,

Post-istina uzvraća udarac

Živimo u doba post-istine, a za posljedice se treba pripremiti.     

Kao što smo već pisali na našim stranicama (možete pogledati OVDJE), laži, dezinformacije, manipulacije, hibridne prijetnje, zloupotrebe novih medija i pomahnitale društvene mreže – postali su toliki problem da smo čini se zaboravili što je to istina. Post-istina je stvarnost.
Iako se o svemu tome može raspravljati kao o nekoj vrsti trenutnog društvenog ludila, kada se radi o sigurnosti, posljedice sustavnog širenja laži mogu imati ozbiljne posljedice, pa nikad nije dovoljno upozorenja da trebamo biti svjesni što nam se sprema.

Nekad su za istinom tragali filozofi, a danas se radi o temi koja, kao da je to potpuno nova riječ, izaziva pažnju javnosti i medija (kakvi god oni bili). Laži su postale toliko dominantne i teško prepoznatljive da su čak i knjige s tom tematikom postale popularne. Zanimljiva su novija djela u rasponu od zezancije u kojoj ima puno istine kakva je na primjer duhovita knjiga Toma Phillipsa „Istina – kratka povijest totalnih kenjaža“, pa do bestselera švedske znanstvenice Ase Wikforss „Alternativne činjenice – o znanju i njegovim neprijateljima“.

Međutim, dok vrhunski intelektualci i znanstvenici pokušavaju shvatiti što se to dovraga s nama događa, svijetom se šire ratni sukobi, luđaci na vlasti najavljuju korištenje atomske bombe, a priroda nam nakon sustavnog uništavanja naše planete prijeti globalnom katastrofom. Nakon svega toga, od depresije se pokušavamo zaštititi pjevušeći onu poznatu „Du, du, du, nema nam pomoći“…

Ipak, laži nisu nova izmišljotina, one zapravo žive s nama oduvijek, pa nije slučajno da često kao primjer koristimo Machiavellija koji je još 1521. godine napisao: „Već dugo nisam rekao ono u što vjerujem, niti vjerujem u ono što govorim, a ako slučajno i kažem neku istinu, sakrijem je između toliko laži da ju je vrlo teško pronaći.“

No, danas čak i roboti znaju da su lažne vijesti koje se prenose internetom opasne. Za provjeru smo umjetnoj inteligenciji postavili pitanje – koje su to opasnosti? Usljedio je odgovor:

Povećana pojava lažnih vijesti na internetu predstavlja ozbiljne opasnosti koje utječu na društvo, demokratske procese i individualno ponašanje. Neke od najvećih prijetnji su:

1. Erozija povjerenja u medije i institucije
Lažne vijesti stvaraju nepovjerenje u novinarstvo, političke institucije i stručnjake. Kada su ljudi stalno izloženi netočnim informacijama, postaju skeptični prema pouzdanim izvorima, što slabi društvenu koheziju i povjerenje u demokratske procese.

2. Polarizacija društva
Lažne vijesti često se ciljano šire kako bi pojačale postojeće društvene podjele, potičući sukobe i ekstremizam. Ove vijesti mogu manipulirati emocijama ljudi, stvarajući snažnije osjećaje ljutnje, straha ili mržnje prema određenim skupinama ili pojedincima.

3. Utjecaj na demokratske procese
Lažne vijesti mogu ometati izbore i političke procese širenjem dezinformacija o kandidatima, političkim strankama ili ključnim pitanjima. Dezinformacije mogu manipulirati glasače ili utjecati na njihovo povjerenje u izborne rezultate, što može destabilizirati demokracije.

4. Manipulacija javnim mišljenjem
Kreatori lažnih vijesti mogu usmjeravati javnost prema određenim političkim ili ekonomskim ciljevima. Lažne informacije se često šire kako bi se manipuliralo mišljenjem javnosti u korist određenih interesa, poput podrške određenim zakonima, proizvodima ili političkim pokretima.

5. Štetni zdravstveni i sigurnosni rizici
Lažne vijesti o zdravlju, poput dezinformacija o cjepivima ili pandemiji COVID-19, mogu dovesti do opasnih posljedica. Dezinformacije mogu uzrokovati nepovjerenje u medicinske stručnjake i zdravstveni sustav, što može dovesti do manjeg broja cijepljenih, lošijih zdravstvenih ishoda ili ignoriranja sigurnosnih preporuka.

6. Ekonomske posljedice
Lažne vijesti mogu imati izravne ekonomske učinke, poput širenja dezinformacija o tvrtkama, tržištima ili proizvodima, što može dovesti do pada cijena dionica, gubitka povjerenja potrošača ili destabilizacije tržišta.

7. Hibridne prijetnje i kibernetička sigurnost
Lažne vijesti često su dio šire strategije hibridnog ratovanja, u kojem se koriste zajedno s cyber napadima kako bi se destabilizirale države. Ove informacije mogu poticati paniku, nesigurnost ili društveni kaos, što ugrožava sigurnost cijelog društva.

8. Pojava tzv. “post-istine”
U “post-istinskom” društvu, emocije i osobna uvjerenja postaju važniji od činjenica. To potiče okruženje u kojem ljudi biraju informacije koje im odgovaraju, bez obzira na to koliko su one točne, što može ometati racionalnu raspravu i donošenje odluka.
Ove opasnosti naglašavaju važnost promicanja medijske pismenosti, poticanja kritičkog razmišljanja i podrške zakonodavnim mjerama za suzbijanje širenja dezinformacija.

Dakle, roboti znaju zašto laži mogu biti opasne, a ljudi na to samo odmahuju rukom. Postoje nebrojene rasprave o tome zašto su nam laži zanimljivije ili u nekim slučajevima čak i draže od istine. Posebno se čovjek zamisli kada pročita teze o tzv. nihilizmu činjenica (Asa Wikforss, „Alternativne činjenice“), koje su postale posebno aktualne s dolaskom Donalda Trumpa na političku scenu 2016., godine. Opće je poznato da je bivši, ali i novoizabrani predsjednik SAD sklon iznošenju potpunih laži i besmislica (prema evidenciji Washington posta u vremenu od 2017. do 2021. iznio je više od 30.000 neistina i dezinformacija ), no rezultat svega nije bilo opće ismijavanje i propast na izborima nego upravo suprotno. Trump je time pridobio polovicu birača koji su tada izašli na izbore (2016. približno 63 milijuna, a 2020. čak 74 milijuna amerikanaca glasalo je za Trumpa), a na upravo održanim izborima ostvario je još bolje rezultate.

