnu odjeću.

8. Samobrana i sigurnost (savladajte osnovne vještine i vježbajte samoobranu, naučite koristiti razne vrste oružja, naučite pravila sigurnosti u kriznim situacijama).

9. Planovi i uvježbavanje (izradite obiteljske planove prema vrstama rizika, te podjelu zaduženja u grupi, a sve vještine uvježbavajte (po potrebi i kroz igru s djecom), dogovorite procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres).

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, pataloški slučajevi što izaziva predrasude), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult, pa su djelomično i zbog toga došli na zao glas). Nisu ni vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, više su orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” ipak realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: Freepik)

/od

Požar !

Nakon velikih požara poput nebodera Vjesnika ili nedavno na odlagalištima otpada, svi se pitaju kako se to moglo dogoditi i kako spriječiti tragedije. Uz protupožarne mjere na koje često zaboravljamo, u slučaju požara posebno je važna „hladna glava“, ali i brza reakcija. Ovo su najvažnije upute…

 

U slučaju požara:

–> Nazovite 193

–> Početni požar pokušajte ugasiti samo ako sami niste u opasnosti i ako je isključena struja

–> Evakuirajte prostorije

 

Komunikacija s vatrogascima:

> Govorite polako i razgovjetno

> Recite gdje ste (točnu adresu)

> Ukratko opišite što se dogodilo

> Napomenite jesu li ljudi u opasnosti

> Odredite osobu koja će dočekati vatrogasce i pokazati im mjesto gdje je izbio požar.

 

Važno:

> Ne gasite ulje i zapaljive tekućine vodom (na primjer, na zapaljeno ulje na štednjaku stavite poklopac).

> Ne ulazite u zadimljeni prostor, ne koristite dizalo.

> Ograničite širenje požara, zatvorite vrata i prozore.

> Isključite struju i plin.

> Zaštitite ruke, glavu i otkrivene dijelove tijela.

> Izbjegavajte dim, a u zadimljenim prostorijama krećite se nisko ili pužite po podu.

> Ne približavajte se požaru ako niste spremni za gašenje i ako nemate osiguran izlaz.

> Po mogućnosti bez rizika – provjerite da li su svi stanari napustili objekt u kojem je izbio požar.

> Kod većih požara slušajte upute službe 112 u vezi evakuacije ili mjera opreza kod zagađenja zraka.

 

Pripreme:

> Vatrogasni aparat (provjerite gdje je, nabavite ga, naučite koristiti).

> Senzori vatre, dima i plina s alarmom (po potrebi nabavite, stručno instalirajte).

> Provjerite puteve evakuacije.

> Oprezno s vatrom u prirodi (spaljivanje korova, roštilj, pripremite sredstva za gašenje, ne palite plamen ako je vjetrovito, očistite okolni prostor da se nešto ne zapali, ne bacajte opuške).

> Preventiva (uklonite sav gorivi materijal oko kuća – suha trava, granje korov i sl., ne blokirajte hidrante i požarne puteve za pristup vatrogasnih vozila).

 

(Fotografija: partystock/Freepik)

/od
,

Što se događa u Srbiji?

Nakon novih masovnih prosvjeda u Srbiji, a prije toga besmislenog privođenja, zlostavljanja i protjerivanja Hrvata, koje su poduzele srbijanske službe, ponovo su aktualne teme o rizicima na koje se treba pripremiti prilikom prelaska granice.

Iako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH još početkom godine objavilo preporuku hrvatskim državljanima da bez prijeke potrebe ne putuju u Srbiju, situacija se nije puno promijenila. Tada je objavljeno:

“PREPORUČUJE SE OPREZ I DETALJNIJE INFORMIRANJE PRIJE PUTA!

Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.

Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba.

U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani imaju pravo zatražiti kontakt s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.”

Ministarstvo je tada uputilo i prosvjednu notu Srbiji i izrazilo oštar prosvjed zbog ponašanja prema hrvatskim državljankama.

