,

Post-istina uzvraća udarac

Živimo u doba post-istine, a za posljedice se treba pripremiti.     

Kao što smo već pisali na našim stranicama (možete pogledati OVDJE), laži, dezinformacije, manipulacije, hibridne prijetnje, zloupotrebe novih medija i pomahnitale društvene mreže – postali su toliki problem da smo čini se zaboravili što je to istina. Post-istina je stvarnost.
Iako se o svemu tome može raspravljati kao o nekoj vrsti trenutnog društvenog ludila, kada se radi o sigurnosti, posljedice sustavnog širenja laži mogu imati ozbiljne posljedice, pa nikad nije dovoljno upozorenja da trebamo biti svjesni što nam se sprema.

Nekad su za istinom tragali filozofi, a danas se radi o temi koja, kao da je to potpuno nova riječ, izaziva pažnju javnosti i medija (kakvi god oni bili). Laži su postale toliko dominantne i teško prepoznatljive da su čak i knjige s tom tematikom postale popularne. Zanimljiva su novija djela u rasponu od zezancije u kojoj ima puno istine kakva je na primjer duhovita knjiga Toma Phillipsa „Istina – kratka povijest totalnih kenjaža“, pa do bestselera švedske znanstvenice Ase Wikforss „Alternativne činjenice – o znanju i njegovim neprijateljima“.

Međutim, dok vrhunski intelektualci i znanstvenici pokušavaju shvatiti što se to dovraga s nama događa, svijetom se šire ratni sukobi, luđaci na vlasti najavljuju korištenje atomske bombe, a priroda nam nakon sustavnog uništavanja naše planete prijeti globalnom katastrofom. Nakon svega toga, od depresije se pokušavamo zaštititi pjevušeći onu poznatu „Du, du, du, nema nam pomoći“…

Ipak, laži nisu nova izmišljotina, one zapravo žive s nama oduvijek, pa nije slučajno da često kao primjer koristimo Machiavellija koji je još 1521. godine napisao: „Već dugo nisam rekao ono u što vjerujem, niti vjerujem u ono što govorim, a ako slučajno i kažem neku istinu, sakrijem je između toliko laži da ju je vrlo teško pronaći.“

No, danas čak i roboti znaju da su lažne vijesti koje se prenose internetom opasne. Za provjeru smo umjetnoj inteligenciji postavili pitanje – koje su to opasnosti? Usljedio je odgovor:

Povećana pojava lažnih vijesti na internetu predstavlja ozbiljne opasnosti koje utječu na društvo, demokratske procese i individualno ponašanje. Neke od najvećih prijetnji su:

1. Erozija povjerenja u medije i institucije
Lažne vijesti stvaraju nepovjerenje u novinarstvo, političke institucije i stručnjake. Kada su ljudi stalno izloženi netočnim informacijama, postaju skeptični prema pouzdanim izvorima, što slabi društvenu koheziju i povjerenje u demokratske procese.

2. Polarizacija društva
Lažne vijesti često se ciljano šire kako bi pojačale postojeće društvene podjele, potičući sukobe i ekstremizam. Ove vijesti mogu manipulirati emocijama ljudi, stvarajući snažnije osjećaje ljutnje, straha ili mržnje prema određenim skupinama ili pojedincima.

3. Utjecaj na demokratske procese
Lažne vijesti mogu ometati izbore i političke procese širenjem dezinformacija o kandidatima, političkim strankama ili ključnim pitanjima. Dezinformacije mogu manipulirati glasače ili utjecati na njihovo povjerenje u izborne rezultate, što može destabilizirati demokracije.

4. Manipulacija javnim mišljenjem
Kreatori lažnih vijesti mogu usmjeravati javnost prema određenim političkim ili ekonomskim ciljevima. Lažne informacije se često šire kako bi se manipuliralo mišljenjem javnosti u korist određenih interesa, poput podrške određenim zakonima, proizvodima ili političkim pokretima.

5. Štetni zdravstveni i sigurnosni rizici
Lažne vijesti o zdravlju, poput dezinformacija o cjepivima ili pandemiji COVID-19, mogu dovesti do opasnih posljedica. Dezinformacije mogu uzrokovati nepovjerenje u medicinske stručnjake i zdravstveni sustav, što može dovesti do manjeg broja cijepljenih, lošijih zdravstvenih ishoda ili ignoriranja sigurnosnih preporuka.