Treba biti realan – danas pronaći političara koji ne laže ravno je dobitku na lotu, a sve češće je njihova dobitna kombinacija upravo u tome – što više lažem, to više glasova dobijam. Na prvi pogled čini se nelogičnim, posebno ako se sjetimo poznate izreke „Možeš neko vrijeme lagati neke ljude, ali ne možeš svo vrijeme lagati svima” čiji je autor navodno Abraham Lincoln, no čini se da ta izreka danas, u vrijeme umjetne inteligencije i ljudske gluposti više ne vrijedi.

Izraz “post-istina” (eng. post-truth) prvi put je zabilježen 1992. godine, kada ga je koristio američki dramatičar Steve Tesich u eseju za časopis The Nation. Tesich je izrazom “post-istina” opisao način na koji su javnost i političke elite u SAD-u počeli ignorirati činjenice koje su u suprotnosti s dominantnim narativima, posebno nakon afera poput Irangatea i Zaljevskog rata. Taj je izraz postao posebno popularan tijekom 2016. godine, kad su se u kontekstu Brexita i američkih predsjedničkih izbora počele koristiti dezinformacije i manipulativne informacije za oblikovanje javnog mnijenja. Te je godine Oxford Dictionaries izraz “post-truth” proglasio za riječ godine, definirajući ga kao okolnost u kojoj “objektivne činjenice imaju manji utjecaj na oblikovanje javnog mišljenja nego apeliranje na emocije i osobna uvjerenja”.

Danas se izraz “post-istina” koristi za opisivanje razdoblja u kojem su emocionalna i politička uvjerenja važnija od stvarnih činjenica, što pridonosi širenju dezinformacija i polarizaciji javnosti na društvenim mrežama i u tradicionalnim medijima.

Možda jedan od razloga poplave laži oko nas leži u tzv. političkoj korektnosti, pretjeranom oprezu da se nekog ne uvrijedi ili izvrgne sramoti, a to (bez obzira na činjenice) može dovesti i do sudskog spora. U slučaju američkog predsjednika, prilikom njegovog prvog izbora 2016. godine razvila se burna rasprava u mainstream medijima gdje su novinari tražili tumačenja pojma laži. U Engleskom jeziku naime (kao i u Hrvatskom) značenje pojma laž definirana je kao tvrdnja koja je svjesno i namjerno izrečena kao neistina s ciljem obmanjivanja. Dakle, ako vam neko ne dokaže da ste lagali svjesno i namjerno (što je prilično teško jer „lagatelj“ uvijek može reći da nije znao ili nije namjeravao) možete ga tužiti. Zaključak je dakle – laži koliko želiš, a poslije se uvijek možeš praviti lud.

I najnoviji hrvatski sukob između predsjednika države i vlade u kojem se iznose obostrane optužbe za laži o sudjelovanju hrvatskih časnika u NATO programu pomoći Ukrajini, zapravo je više od pukog političkog prepucavanja i pokazuje kako obmane postaju opasne kada se radi o pitanjima nacionalne sigurnosti, ali i posljedicama za svakoga od nas.

Nakon svega, ako se pitate kome uopće danas možemo vjerovati, postoji odgovor i na to pitanje. Naime, prema istraživanjima psihologa (tzv. „false belief test“, Wimmer i Perner, 1983.) dijete sa tri godine ne razumije da netko drugi uopće može nešto pogrešno shvatiti. Četverogodišnjak to već može, pa se polako stvaraju pretpostavke za shvaćanje greške, pa i laži, te se nameće logično rješenje. Ako želite biti sigurni da vas ne lažu – ne razgovarajte s onima koji su stariji od četiri godine.

(Ilustracija: Freepik AI)

/od

Snježne radosti – ili žalosti

Opasnosti vrebaju u sva godišnja doba, pa i zima ima svoje “specijalnosti” koje nisu zanemarive.

Prve asocijacije na zimu i snijeg obično su romantične slike dječje radosti, sanjkanja, skijanja, grudanja i pravljenja snjegovića. Oni malo stariji obično se sjete čišćenja snijega, opasne poledice i – gipsa na ruci. I jedno i drugo je stvarnost, no pametno je pripremiti se na zimske uvjete (ili nenadanu oluju) i smanjiti rizike za neugodne uspomene. Ukratko, pripremite se za zimu.

Zimski rizici i mjere opreza:

>  Poledica

svi znamo da poledica može biti opasna za pješake kao i u prometu, no često zaboravimo pripremiti odgovarajuću obuću i dodatke protiv poskliznuća, kao i očistiti svoj auto od snijega i na vrijeme montirati zimske gume.

>  Snježne oluje

posebno su opasne u gorskim predjelima kada mogu naići vrlo brzo i nenaviklim turistima stvoriti ozbiljne probleme.

>  Padovi snijega i leda s krovova

u gradovima su posebno rizični padovi snijega i leda s visokih zgrada, pa je potreban poseban oprez, ali i odgovarajuća upozorenja na opasnim mjestima.

>  Lavine

iako u našim krajevima nema uvjeta kakvi vladaju u visokim planinama, moramo voditi računa o zapusima i odronima, kao i otežani promet zbog kojeg mogu nastati ozbiljni problemi. Posebno ako ostanete negdje zatrpani ili prometno izolirani.

>  Hladnoća – smrzavanje

Iako nam odmalena govore – toplo se obuci, danas kada malo boravimo na otvorenom kao da smo zaboravili pravila slojevitog oblačenja i pripreme za ekstrene vremenske uvjete. Rizici naročito rastu u planinskim krajevima kada se nailazak hladnog i vlažnog zraka koji “prodire do kosti” može dogoditi vrlo brzo, pa se uz otežano kretanje zbog snijega i slabu vidljivost može dogoditi tragedija čak i nedaleko od kuće ili skloništa.

Savjeti Crvenog križa za hladno vrijeme:

>  Pratite upozorenja o hladnoći, te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

>  Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu i otporni su na vlagu.

>  Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, a posebno bolesti srčanog ili dišnog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja hladnoći.

>  U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni zbog klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti pada i prijeloma kosti.