Da stvar bude apsurdnija, srbijansko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je “neprimjerenim” što hrvatski dužnosnici optužuju Srbiju jer je protjerala hrvatske državljanke u skladu s “uobičajenom međunarodnom praksom”, te ističe da bi u reagiranju službenog Zagreba trebalo biti navedeno “što su one zaista radile u Srbiji”.

Iako smo na našim stranicama već pisali o sigurnosti na putovanjima (tekstove s uputama možete naći OVDJE, kao i tekst o sigurnosnim problemima u Grčkoj možete pročitati OVDJE), ponavljamo savjet o sigurnosnoj pripremi putovanja, čak i kada se radi o susjednoj državi. Nakon svega, ovih je dana situacija u Srbiji ponovo eskalirala i neizvjesno je kako će sve to završiti.

Bez obzira na to što se na većini putovanja ne dogodi ništa zabrinjavajuće, pripremite se tako da u svakoj situaciji znate što poduzeti. Nije ugodno kada vas u stranoj zemlji usred noći neki ljudi (za koje čak niste sigurni jesu li policajci mada se tako predstavljaju) izvuku iz kreveta i odvedu na ispitivanje, nakon čega vas optuže da ste strani špijun!? Ma koliko takve situacije budu apsurdne, a svima je jasno da se radi o predstavi za političare, stvari se mogu nepotrebno zakomplicirati pa treba ostati smiren, biti upoznat sa svojim pravima, zatražiti odvjetnika i pomoć veleposlanstva i ne odgovarati na provokacije.

Ako tome dodamo slučajeve u kojima deklarirani četnici na srbijanskim medijima objavljuju kopije osobnih iskaznica Hrvata poput svojevrsne potjernice za Hrvatima koji borave u Srbiji optužujući ih bez ikakvih argumenata da su špijuni – jasno je da se radi o ozbiljnim prijetnjama sigurnosti. Da se ne radi o izoliranim slučajevima pokazuju i novi slučajevi kršenja ljudskih prava, kao i zabrane ulaska u zemlju hrvatskim novinarima.

Zbog svega toga nije loše u situacijama kada već postoje razlozi za zabrinutost, prije puta obaviti stručnu procjenu rizika, najaviti svoj posjet i organizirati lokalne kontakte u slučaju problema, a ako putujete službeno zatražite od poslodavca da vam po potrebi osigura usluge agencija koje se bave sigurnošću, svakako izbjegavati mjesta masovnog okupljanja, posebno u dijelovima u kojima se održavaju prosvjedi, ali i pratiti najnovije vijesti prije nego krenete na put.

(Ilustracija: Freepik AI)

/od
, ,

Bit će rata?

Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE, a informacije o sve težem raspoznavanju istine i laži možete pročitati OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

> VOJNI ROK

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi mi koji smo u bivšoj državi služili vojni rok vrijeme provedeno u JNA smatrali smo najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam kasnije omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo od agresora. Na koji će način biti organizirana i provedena vojna obuka, ali i obuka novih pripadnika Civilne zaštite u Hrvatskoj vidjet ćemo uskoro jer bi prvi ročnici trebali s obukom početi već sljedeće godine.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

> VIKENDICA

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

> OPSKRBA

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

> PROMET

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

> INFORMACIJE I KOMUNIKACIJA

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

> SKLONIŠTA

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

/od

Snježne radosti – ili žalosti

Opasnosti vrebaju u sva godišnja doba, pa i zima ima svoje “specijalnosti” koje nisu zanemarive.

Prve asocijacije na zimu i snijeg obično su romantične slike dječje radosti, sanjkanja, skijanja, grudanja i pravljenja snjegovića. Oni malo stariji obično se sjete čišćenja snijega, opasne poledice i – gipsa na ruci. I jedno i drugo je stvarnost, pa je pametno pripremiti se na zimske uvjete (ili nenadanu oluju) i smanjiti rizike za neugodne uspomene. Ukratko – pripremite se za zimu.

Zimski rizici i mjere opreza:

>  Poledica

svi znamo da poledica može biti opasna za pješake kao i u prometu, no često zaboravimo pripremiti odgovarajuću obuću i dodatke protiv poskliznuća, kao i očistiti svoj auto od snijega i na vrijeme montirati zimske gume.