6. Ekonomske posljedice
Lažne vijesti mogu imati izravne ekonomske učinke, poput širenja dezinformacija o tvrtkama, tržištima ili proizvodima, što može dovesti do pada cijena dionica, gubitka povjerenja potrošača ili destabilizacije tržišta.

7. Hibridne prijetnje i kibernetička sigurnost
Lažne vijesti često su dio šire strategije hibridnog ratovanja, u kojem se koriste zajedno s cyber napadima kako bi se destabilizirale države. Ove informacije mogu poticati paniku, nesigurnost ili društveni kaos, što ugrožava sigurnost cijelog društva.

8. Pojava tzv. “post-istine”
U “post-istinskom” društvu, emocije i osobna uvjerenja postaju važniji od činjenica. To potiče okruženje u kojem ljudi biraju informacije koje im odgovaraju, bez obzira na to koliko su one točne, što može ometati racionalnu raspravu i donošenje odluka.
Ove opasnosti naglašavaju važnost promicanja medijske pismenosti, poticanja kritičkog razmišljanja i podrške zakonodavnim mjerama za suzbijanje širenja dezinformacija.

Dakle, roboti znaju zašto laži mogu biti opasne, a ljudi na to samo odmahuju rukom. Postoje nebrojene rasprave o tome zašto su nam laži zanimljivije ili u nekim slučajevima čak i draže od istine. Posebno se čovjek zamisli kada pročita teze o tzv. nihilizmu činjenica (Asa Wikforss, „Alternativne činjenice“), koje su postale posebno aktualne s dolaskom Donalda Trumpa na političku scenu 2016., godine. Opće je poznato da je bivši, ali i novoizabrani predsjednik SAD sklon iznošenju potpunih laži i besmislica (prema evidenciji Washington posta u vremenu od 2017. do 2021. iznio je više od 30.000 neistina i dezinformacija ), no rezultat svega nije bilo opće ismijavanje i propast na izborima nego upravo suprotno. Trump je time pridobio polovicu birača koji su tada izašli na izbore (2016. približno 63 milijuna, a 2020. čak 74 milijuna amerikanaca glasalo je za Trumpa), a na upravo održanim izborima ostvario je još bolje rezultate.

Treba biti realan – danas pronaći političara koji ne laže ravno je dobitku na lotu, a sve češće je njihova dobitna kombinacija upravo u tome – što više lažem, to više glasova dobijam. Na prvi pogled čini se nelogičnim, posebno ako se sjetimo poznate izreke „Možeš neko vrijeme lagati neke ljude, ali ne možeš svo vrijeme lagati svima” čiji je autor navodno Abraham Lincoln, no čini se da ta izreka danas, u vrijeme umjetne inteligencije i ljudske gluposti više ne vrijedi.

Izraz “post-istina” (eng. post-truth) prvi put je zabilježen 1992. godine, kada ga je koristio američki dramatičar Steve Tesich u eseju za časopis The Nation. Tesich je izrazom “post-istina” opisao način na koji su javnost i političke elite u SAD-u počeli ignorirati činjenice koje su u suprotnosti s dominantnim narativima, posebno nakon afera poput Irangatea i Zaljevskog rata. Taj je izraz postao posebno popularan tijekom 2016. godine, kad su se u kontekstu Brexita i američkih predsjedničkih izbora počele koristiti dezinformacije i manipulativne informacije za oblikovanje javnog mnijenja. Te je godine Oxford Dictionaries izraz “post-truth” proglasio za riječ godine, definirajući ga kao okolnost u kojoj “objektivne činjenice imaju manji utjecaj na oblikovanje javnog mišljenja nego apeliranje na emocije i osobna uvjerenja”.

Danas se izraz “post-istina” koristi za opisivanje razdoblja u kojem su emocionalna i politička uvjerenja važnija od stvarnih činjenica, što pridonosi širenju dezinformacija i polarizaciji javnosti na društvenim mrežama i u tradicionalnim medijima.