>  Kod niskih temperatura izbjegavajte teže fizičke poslove na otvorenom prostoru i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

>  Pomozite članovima obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

>  Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljivanja i prekid boravka na hladnoći.

>  U slučaju da se kod osoba koje duže borave na otvorenom pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnu prsti, gubitak osjeta prstiju, blijeda koža, bol), odmah treba potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću i pothlađenu osobu postepeno utopliti zamatanjem u deke. Pothlađenu osobu ne smije se izlagati direktnom izvoru topline. Preporučeno je davati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) i potražiti stručnu medicinsku pomoć ili nazvati: Hitnu medicinsku službu 194 ili jedinstveni europski broj za hitne službe 112.

No, uz sve navedeno, u današnjem užurbanom načinu života često zaboravljamo da postoje i oni koji jednostavno nemaju uvijek sve potrebno da bi s ugrijali. Socijalno ugroženi, stariji ljudi bez obitelji, beskućnici i svi ostali koji se ne mogu zaštititi od hladnoće. Zato je ovo pravo doba da se uključite u akcije Hrvatskog Crvenog križa i drugih organizacija za pomoć ugroženima.

Zaštita od hladnoće – preporuke Hrvatskog Crvenog križa pogledajte: –> OVDJE

Zaštita starijih u hladno vrijeme – Preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar pogledajte: –> OVDJE

/od
,

Što je to Sigurno.info?

Novi portal – sada na jednom mjestu sve informacije o vašoj sigurnosti!

 

Sigurno.info naziv je Internet portala o sigurnosti. Stranica je još u izradi, no osnovni ciljevi portala su:

>  Sve informacije o vašoj sigurnosti na jednom mjestu.

>  Pouzdani izvor informacija iz službenih izvora i od eksperata.

>  Sprječavanje panike.

>  Bolje reakcije u slučaju nesreća i kriznih situacija.

 

Nakon pandemije i potresa koji su mnogim ljudima ostavili traume, sada se pojavio i ratni sukob koji bi mogao eskalirati u svjetski rat. Može li gore? Čovjek bi rekao – u takvoj situaciji ne treba još više plašiti ljude pišući o sigurnosti i nesrećama.

No, cilj portala Sigurno.info nije dodatna zabrinutost nego upravo suprotno – objediniti na jednom mjestu kratke i jasne informacije o tome kako u kriznim situacijama sačuvati mir i sigurnost. Je li to u ovakvoj situaciji – nemoguća misija?

Mi mislimo da nije. Realno, onaj tko ima dovoljno godina već je iskusio posljedice rata, u životu vidio teške ozljede, suočio se sa smrti, brigom za zdravlje, djecu, posao, imovinu. Nekad smo se smijali čuvenim akcijama “Ništa nas ne smije iznenaditi”, nije nam bilo jasno čemu skloništa kad je drugi svjetski rat davno zaboravljen, svi smo prigovarali besmislenom i zaglupljujućem služenju vojnog roka. Poslije smo vidjeli da “vrag nikad ne spava” i da je dobro biti spreman, ali i uvježban za nevolje koje nas u životu mogu snaći.

Iako ćemo donositi linkove na postojeće službene podatke državnih službi koje su nadležne za krizne situacije kao i savjete eksperata, i bez obzira na činjenicu da neke vještine poput pružanja prve pomoći (koju smo svi morali proći barem na tečaju za vozačku dozvolu) već poznajemo – mislimo da još puno toga treba reći o sigurnosti. Portal sigurno.info trebao bi postati ultimativni vodič za sigurnost cijele obitelji i vaše imovine.

Posljedice nasilja u rasponu od mobbinga na poslu, nasilja u obitelji, razbojstva, nereda i demonstracija na ulici, pa sve do ratnih sukoba – ipak je moguće donekle ublažiti ako smo informirani i pripremljeni na izvanredne situacije.

Isto tako, sigurnost u ratnim uvjetima zvuči kao oksimoron i naravno da nitko nema garanciju da će biti siguran u globalnim katastrofama, ali kvalitetne informacije i pripreme preduvjet su za smanjenje rizika i daju nam bolje izglede da, ako ništa drugo – “prođemo bolje” u opasnim situacijama.

Portal sigurno.info pokrenula je tvrtka Euro komunikacije iz Samobora, u suradnji s našim stručnim suradnicima koji imaju dugogodišnje iskustvo iz različitih područja sigurnosti. Za sve dodatne informacije možete nam se javiti na mail: info@sigurno.info

(Foto: Freepik.com)

/od
, ,

Bit će rata?

Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE, a o sve težem raspoznavanju istine i laži možete pročitati OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

> VOJNI ROK

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi mi koji smo u bivšoj državi služili vojni rok vrijeme provedeno u JNA smatrali smo najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam kasnije omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo od agresora.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

> VIKENDICA

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

> OPSKRBA

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

> PROMET

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

> INFORMACIJE I KOMUNIKACIJA

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

> SKLONIŠTA

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

/od
, ,

Spremni na sve – hrvatski prepperi

Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere načelno nisu loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom razmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1. Torba za hitne situacije (pripremite torbu u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i slične sitnice. Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE).

2. Evakuacija (razmotrite s obitelji puteve evakuacije u slučaju opasnosti, mjesta okupljanja, alternativni način komunikacije, najvažnije kontakte, itd.).

3. Voda i hrana (imajte u pripremi namirnice potrebne za evakuaciju u trajanju od tri dana, kao i za dva tjedna ako ostajete kod kuće, mada neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje. O opskrbi u kriznim situacijama pročitajte OVDJE).

4. Sklonište (razmislite o mogućnostima skloništa kao što su vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće i slične opcije).

5. Oprema (pripremite komplet prve pomoći, ali i drugu opremu kao što su alat i pribor, mobiteli, baterije i ostalo potrebno za boravak u prirodi. O kompletima prve pomoći u kućanstvu možete pročitati OVDJE).

6. Navigacija i snalaženje u prostoru (informirajte se o osnovama navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirajte snalaženje na otvorenom, pripremite karte područja na kojem ćete se kretati, dobro je imati kompas i ostali pribor ovisno o vašim planovima).

7. Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju, prema godišnjem dobu, dobro je imati u pripremi rezervnu odjeću.

8. Samobrana i sigurnost (savladajte osnovne vještine i vježbajte samoobranu, naučite koristiti razne vrste oružja, naučite pravila sigurnosti u kriznim situacijama).