>  Snježne oluje

posebno su opasne u gorskim predjelima kada mogu naići vrlo brzo i nenaviklim turistima stvoriti ozbiljne probleme.

>  Padovi snijega i leda s krovova

u gradovima su posebno rizični padovi snijega i leda s visokih zgrada, pa je potreban poseban oprez, ali i odgovarajuća upozorenja na opasnim mjestima.

>  Lavine

iako u našim krajevima nema uvjeta kakvi vladaju u visokim planinama, moramo voditi računa o zapusima i odronima, kao i otežani promet zbog kojeg mogu nastati ozbiljni problemi. Posebno ako ostanete negdje zatrpani ili prometno izolirani. Na skijanju u inozemstvu obavezno provjerite aktualne informacije i upozorenja na mogućnost lavina.

>  Hladnoća – smrzavanje

Iako nam odmalena govore – toplo se obuci, danas kada malo boravimo na otvorenom kao da smo zaboravili pravila slojevitog oblačenja i pripreme za ekstremne vremenske uvjete. Rizici naročito rastu u planinskim krajevima kada se nailazak hladnog i vlažnog zraka koji “prodire do kosti” može dogoditi vrlo brzo, pa se uz otežano kretanje zbog snijega i slabu vidljivost može dogoditi tragedija čak i nedaleko od kuće ili skloništa.

Savjeti Crvenog križa za hladno vrijeme:

>  Pratite upozorenja o hladnoći, te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

>  Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu i otporni su na vlagu.

>  Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, a posebno bolesti srčanog ili dišnog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja hladnoći.

>  U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni zbog klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti pada i prijeloma kosti.

>  Kod niskih temperatura izbjegavajte teže fizičke poslove na otvorenom prostoru i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

>  Pomozite članovima obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

>  Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljivanja i prekid boravka na hladnoći.

>  U slučaju da se kod osoba koje duže borave na otvorenom pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnu prsti, gubitak osjeta prstiju, blijeda koža, bol), odmah treba potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću i pothlađenu osobu postepeno utopliti zamatanjem u deke. Pothlađenu osobu ne smije se izlagati direktnom izvoru topline. Preporučeno je davati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) i potražiti stručnu medicinsku pomoć ili nazvati: Hitnu medicinsku službu 194 ili jedinstveni europski broj za hitne službe 112.

No, uz sve navedeno, u današnjem užurbanom načinu života često zaboravljamo da postoje i oni koji jednostavno nemaju uvijek sve potrebno da bi se ugrijali. Socijalno ugroženi, stariji ljudi bez obitelji, beskućnici i svi ostali koji se ne mogu zaštititi od hladnoće. Zato je ovo pravo doba da se uključite u akcije Hrvatskog Crvenog križa i drugih organizacija za pomoć ugroženima.

Zaštita od hladnoće – preporuke Hrvatskog Crvenog križa pogledajte: –> OVDJE

Zaštita starijih u hladno vrijeme – Preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar pogledajte: –> OVDJE

/od
,

Dolazi velika oluja?

Vremenske katastrofe nisu ništa novo, no globalno zatopljenje čini ih sve ekstremnijima, pa je korisno prisjetiti se osnovnih pravila kod nailaska oluje…

 

1. Ostanite u zatvorenom i pratite izvještaje o vremenu

> Državni hidrometeorološki zavod – https://meteo.hr/

> MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite – https://civilna-zastita.gov.hr/

> Poštujte upozorenja koja ste dobili na mobitel putem sustava SRUUK

> Hrvatske vode / prikaz vodostaja – http://vodostaji.voda.hr/

> Mobilne aplikacije za praćenje dolaska nevremena, količina padalina i udara gromova (Rain Radar, Lightning, Windy i sl.)

2. Ako ste vani sklonite se u najbližu zgradu (pritom izbjegavajte drveće, oštećene građevine i slične objekte).

3. Držite se podalje od prozora i staklenih površina (ako s prozora snimate oluju u smjeru jakih udara vjetra može doći do nesreće) .