Možda jedan od razloga poplave laži oko nas leži u tzv. političkoj korektnosti, pretjeranom oprezu da se nekog ne uvrijedi ili izvrgne sramoti, a to (bez obzira na činjenice) može dovesti i do sudskog spora. U slučaju američkog predsjednika, prilikom njegovog prvog izbora 2016. godine razvila se burna rasprava u mainstream medijima gdje su novinari tražili tumačenja pojma laži. U Engleskom jeziku naime (kao i u Hrvatskom) značenje pojma laž definirana je kao tvrdnja koja je svjesno i namjerno izrečena kao neistina s ciljem obmanjivanja. Dakle, ako vam neko ne dokaže da ste lagali svjesno i namjerno (što je prilično teško jer „lagatelj“ uvijek može reći da nije znao ili nije namjeravao) možete ga tužiti. Zaključak je dakle – laži koliko želiš, a poslije se uvijek možeš praviti lud.

I najnoviji hrvatski sukob između predsjednika države i vlade u kojem se iznose obostrane optužbe za laži o sudjelovanju hrvatskih časnika u NATO programu pomoći Ukrajini, zapravo je više od pukog političkog prepucavanja i pokazuje kako obmane postaju opasne kada se radi o pitanjima nacionalne sigurnosti, ali i posljedicama za svakoga od nas.

Nakon svega, ako se pitate kome uopće danas možemo vjerovati, postoji odgovor i na to pitanje. Naime, prema istraživanjima psihologa (tzv. „false belief test“, Wimmer i Perner, 1983.) dijete sa tri godine ne razumije da netko drugi uopće može nešto pogrešno shvatiti. Četverogodišnjak to već može, pa se polako stvaraju pretpostavke za shvaćanje greške, pa i laži, te se nameće logično rješenje. Ako želite biti sigurni da vas ne lažu – ne razgovarajte s onima koji su stariji od četiri godine.

(Ilustracija: Freepik AI)

/od
,

Što je to Sigurno.info?

Novi portal – sada na jednom mjestu sve informacije o vašoj sigurnosti!

 

Sigurno.info naziv je Internet portala o sigurnosti. Stranica je još u izradi, no osnovni ciljevi portala su:

>  Sve informacije o vašoj sigurnosti na jednom mjestu.

>  Pouzdani izvor informacija iz službenih izvora i od eksperata.

>  Sprječavanje panike.

>  Bolje reakcije u slučaju nesreća i kriznih situacija.

 

Nakon pandemije i potresa koji su mnogim ljudima ostavili traume, sada se pojavio i ratni sukob koji bi mogao eskalirati u svjetski rat. Može li gore? Čovjek bi rekao – u takvoj situaciji ne treba još više plašiti ljude pišući o sigurnosti i nesrećama.

No, cilj portala Sigurno.info nije dodatna zabrinutost nego upravo suprotno – objediniti na jednom mjestu kratke i jasne informacije o tome kako u kriznim situacijama sačuvati mir i sigurnost. Je li to u ovakvoj situaciji – nemoguća misija?

Mi mislimo da nije. Realno, onaj tko ima dovoljno godina već je iskusio posljedice rata, u životu vidio teške ozljede, suočio se sa smrti, brigom za zdravlje, djecu, posao, imovinu. Nekad smo se smijali čuvenim akcijama “Ništa nas ne smije iznenaditi”, nije nam bilo jasno čemu skloništa kad je drugi svjetski rat davno zaboravljen, svi smo prigovarali besmislenom i zaglupljujućem služenju vojnog roka. Poslije smo vidjeli da “vrag nikad ne spava” i da je dobro biti spreman, ali i uvježban za nevolje koje nas u životu mogu snaći.

Iako ćemo donositi linkove na postojeće službene podatke državnih službi koje su nadležne za krizne situacije kao i savjete eksperata, i bez obzira na činjenicu da neke vještine poput pružanja prve pomoći (koju smo svi morali proći barem na tečaju za vozačku dozvolu) već poznajemo – mislimo da još puno toga treba reći o sigurnosti. Portal sigurno.info trebao bi postati ultimativni vodič za sigurnost cijele obitelji i vaše imovine.

Posljedice nasilja u rasponu od mobbinga na poslu, nasilja u obitelji, razbojstva, nereda i demonstracija na ulici, pa sve do ratnih sukoba – ipak je moguće donekle ublažiti ako smo informirani i pripremljeni na izvanredne situacije.

Isto tako, sigurnost u ratnim uvjetima zvuči kao oksimoron i naravno da nitko nema garanciju da će biti siguran u globalnim katastrofama, ali kvalitetne informacije i pripreme preduvjet su za smanjenje rizika i daju nam bolje izglede da, ako ništa drugo – “prođemo bolje” u opasnim situacijama.