9. Planovi i uvježbavanje (izradite obiteljske planove prema vrstama rizika, te podjelu zaduženja u grupi, a sve vještine uvježbavajte (po potrebi i kroz igru s djecom), dogovorite procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres).

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, pataloški slučajevi što izaziva predrasude), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult, pa su djelomično i zbog toga došli na zao glas). Nisu ni vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, više su orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” ipak realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: Freepik)

/od
, ,

Atomska bomba u mom kvartu

Poznato je da su se već nakon prvih suludih ruskih prijetnji nuklearnim naoružanjem, u američkim gradovima na javnim mjestima pojavili posteri s uputama za slučaj opasnosti od radijacije.

Iako su ljudi već izluđeni stalnim, sve gorim vijestima u kojima se često pretjeruje, čak i najgore scenarije jednostavno treba uzeti u obzir kao svojevrsnu “servisnu informaciju”. Ako znamo kakve nam se sve nesreće mogu dogoditi u životu, to ne znači da neprestano moramo razmišljati o njima. Ali je zato važno da na primjer znamo koji je broj hitnih službi i kako svojim bližnjima pružiti prvu pomoć do dolaska profesionalnih spasilaca.

Razumije se da su ljudi u našoj zemlji, koja je ne tako davno iskusila sve strahote rata, osjetljivi na mogućnost agresije. No, tada smo naučili da skloništa nisu nepotrebna investicija koja zanima samo neke prepere (prepper – čovjek koji se intenzivno priprema za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te planira način preživljavanja), nego korisna stvar koja nam u kriznim situacijama može spasiti život.

Opasnost od radijacije dobar je praktični primjer za važnost pravilne primjene sustava uzbunjivanja. U slučaju da na primjer usred noći počnu zavijati sirene za opasnost, to ne znači da odmah treba istrčati iz kuće i gledati što se događa, nego se najprije dobro informirati putem provjerenih izvora i vjerodostojnih medija – o kojoj se opasnosti radi i što trebamo poduzeti. Amerikanci su tako svojim građanima na plakatima napisali tri kratke upute:

U slučaju opasnosti od radijacije:

1. Skloni se u zatvoreno.

2. Ostani unutra.

3. Slušaj službene informacije.

Jasno je dakle da u slučaju požara treba brzo izaći iz prostorije, u slučaju radijacije ući u kuću, a u slučaju potresa najprije se skloniti tamo gdje smo se zatekli, a onda izaći van pazeći na moguće urušavanje. Takve scenarije nije loše uvježbati ili barem o njima razgovarati sa svojim ukućanima.

Također nije loše napomenuti da se svake prve subote u mjesecu točno u podne u Hrvatskoj održava ispitivanje ispravnosti sustava uzbunjivanja. Tako bi na primjer bilo dobro da posjetitelji Zagreba znaju da u podne kad opali Grički top na kuli Lotrščak i nakon toga se začuju sirene – ne trebaju odmah pohrliti u skloništa.

Osim panike, još je opasnije na svoju ruku uzimati lijekove poput tableta stabilnog joda (kalijevog jodida), kao što je nakon ruske najave mogućeg korištenja atomskog oružja i kod nas došlo do navale na apoteke i traženja tableta. One se naime trebaju uzimati isključivo prema uputama liječnika odnosno nadležnih institucija i to samo u određenim slučajevima (ovisno o udaljenosti od izvora zračenja, dobi pacijenta, kontraindikacijama i drugim detaljima), jer u suprotnom mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Više o rizicima uzimanja lijekova protiv posljedica radijacije možete pročitati –> OVDJE.

Konkretne upute i informacije o nuklearnom zračenju možete naći u brošurama Civilne zaštite:

–> OVDJE

kao i na stranicama Grada Zagreba:

–> OVDJE

 

Ilustracija: (liuzishan/Freepik)

/od
,

Dolazi velika oluja?

Vremenske katastrofe nisu ništa novo, no globalno zatopljenje čini ih sve ekstremnijima, pa je korisno prisjetiti se osnovnih pravila kod nailaska oluje…

 

1. Ostanite u zatvorenom i pratite izvještaje o vremenu

> Državni hidrometeorološki zavod – https://meteo.hr/

> MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite – https://civilna-zastita.gov.hr/

> Poštujte upozorenja koja ste dobili na mobitel putem sustava SRUUK

> Hrvatske vode / prikaz vodostaja – http://vodostaji.voda.hr/

> Mobilne aplikacije za praćenje dolaska nevremena, količina padalina i udara gromova (Rain Radar, Lightning, Windy i sl.)

2. Ako ste vani sklonite se u najbližu zgradu (pritom izbjegavajte drveće, oštećene građevine i slične objekte).

3. Držite se podalje od prozora i staklenih površina (ako s prozora snimate oluju u smjeru jakih udara vjetra može doći do nesreće) .

4. Za vrijeme grmljavinskog nevremena izbjegavajte korištenje električnih uređaja kao i vode (posebno za tuširanje).

5. Ukoliko ste na području pogodnom za brzi dolazak BUJIČNIH POPLAVA pripremite se na vrijeme da napustite prostorije u kojima bi mogli ostati zarobljeni (vidi savjete OVDJE).

 

S obzirom da je glavno obilježje oluje jak vjetar, a često ih prate munje, tuča, bujične poplave i druge nepogode, stručnjaci najčešće preporučuju:

>  Oprez od predmeta koji lete nošeni jakim vjetrom.

>  Sklonite se od udara munje u zatvoreni prostor.

>  Sklonite ili zaštitite auto ili druge vrijednosti, fiksirajte predmete i opremu oko kuće.

>  Izbjegavajte područja ispod dalekovoda i sličnih instalacija, prostor u blizini oštećenih građevina, skela, dizalica i slično.

>  Isključite osjetljive elektronske uređaje ili koristite zaštitu od udara munje

>  Zaštitite ili osigurajte usjeve, stoku i gospodarske objekte, koliko je to moguće.

>  Provjerite gromobransku instalaciju, stanje krova i druge kritične građevinske elemente.