4. Za vrijeme grmljavinskog nevremena izbjegavajte korištenje električnih uređaja kao i vode (posebno za tuširanje).

5. Ukoliko ste na području pogodnom za brzi dolazak BUJIČNIH POPLAVA pripremite se na vrijeme da napustite prostorije u kojima bi mogli ostati zarobljeni (vidi savjete OVDJE).

 

S obzirom da je glavno obilježje oluje jak vjetar, a često ih prate munje, tuča, bujične poplave i druge nepogode, stručnjaci najčešće preporučuju:

>  Oprez od predmeta koji lete nošeni jakim vjetrom.

>  Sklonite se od udara munje u zatvoreni prostor.

>  Sklonite ili zaštitite auto ili druge vrijednosti, fiksirajte predmete i opremu oko kuće.

>  Izbjegavajte područja ispod dalekovoda i sličnih instalacija, prostor u blizini oštećenih građevina, skela, dizalica i slično.

>  Isključite osjetljive elektronske uređaje ili koristite zaštitu od udara munje

>  Zaštitite ili osigurajte usjeve, stoku i gospodarske objekte, koliko je to moguće.

>  Provjerite gromobransku instalaciju, stanje krova i druge kritične građevinske elemente.

(Pogledajte i ostale upute u slučaju nevremena koje možete naći na našim stranicama, zajedno s linkovima na specijalizirane službe pomoći i spašavanja)

Aktualno

Nedavne velike oluje s katastrofalnim posljedicama u središte pažnje stavile su pitanja pouzdanosti informacija o približavanju opasnosti. Najprije su na internetskim društvenim mrežama, a kasnije i u tzv. mainstream medijima  počela ismijavanja hitnih državnim službi i cijelog sustava, a nakon toga uslijedile i dezinformacije, čak do poziva “Ne računati na Civilnu zaštitu” objavljenog u izdanju jedne od najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj.

Naravno da propusta ima u svakoj službi i da treba kritizirati loše odluke i tražiti poboljšanja svih sustava, ali neodgovorno pozivanje javnosti na nepoštivanje hitnih službi (posebno u atmosferi masovnih dezinformacija i lažnih vijesti), opasna je i vrlo rizična pojava koja može imati ozbiljne posljedice.

Dobar primjer je sustav SRUUK o kojem smo pisali na našim stranicama (tekst možete pročitati OVDJE). Nakon ne tako davne, najjače zabilježene oluje u Hrvatskoj koja je poharala velik dio Hrvatske, ljudi koji su najprije komentirali da je takav sustav glup i nepotreban, počeli su odjednom govoriti kako je sramota što im sustav nije postao poruku da dolazi veliko nevrijeme. Umjesto beskonačne polemike najprije treba upozoriti na činjenice:

>  Sustav SRUUK tada je još bio u fazi ispitivanja i podešavanja i nije bilo uvjeta za njegovo aktiviranje, a prva je prava poruka poslana prilikom opasnosti od poplave na području Brdovca kod Zagreba.

>  Ako se pokaže da je dobro napravljen bit će to još jedan od korisnih sigurnosnih alata.

>  Korist sustava za rano upozoravanje važan je i kod uzbunjivanja putem sirena, jer je dobro da u opasnosti, kada čujete sirene, na mobitel dobijete službeni opis opasnosti i upute što trebate poduzeti.

>  Najava dolaska nevremena bila je dostupna iz više različitih izvora

>  Svi moderni mobiteli imaju aplikacije za prognozu vremena.

>  DZMH (na adresi: https://meteo.hr/ redovito objavljuje prognoze i upozorenja o nevremenu.

>  Bilo je proglašeno najprije narančasto, a sat vremena prije dolaska oluje i crveno upozorenje (oznake: zeleno – nema upozorenja; žuto – vrijeme je potencijalno opasno; narančasto – vrijeme je opasno; crveno – vrijeme je izuzetno opasno).

>  Ravnateljstvo civilne zaštite putem Twittera redovito šalje obavijesti o opasnostima, a moguće ih je dobiti i na drugim internetskim stranicama.

>  Javno su dostupne meteorološke radarske slike koje se ažuriraju svakih deset minuta i pomoću kojih je moguće jasno vidjeti dolazak svake oluje (poput aplikacije Rain radar i mnogih sličnih alata).

>  Čak su i tele-operateri počeli slati upozorenja o nailasku oluje, kako bi spriječili eventualne štete na opremi svojih korisnika.

 

Propusti u sustavu Civilne zaštite, kojih je na nekim područjima sigurno bilo, ne znače da moramo srušiti cijelu strukturu i kod građana izazvati nepovjerenje i bijes na ljude koji su u teškim uvjetima ipak odradili velik i važan posao. Uz napomenu da mnogi od njih rade kao volonteri.

Možda će jednog dana postojati aplikacije koje će nas upozoriti da prije prelaska ceste moramo pogledati lijevo i desno, ali dok se takav sustav ne uvede – ostaje nam da i sami nešto poduzmemo na informiranju o vlastitoj sigurnosti. Naravno, iz pouzdanih izvora.

Razumije se da nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će točna biti brzina vjetra na pojedinom području (mada već postoje mobilne aplikacije kao što je Windy, koje pružaju brojne meteorološke podatke, pa uz količine padaline prognoziraju brzinu i smjer vjetra, tlak zraka i ostale detalje, pa je moguće reagirati i zaštititi se), ali upozorenja postoje i treba se na vrijeme pripremiti za izvanredne situacije.

Drugo je pitanje koliko su na kojem području hitne službe efikasne, dobro organizirane, opremljene i stručno vođene, ali to je rasprava koja će potrajati. Ipak, zbog vremena koje se mijenja i povećanih rizika prirodnih katastrofa, ne bi trebalo gubiti vrijeme na površne i paušalne ocjene, nego iz propusta izvući pouku i profesionalcima omogućiti da unaprijede sustav.

(Foto: wirestock / Freepik)

/od
, , ,

Udahni ako možeš

Kvaliteta zraka u gradovima povremeno je na rubu opasnosti, ali ukupno stanje još uvijek nije kritično.

S početkom sezone grijanja (ali i nakon većih požara u gradovima), tema kvalitete zraka ponovo postaje aktualna. Svi znamo da je zrak (najvećim djelom zbog štetnih čestica nastalih izgaranjem)  u većim hrvatskim gradovima često zagađen i može izazvati probleme s disanjem, najviše kod djece, starijih, bolesnih, te osjetljivih ljudi s respiratornim problemima. Ipak, često se u tome pretjeruje i diže nepotrebna panika. U svakom slučaju treba biti informiran, što danas nije previše teško. U nekoliko klikova na mobitelu svatko može doći do podataka o kvaliteti zraka u vašem gradu.

Na stranici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije možete naći detaljne podatke i statistiku mjerenja kvalitete zraka u Hrvatskoj: klikni OVDJE

Državni hidrometeorološki zavod na svojoj stranici objavljuje redovita mjerenja:
klikni OVDJE

A globalno kvalitetu zraka prati i stranica AccuWeather:
klikni OVDJE

U posljednje vrijeme na društvenim mrežama sve je više komentara i alarmantnih informacija o opasnostima zbog zagađenja zraka. Ponovo se javljaju različite teorije zavjera, jedni govore da se treba zatvoriti u kuću, jer je stanje alarmantno, da su stvarni podaci puno gori i da se problemi zataškavaju, dok drugi samo odmahuju rukom i govore da su to gluposti.

Naravno, sve podatke koliko god bili točni, treba shvatiti kao informaciju i upozorenje za osjetljive, no uvijek je dobro pročitati i detaljne podatke koji (ovisno o tome kakvo je opće stanje vašeg organizma i imate li problema s disanjem) opisuju potencijalne rizike. Vrijednosti koje daju Indeks kakvoće zraka (IKZ), računa se korištenjem standarda i smjernica koje je su razvili Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te na temelju drugih znanstvenih studija, dobar je pokazatelj kvalitete zraka, no ako se ne radi o dugotrajnom opasnom zagađenju, većina ljudi neće imati probleme s disanjem. Ipak, štetne čestice ovisno o veličini dugoročno mogu stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme, pa nije loše na mobitelu pratiti podatke s mjernih postaja i manje se izlagati u danima kada je zagađenje najveće.