(Pogledajte i ostale upute u slučaju nevremena koje možete naći na našim stranicama, zajedno s linkovima na specijalizirane službe pomoći i spašavanja)

Aktualno

Nedavne velike oluje s katastrofalnim posljedicama u središte pažnje stavile su pitanja pouzdanosti informacija o približavanju opasnosti. Najprije su na internetskim društvenim mrežama, a kasnije i u tzv. mainstream medijima  počela ismijavanja hitnih državnim službi i cijelog sustava, a nakon toga uslijedile i dezinformacije, čak do poziva “Ne računati na Civilnu zaštitu” objavljenog u izdanju jedne od najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj.

Naravno da propusta ima u svakoj službi i da treba kritizirati loše odluke i tražiti poboljšanja svih sustava, ali neodgovorno pozivanje javnosti na nepoštivanje hitnih službi (posebno u atmosferi masovnih dezinformacija i lažnih vijesti), opasna je i vrlo rizična pojava koja može imati ozbiljne posljedice.

Dobar primjer je sustav SRUUK o kojem smo pisali na našim stranicama (tekst možete pročitati OVDJE). Nakon ne tako davne, najjače zabilježene oluje u Hrvatskoj koja je poharala velik dio Hrvatske, ljudi koji su najprije komentirali da je takav sustav glup i nepotreban, počeli su odjednom govoriti kako je sramota što im sustav nije postao poruku da dolazi veliko nevrijeme. Umjesto beskonačne polemike najprije treba upozoriti na činjenice:

>  Sustav SRUUK tada je još bio u fazi ispitivanja i podešavanja i nije bilo uvjeta za njegovo aktiviranje, a prva je prava poruka poslana prilikom opasnosti od poplave na području Brdovca kod Zagreba.

>  Ako se pokaže da je dobro napravljen bit će to još jedan od korisnih sigurnosnih alata.

>  Korist sustava za rano upozoravanje važan je i kod uzbunjivanja putem sirena, jer je dobro da u opasnosti, kada čujete sirene, na mobitel dobijete službeni opis opasnosti i upute što trebate poduzeti.

>  Najava dolaska nevremena bila je dostupna iz više različitih izvora

>  Svi moderni mobiteli imaju aplikacije za prognozu vremena.

>  DZMH (na adresi: https://meteo.hr/ redovito objavljuje prognoze i upozorenja o nevremenu.

>  Bilo je proglašeno najprije narančasto, a sat vremena prije dolaska oluje i crveno upozorenje (oznake: zeleno – nema upozorenja; žuto – vrijeme je potencijalno opasno; narančasto – vrijeme je opasno; crveno – vrijeme je izuzetno opasno).

>  Ravnateljstvo civilne zaštite putem Twittera redovito šalje obavijesti o opasnostima, a moguće ih je dobiti i na drugim internetskim stranicama.

>  Javno su dostupne meteorološke radarske slike koje se ažuriraju svakih deset minuta i pomoću kojih je moguće jasno vidjeti dolazak svake oluje (poput aplikacije Rain radar i mnogih sličnih alata).

>  Čak su i tele-operateri počeli slati upozorenja o nailasku oluje, kako bi spriječili eventualne štete na opremi svojih korisnika.

 

Propusti u sustavu Civilne zaštite, kojih je na nekim područjima sigurno bilo, ne znače da moramo srušiti cijelu strukturu i kod građana izazvati nepovjerenje i bijes na ljude koji su u teškim uvjetima ipak odradili velik i važan posao. Uz napomenu da mnogi od njih rade kao volonteri.

Možda će jednog dana postojati aplikacije koje će nas upozoriti da prije prelaska ceste moramo pogledati lijevo i desno, ali dok se takav sustav ne uvede – ostaje nam da i sami nešto poduzmemo na informiranju o vlastitoj sigurnosti. Naravno, iz pouzdanih izvora.

Razumije se da nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će točna biti brzina vjetra na pojedinom području (mada već postoje mobilne aplikacije kao što je Windy, koje pružaju brojne meteorološke podatke, pa uz količine padaline prognoziraju brzinu i smjer vjetra, tlak zraka i ostale detalje, pa je moguće reagirati i zaštititi se), ali upozorenja postoje i treba se na vrijeme pripremiti za izvanredne situacije.

Drugo je pitanje koliko su na kojem području hitne službe efikasne, dobro organizirane, opremljene i stručno vođene, ali to je rasprava koja će potrajati. Ipak, zbog vremena koje se mijenja i povećanih rizika prirodnih katastrofa, ne bi trebalo gubiti vrijeme na površne i paušalne ocjene, nego iz propusta izvući pouku i profesionalcima omogućiti da unaprijede sustav.

(Foto: wirestock / Freepik)

/od

Poplava

Često mislimo da poplave dolaze sporo, ali u slučaju nagle bujične poplave nemamo previše vremena.

Danas kada na raspolaganju imamo modernu tehnologiju pomoću koje možemo u svakom trenutku vidjeti vodostaje svih rijeka i kretanje eventualnog plimnog vala…

Pogledajte ovaj link –> http://vodostaji.voda.hr/

… i zbog toga se čini da imamo dovoljno vremena za evakuaciju. Ipak, događalo se da jake bujične poplave u gradovima, koje su došle naglo nakon velikih količina oborina, iznenade građane, nanesu veliku materijalnu štetu, a pojavljuje se i sve veći broj smrtnih slučajeva. Ponekad je u gradovima (gdje nema dovoljno zelenila i tla koje može upiti veće količine vode, a posebno na strmim terenima) do pojave bujica dolazilo nakon što je u sat vremena palo 50 litara kiše po kvadratnom metru (ponekad je dovoljno i manje padalina u kratkom vremenu), pa i na taj podatak treba obratiti pažnju kada pratite meteorološke podatke koje objavljuju mediji.

U posljednje vrijeme i u Evropi smo svjedoci čestih pojava bujičnih poplava nastalih zbog ogromne količine padalina (događalo se da u nekim mjestima padne više kiše nego inače u pola godine ili godinu dana) koje sustavi odvodnje jednostavno ne mogu preuzeti, pa se bujice slijevaju u gradove i ruše sve pred sobom. U takvim situacijama izuzetno je važno da pratimo službene obavijesti nadležnih službi, reagiramo brzo, kao i da se pridržavamo uputa. Naime, pokazalo se da ljudi često stradavaju u namjeri da spase svoj automobil ili drugu imovinu umjesto da se na vrijeme evakuiraju.

 

U SLUČAJU POPLAVE:

> Nazovite 112

> Isključite struju i plin

> Maknite se na povišeni položaj, izvan dosega vode

 

KOMUNIKACIJA SA SLUŽBOM 112:

> Govorite polako i razgovjetno.

> Recite gdje ste (točnu adresu).

> Ukratko opišite što se dogodilo.

> Napomenite jesu li ljudi u opasnosti.

> Slijedite upute Civilne zaštite.

 

VAŽNO:

> Ne krećite se kroz vodu, posebno bujicu, čak niti automobilom, osim ako ne morate zbog hitne evakuacije.

> Pazite da ne ostanete zatočeni u autu, podzemnoj garaži, podrumu ili u sličnom prostoru.

> Bujične poplave u gradovima dolaze naglo, a zbog svoje snage mogu biti vrlo opasne čak i kada je voda male dubine.

> Isključite električne uređaje u prostorijama gdje bi mogla prodrijeti voda.

> Pratite informacije nadležnih službi u medijima.

> Kada je dolazak poplave izvjestan – djecu na vrijeme sklonite na sigurno.

 

 

PRIPREME:

> Podignite uređaje i namještaj koliko možete da spriječite dodir s vodom.

> Ugradite sigurnosne ventile koji spriječavaju povrat vode (ako ste u kući ili niskom stanu).

> Provjerite puteve evakuacije na povišeni teren, odredite mjesto gdje ćete se skloniti u slučaju evakuacije.

> Omogućite otjecanje vode oko kuće.

 

SLUŽBENE INFORMACIJE:

Na stranici Hrvatskih voda pratite trenutnu situaciju i približavanje vodnog vala:

> http://vodostaji.voda.hr/

Postoji i mobilna aplikacija “Vodostaji” Hrvatskih voda putem koje možete pratiti situaciju i vodostaje, ali ne radi uvijek najbolje, no podaci o vodostajima su ažurni i dostupni na web stranici i gore navedenoj adresi.

U planiranju ne zaboravite kućne ljubimce da se ne dogodi da ih netko krene spašavati u najrizičnijem trenutku.

 

PRIMJERI:

Velike poplave u gornjem toku Dunava i vodeni val koji se nakon toga spustio u Hrvatsku još jednom je testirao spremnost naših hitnih službi. Na svu sreću sve je prošlo dobro, službe su odradile svoj posao, a građani su bili na oprezu. No, kao i u ranijim slučajevima pokazalo se da treba ozbiljno shvatiti upozorenja stručnjaka. Iako su i ranije nastajale velike štete, sreća je da (zahvaljujući između ostaloga sustavu obrane od poplava i hitnim službama – Civilnoj zaštiti, vatrogascima, volonterima HGSS, Hrvatskoj vojsci, Hrvatskom crvenom križu, policiji, Hrvatskim vodama i drugim službama) ipak nije bilo ljudskih žrtava, što u slučajevima rekordnih padalina i bujičnih poplava koje nailaze velikom brzinom – predstavlja veliki rizik.

Iako je DHMZ padaline najavio na vrijeme, u kratkom je vremenu došlo je do rekordnih količina kiše i vodostaja, što govori o potrebi usklađivanja planova uzimajući u obzir efekte globalnog zatopljenja zbog kojeg se događaju sve veći ekstremi, pa se čini da podaci o predviđenim maksimumima više ne vrijede.

Mada postoji dobar sustav praćenja vodostaja pomoću kojeg građani mogu znati što im se sprema, bujične poplave ne ostavljaju dovoljno vremena za pripreme, pa na branjenim područjima treba na vrijeme pripremiti dodatne sustave zaštite, a na nebranjenim područjima – na vrijeme informirati lokalno stanovništvo.

Premda su nadležna službe obavile velik posao, čini se da je bilo i dosta propusta u održavanju sustava obrane od poplava, pa treba – provjeriti koliko se redovito i kvalitetno obavljaju radovi za koje građani izdvajaju velika sredstva.

Potrebna su velika ulaganja u održavanje vodne infrastrukture, redovito čišćenje kanala, povećanje planiranih područja za prirodno izlijevanje rijeka ili uređenih retencija za ispuštanje viška vode prilikom nailaska vodenog vala, kao i dovršetak investicija (djelom iz EU fondova) koje su u tijeku – a sve to potrebno je ubrzati.

DHMZ i njegov Sektor za hidrologiju (vidi link -> https://hidro.dhz.hr/) sakupljaju vrijedne podatke temeljem kojih će nadležne službe moći izraditi nove planove za buduće hirove prirode koju je čovjek izazvao svojim neodgovornim ponašanjem.

 

(Fotografija: Wirestock/Freepik)

/od
,

Kad nestane struje

Svi smo puno puta doživjeli nestanak električne energije, ali nas je većina zaboravila kako izgleda kad takva situacija potraje.

Obično prvo pomislimo na rasvjetu, televizor ili slične uređaje, ali stvar je još ozbiljnija kada se radi o kuhanju,  grijanju i hladnjaku punom hrane koji su puno važniji u duljim prekidima napajanja. Ovo je samo podsjetnik na detalje na koje treba misliti u pripremama za krizne situacije.

>  Grijanje

U zimskim mjesecima problemi u opskrbi električnom strujom mogu kao posljedicu imati prestanak grijanja, pa se za takve slučajeve treba pripremiti. Od uobičajenih mjera naravno da se možemo toplije obući, ali i razmisliti da u rezervi imamo alternativni izvor grijanja. Pri tome treba voditi računa o sigurnosti takve rezervne grijalice, kao i o prozračivanju prostorije radi dovođenja svježeg zraka (kisika).

>  Kuhanje

Ovisno o vremenu bez struje, treba voditi računa o rezervnim rješenjima za pripremu hrane. Naravno da mnogi kuhaju na plin ili imaju mala plinska kuhala za kampiranje, ali u tom slučaju treba misliti i na sigurnost upotrebe otvorenog plamena za kuhanje kao i provjetravanje prostorije.

>  Hladnjak i hrana

Ako prestanak napajanja uređaja poput hladnjaka potraje, vodite računa o proizvodima s kraćim trajanjem, potrošite ih prve i pokušajte što manje otvarati vrata frižidera.

Temperatura u hladnjaku obično je oko 4 stupnja (u zamrzivaču ispod nule) i računa se da u namirnice sigurne najmanje 4 sata, no ukoliko je hladnjak pun hrane dulje će zadržati temperaturu, pa su procjene da ovisno o vrsti namirnice hranu možemo u frižideru sačuvati cijeli dan, a u nekim slučajevima i do 48 sati, uz minimalno otvaranje vrata.