Preporuke WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) govore o potrebi primjene strožih granica nego što su one u EU, naročito za PM2.5 (izuzetno male i štetne čestice u promjeru manjem od 2,5 mikrona) i NO2 (dušikov oksid), jer su istraživanja pokazala da i niže koncentracije mogu imati štetne posljedice na zdravlje. Dakle, naravno da su bavljenje sportom, šetnja ili na primjer vožnja biciklom izuzetno korisne  i zdrave aktivnosti, ali je ipak dobro provjeriti kvalitetu zraka i planirati boravak na otvorenom, posebno u gradovima i uz prometnice.

EU je donijela Direktivu o kvaliteti zraka (Direktiva 2008/50/EC) koja postavlja maksimalno dopuštene koncentracije određenih zagađujućih tvari.

Vrste zagađenja koje se mjere i njihovi limiti (možete usporediti s očitanjima koje nađete na stranicama koje smo naveli gore):

PM10 (čestice promjera ≤10 µm), dnevna granica: 50 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 35 puta godišnje), godišnja granica: 40 µg/m³.

PM2.5 (čestice promjera ≤2.5 µm), godišnja granica: 25 µg/m³ (do 2030. planirano smanjenje na 10 µg/m³ prema WHO smjernicama).

NO2 (dušikov dioksid), satna granica: 200 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 18 puta godišnje) godišnja granica: 40 µg/m³.

SO2 (sumporov dioksid), satna granica: 350 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 24 puta godišnje), dnevna granica: 125 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 3 puta godišnje).

CO (ugljični monoksid), maksimalna 8-satna prosječna vrijednost: 10 mg/m³.

O3 (ozon), maksimalna 8-satna prosječna vrijednost: 120 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 25 puta godišnje).

Benzen, godišnja granica: 5 µg/m³, Olovo (Pb), godišnja granica: 0.5 µg/m³, Arsen (As), Kadmij (Cd), Nikal (Ni), godišnje granične vrijednosti: As: 6 ng/m³, Cd: 5 ng/m³, Ni: 20 ng/m³.

Mjerenja se provode putem mreže stanica za praćenje kvaliteta zraka u državama EU, a podaci su javno dostupni preko Evropske agencije za okoliš (EEA), a sve su države obavezne poduzimati mjere za smanjenje zagađenja ako se standardi prekorače.

Zaključak: pratite službene izvore podataka o kvaliteti zraka, poštujte upute nadležnih službi i prilagodite svoj boravak na otvorenom trenutnoj kvaliteti zraka.

Foto: Freepik / Accu Weather

/od

Da ipak idemo u Ameriku?

Problemi prilikom ulaska u SAD postaju važna tema u medijima. Posebno nakon početka trgovinskog rata i nove vanjske politike američkog predsjednika.

U posljednje vrijeme zabilježen je porast slučajeva u kojima su međunarodni putnici, uključujući državljane zapadnih zemalja, doživjeli neugodnosti prilikom ulaska u Sjedinjene Američke Države. Naravno, nije problem u standardnim i razumljivim sigurnosnim mjerama protiv terorizma, krijumčarenja i drugih kriminalnih aktivnosti koje primjenjuje većina država. Prašina se dignula zbog slučajeva u kojima su zbog sadržaja na svojim mobilnim uređajima ili političkih stavova izraženih na društvenim mrežama putnici izdvojeni, dodatno provjeravani, poneki zadržavani u pritvoru, a nekima je bio uskraćen ulazak u zemlju.