>  Rasvjeta

Ukoliko kao privremenu rasvjetu (i malo zagrijavanje) koristite svijeće, treba paziti na sigurnost i mogućnost izazivanja požara, pa otvoreni plamen nikada ne ostavljajte bez nadzora i redovito prozračite prostoriju kako ne bi došlo do manjka kisika.

>  Oprema

Danas se svi većinom oslanjamo na pomoćnu rasvjetu iz svojih mobitela, no korisno je u kući imati baterijsku svjetiljku (ili nekoliko njih), posebno ako problem nestanka struje potraje. Naravno, ne zaboravite u pripremi na dogovorenom mjestu, izvan dohvata male djece imati svijeće, šibice i upaljač.

Vrlo koristan uređaj u situacijama bez električne energije koji bi svakako trabali imati u pripremi je radio prijemnik na baterije, a danas za krizne situacije postoje i posebni prijemnici koji se osim baterijama mogu napajati i ručnim induktorskim punjačima (pomoću ručice koja se okreće i puni bateriju).

Također bi bilo dobro razmisliti o nabavci solarnog punjača baterija i vanjske dodatne baterije za sve vaše elektronske uređaje, a posebno mobitela radi krizne komunikacije.

Danas se za plaćanje masovno koriste kartice, no računajte da neće raditi bankomati ni trgovine, pa je korisno kod kuće i pri ruci imati manju količinu gotovog novca za plaćanje u takvim okolnostima.

Naravno, ako imate obrt ili firmu (na pr. ugostiteljstvo) koja ovisi o električnoj energiji na način da duži nestanak može prouzročiti i veće štete od samog nefunkcioniranja poslovanja, razmislite o nabavci prijenosnog agregata (razumije se, uz pridržavanje svih sigurnosnih uputa proizvođača).

Iako je to jasno, dobro je podsjetiti da se sva navedena oprema i savjeti mogu koristiti ne samo u kriznim situacijama nego i u “normalnim” svakodnevnim uvjetima, na kampiranju ili na izletu, što ne zahtjeva neke posebne izdatke.

(Foto: Freepik)

/od

Internet je pao, a mene su prevarili!

Nakon sve učestalijih informacija o ozbiljnim problemima uzrokovanih padovima informatičkih sustava, prijevarama i hakerskim napadima s ozbiljnim financijskim i sigurnosnim posljedicama, počeli smo sve osobnije shvaćati rizike koje nose kompjutori i moderna tehnologija.

S nepoznatog broja stiže vam poruka: “Bok mama, pokvario mi se mobitel, molim te pošalji mi poruku na ovaj broj…” Pa, tko ne bi poslao poruku djetetu u nevolji. Čak i ako niste ničija mama htjeli bi pomoći djetetu. U takvoj situaciji zaboravimo na savjete da pazimo na prijevare…

Temu informatičke ili kibernetičke sigurnosti većina „običnih“ građana doživljava kao nešto rezervirano za profesionalce i velika poduzeća. Međutim, u situacijama kada ne možete dobiti lijek koji trebate, obaviti medicinski zahvat, koristiti mobitel ili kompjutor, podići novac na bankomatu, pa čak niti kupiti kartu za prijevoz – stvari postaju ozbiljnije. S obzirom da su računala svugdje oko nas i gotovo da nema područja na kojem ne obavljaju ključne poslove – rizici su brojni. Naravno, u pitanjima tzv. kritične infrastrukture (struja, voda, promet, komunikacije i sl.) o kojoj brinu državne institucije i same organizacije koje imaju IT infrastrukturu, probleme rješavaju profesionalci i oni koji su za to ovlašteni, ali i građani trebaju biti svjesni svoje uloge i mogućnosti zaštite.

Ipak, ne radi se uvijek o napadima hakera i kriminalnih skupina, jer ne treba zaboraviti i nenamjerne greške (kao što je bio nedavni problem s Windowsima) ili padove sustava zbog nedovoljnog ili neprofesionalnog održavanja, kada posljedice također mogu biti zabrinjavajuće za stanovništvo.

PRIJEVARE
Međutim, ono na što kao korisnici usluga možemo obratiti pažnju su krađe identiteta odnosno vaših osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka pomoću kojih vas mogu opljačkati. Kriminalci ih najčešće obavljaju na tri načina:

Vishing je telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

Phishing su prijevare u kojima vam kriminalci šalju lažne poruke elektronske pošte kojima vas pokušavaju navesti da im otkrijete svoje podatke koje mogu iskoristiti da vas opljačkaju.

Smishing – je pokušaj prevaranata da dođu do vaših podataka putem tekstualnih poruka (SMS).

Lažne internet stranice kriminalci koriste slanjem poruka s linkom (poveznicom) na krivotvorenu mrežnu stranicu, nakon čega na razne načine pokušavaju doći do vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica (na primjer internet stranica vaše banke koju često otvarate), pa obratite pažnju na male razlike ili greške na lažnoj stranici. Također je važno napomenuti da lažne stranice često koriste domene (adresa stranice koju ste otvorili na internetu) koje se vrlo slične legitimnim domenama (tzv. typosquatting), pa detaljno pročitajte adresu, jer i najmanja razlika (pa bilo to i samo jedno slovo) može biti znak da se radi o prijevari.
Prijevare putem društvenih mreža obično se obavljaju tako da kriminalci na razne načine pokušavaju doći do što više vaših osobnih podataka (čak i putem stranica i aplikacija za romantično upoznavanje) koje onda najčešće koriste za financijske prijevare i u konačnici krađu vašeg novca.

SAVJETI:

>  Ne odgovarajte na ucjene i čuvajte svoje lozinke.

>  Izradite sigurnosnu kopiju vaših najvažnijih podataka.

>  Koristite jake lozinke, odnosno kreirajte složene lozinke koje sadrže kombinaciju slova, brojeva i specijalnih znakova, a važno je i da koristite različite lozinke za različite račune.

>  Postavite sustav za vraćanje podataka tako da zaraza ransomware-om ne može trajno uništiti vaše podatke.

>  Koristite kvalitetan antivirusni softver kako biste zaštitili svoj sistem od zlonamjernih pokušaja, posebno od ransomware zloćudnog računalnog programa.

>  Redovito ažurirajte softver na vašem računalu. Kad vaš operativni sustav (OS) ili aplikacije zatraže ažuriranje, odobrite ga i nakon toga provjerite da li sve radi kako treba.

>  Ne vjerujte nikome jer bilo koji korisnički račun može biti ugrožen, a zloćudne poveznice mogu stići s korisničkih računa prijatelja na društvenim mrežama, kolega, ili partnera na online video igrama.

>  Ne otvarajte priloge u e-mailovima koje ste dobili od ljudi koje ne poznajete.

>  Cyber kriminalci često dijele lažne e-mail poruke koje su vrlo slične e-mail obavijestima internetskih trgovina, banaka, policije, suda, ili porezne službe te na taj način mame primatelje da kliknu na zloćudnu poveznicu i tako dopuste zloćudnom softveru pristup u njihov sustav, što također imajte na umu.

>  Omogućite “prikaži ekstenziju datoteka” ili “show file extensions” opciju u Windows postavkama vašeg računala. To će značajno olakšati pronalazak zloćudnih datoteka. Klonite se datoteka sa nastavcima ‘.exe’, ‘.vbs’ i ‘.scr’. Prevaranti često koriste nekoliko nastavaka kako bi zloćudnu datoteku predstavili kao video, fotografiju, ili dokument (kao što je hot-chics.avi.exe ili doc.scr).

>  Ako otkrijete nepoznati ili nekontrolirani proces na vašem uređaju, odmah prekinite internetsku ili drugu mrežnu vezu (kao što je kućni Wi-Fi) – to će spriječiti daljnje širenje zaraze.

>  Građani učestalo dobivaju poruke elektroničke pošte s lažne Microsoft domene u kojima se traži da na lažnoj Microsoftovoj stranici unesu svoje korisničko ime i obnove svoju lozinku. U konkretnom slučaju radi se o pokušaju krađe osobnih podataka te počinitelji na ovaj način mogu preuzeti kontrolu nad elektroničkom poštom žrtve, pa ne nasjedajte na tu prijevaru.

>  Svoje korisničke podatke i lozinke ne dajte nikome niti ih upisujte na sumnjivim internetskim stranicama, a ukoliko ste to učinili lozinku odmah promijenite. Ukoliko identičnu lozinku koristite i za druge korisničke račune i internetske usluge promijenite i nju.

>  Pročitajte sigurnosne upute i upozorenja na stranicama vaše banke i stranicama koje koristite za prijenos novca, kao i službenu stranicu MUP-a na adresi:  https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/454

 

I NAJMLAĐI MOGU BITI META

Djeca su također sve češći cilj internetskih napada, pa treba obratiti pažnju na to kako djeca koriste uređaje koje ste im kupili. Opasnosti su brojne, od seksualnog iskorištavanja do vršnjačkog nasilja i bullyinga.

>  Budite oprezni na internetu, vodite računa o mjestu i načinu objavljivanja fotografija koje prikazuju djecu, razmislite prije objavljivanja fotografija djece koja su djelomično odjevena ili izložena na neki način.

>  Provjerite postavke privatnosti na korisničkim računima društvenih mreža kako biste bili sigurni da vaše fotografije dijelite samo s obitelji ili prijateljima.

>  Isključite geolociranje na korisničkim računima društvenih mreža, na telefonu ili kameri.

>  Pazite na hashtagove (# oznake) koji mogu pomoći predatorima da lako pronađu slike djece.>  Razgovarajte s djecom o sigurnosti na internetu – objasnite im koje su opasnosti i kako se zaštititi i potičite ih da budu oprezni pri dijeljenju osobnih informacija.

>  Postavite pravila za korištenje interneta, dogovorite se o vremenu koje mogu provoditi online i kojim web stranicama mogu pristupati.

>  Koristite roditeljski nadzor – instalirajte softver za roditeljski nadzor kako biste pratili i ograničili aktivnosti svoje djece na internetu.

>  Pazite na društvene mreže – upoznajte se s društvenim mrežama koje vaša djeca koriste i pratite njihove aktivnosti.

>  Učite djecu da postavljaju privatnost na svojim profilima i da ne prihvaćaju zahtjeve za prijateljstvo od nepoznatih osoba.

>  Prepoznajte cyberbullying – naučite prepoznati znakove cyber-bullyinga i razgovarajte s djecom o tome kako se nositi s tim problemom, potičite ih da prijave svaki oblik zlostavljanja vama ili nastavnicima.

>  Zaštitite osobne podatke – objasnite djeci važnost čuvanja osobnih podataka, kao što su adresa, telefonski broj i škola koju pohađaju, potičite ih da ne dijele te informacije javno ili s nepoznatim osobama.

> Pazite na aplikacije i igre koje djeca koriste – provjerite recenzije i ocjene aplikacija i igara prije nego ih dopustite svojoj djeci, osigurajte da aplikacije i igre dolaze iz pouzdanih izvora.

 

VELIKI SUSTAVI – VELIKE PRIJEVARE
Naravno, postoji i cijeli niz prijevara u poslovnom svijetu, gdje su na udaru najčešće direktori i financijski voditelji, kao i cijele kompanije, pa i državne institucije, no za njihovu zaštitu s više ili manje uspjeha brinu se ovlaštene službe. Iako smo i mi kao korisnici moguće žrtve (na primjer nedavno zabilježeni napadi na bolnice i prijevozničke kompanije), tu ne možemo sami napraviti puno, osim biti svjesni mogućih rizika.
Zaključak je – mada se radi o složenim sustavima, čak i nama starijima koji smo odrasli na čuvenoj basni braće Grim „Vuk i sedam kozlića“ (u kojoj je majka svoju djecu pripremila na moguće prijevare vuka, ali ni to nije bilo dovoljno) jasno je da ne smijemo svakome vjerovati.

Zato moramo uvijek biti na oprezu, paziti da ne dijelimo svoje osobne podatke, ne „klikamo“ na sumnjive linkove (poveznice), ne otvaramo priloge u elektronskoj pošti dobivenoj s nepoznate adrese, da provjeravamo informatičke navike svoje malodobne djece, ali i razgovaramo s njima o opasnostima koje im prijete na internetu.

Više o medijskoj i informacijskoj pismenosti možete naći na stranici:
https://www.medijskapismenost.hr/

 

Foto ilustracija: Freepik

/od