Pretrage elektroničkih uređaja na granici

Dobro je znati da Američka agencija za carinu i zaštitu granica (CBP) ima ovlasti pregledavati elektroničke uređaje putnika bez naloga prilikom ulaska u zemlju. Prema njihovim podacima, u 2024. godini pregledano je 47.047 elektroničkih uređaja, što predstavlja manje od 0,01% svih međunarodnih putnika. CBP tvrdi da su ove pretrage usmjerene na identifikaciju prijetnji nacionalnoj sigurnosti i drugih ozbiljnih kaznenih djela. Također kažu da su pretrage elektroničkih uređaja “rijetke, strogo regulirane i usmjerene na identifikaciju i suzbijanje ozbiljnih kaznenih djela, uključujući terorizam, krijumčarenje i prijevare s vizama”. Agencija poriče tvrdnje o politički motiviranim pretragama i naglašava da su svi putnici podložni istim pravilima i procedurama.

Nasuprot službenim tvrdnjama, brojni izvještaji ukazuju na to da su neki putnici bili podvrgnuti dodatnim provjerama zbog svojih političkih stavova izraženih na društvenim mrežama, a neki su pak američki suci presudili da je zadržavanje putnika bilo protuzakonito i da je ugrozilo slobodu govora. Pri tome treba napomenuti da bez obzira na to što čuveni 4. amandman američkog Ustava posebno štiti prava na privatnost, ta prava ipak ne vrijede prilikom ulaska u zemlju, odnosno da se o detaljima prava na pretraživanje vaših uređaja (mobitela, računala, tableta, fotoaparata i sl.) bez tzv. opravdane sumnje – još uvijek vode polemike, ali i sudski sporovi. Zbog toga morate biti svjesni da u slučaju odbijanja zahtjeva da dopustite pristup svojim podacima na mobitelu ili računalu možete imati problema prilikom ulaska u zemlju. No, usprkos svemu navedenom, čini se da su takvi slučajevi još uvijek rijetki u odnosu na broj ulazaka u SAD.

Mada odluke američkih graničnih službi ponekad mogu biti upitne u smislu građanskih prava zajamčenih Ustavom, a moguće i zakonski sporne, unaprijed dobro razmislite jeste li spremni zbog svojih (moguće sasvim legitimnih) uvjerenja i zahtjeva, riskirate provesti noć (možda i dulje) u pritvoru, a postoji mogućnost i da budete vraćeni natrag u zemlju iz koje ste doputovali.
Službene informacije o kontroli elektroničkih uređaja prilikom ulaska u SAD možete naći na stranicama U.S. Customs and Border Protection: OVDJE.

Preporuke za putnike

> Ograničite količinu osobnih podataka: Razmislite o korištenju uređaja s minimalnim osobnim informacijama prilikom putovanja.

> Isključite uređaje prije dolaska na granicu: To može pomoći u zaštiti podataka od neovlaštenog pristupa, no preporučeno je surađivati sa službenim osobama na granici prilikom ulaska u SAD.

> Budite svjesni svojih prava, ali i mogućih problema: Iako američkim državljanima ne može biti zabranjen povratak u zemlju zbog odbijanja otključavanja uređaja, njihovi uređaji mogu biti oduzeti, a mogu i sami biti zadržani na ispitivanju. Stranim državljanima može biti odbijen zahtjev za ulazak u zemlju ako ne surađuju sa američkim službama, a mogu biti i zadržani u pritvoru dok traje istraga.

Trendovi putovanja u SAD

Nakon značajnog uzlaznog trenda u broju ulazaka u SAD koji se dogodio nakon pandemijskih godina, u prva tri mjeseca 2025. godine prvi puta je zabilježen pad broja međunarodnih dolazaka za 3,3%. Nove informacije pokazuju da se, takvo smanjenje ubrzava, pa podaci za ožujak govore o ukupnom smanjenju za 11,6% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Ako tome dodamo procjene smanjenja dolazaka iz zemalja koje je najviše pogodio trgovinski rat i uvođenje carina (poput Kanade, Europe i Australije iz kojih u SAD tradicionalno dolazi veliki broj putnika), jasno je da uz ostale razloge i postupci na granici imaju utjecaja na dolazak turista.

U svakom slučaju, prije putovanja dobro je razmisliti o situacijama u kojima se možete naći na ulasku u SAD i pripremiti se na nove procedure provjera.

Više informacija o pripremama za sigurno putovanje i izbjegavanje mogućih problema možete naći na našim stranicama OVDJE.

 

(Ilustracija: Freepik AI)

/od