Portal sigurno.info pokrenula je tvrtka Euro komunikacije iz Samobora, u suradnji s našim stručnim suradnicima koji imaju dugogodišnje iskustvo iz različitih područja sigurnosti. Za sve dodatne informacije možete nam se javiti na mail: info@sigurno.info

(Foto: Freepik.com)

/od
, ,

Atomska bomba u mom kvartu

Poznato je da su se već nakon prvih suludih ruskih prijetnji nuklearnim naoružanjem, u američkim gradovima na javnim mjestima pojavili posteri s uputama za slučaj opasnosti od radijacije.

Iako su ljudi već izluđeni stalnim, sve gorim vijestima u kojima se često pretjeruje, čak i najgore scenarije jednostavno treba uzeti u obzir kao svojevrsnu “servisnu informaciju”. Ako znamo kakve nam se sve nesreće mogu dogoditi u životu, to ne znači da neprestano moramo razmišljati o njima. Ali je zato važno da na primjer znamo koji je broj hitnih službi i kako svojim bližnjima pružiti prvu pomoć do dolaska profesionalnih spasilaca.

Razumije se da su ljudi u našoj zemlji, koja je ne tako davno iskusila sve strahote rata, osjetljivi na mogućnost agresije. No, tada smo naučili da skloništa nisu nepotrebna investicija koja zanima samo neke prepere (prepper – čovjek koji se intenzivno priprema za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te planira način preživljavanja), nego korisna stvar koja nam u kriznim situacijama može spasiti život.

Opasnost od radijacije dobar je praktični primjer za važnost pravilne primjene sustava uzbunjivanja. U slučaju da na primjer usred noći počnu zavijati sirene za opasnost, to ne znači da odmah treba istrčati iz kuće i gledati što se događa, nego se najprije dobro informirati putem provjerenih izvora i vjerodostojnih medija – o kojoj se opasnosti radi i što trebamo poduzeti. Amerikanci su tako svojim građanima na plakatima napisali tri kratke upute:

U slučaju opasnosti od radijacije:

1. Skloni se u zatvoreno.

2. Ostani unutra.

3. Slušaj službene informacije.

Jasno je dakle da u slučaju požara treba brzo izaći iz prostorije, u slučaju radijacije ući u kuću, a u slučaju potresa najprije se skloniti tamo gdje smo se zatekli, a onda izaći van pazeći na moguće urušavanje. Takve scenarije nije loše uvježbati ili barem o njima razgovarati sa svojim ukućanima.

Također nije loše napomenuti da se svake prve subote u mjesecu točno u podne u Hrvatskoj održava ispitivanje ispravnosti sustava uzbunjivanja. Tako bi na primjer bilo dobro da posjetitelji Zagreba znaju da u podne kad opali Grički top na kuli Lotrščak i nakon toga se začuju sirene – ne trebaju odmah pohrliti u skloništa.

Osim panike, još je opasnije na svoju ruku uzimati lijekove poput tableta stabilnog joda (kalijevog jodida), kao što je nakon ruske najave mogućeg korištenja atomskog oružja i kod nas došlo do navale na apoteke i traženja tableta. One se naime trebaju uzimati isključivo prema uputama liječnika odnosno nadležnih institucija i to samo u određenim slučajevima (ovisno o udaljenosti od izvora zračenja, dobi pacijenta, kontraindikacijama i drugim detaljima), jer u suprotnom mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Više o rizicima uzimanja lijekova protiv posljedica radijacije možete pročitati –> OVDJE.

Konkretne upute i informacije o nuklearnom zračenju možete naći u brošurama Civilne zaštite:

–> OVDJE

kao i na stranicama Grada Zagreba:

–> OVDJE

 

Ilustracija: (liuzishan/Freepik)

/od
,

Pametna uzbuna

Još 3. lipnja 2023. godine Civilna zaštita na sve dostupne mobitele u Hrvatskoj poslala je prvu poruku o uzbuni. Radilo se o probnoj poruci kakve se sada već redovito šalju u slučaju opasnosti na pojedinim područjima.

I Hrvatska konačno dobija sustav koji će u slučajevima opasnosti svim korisnicima mobitela, na području gdje se neka opasnost pojavi – poslati poruku s objašnjenjem što se događa i što treba poduzeti. SRUUK (kratica za – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama) moderni je komunikacijski alat kojim će se po prvi puta u Hrvatskoj putem poruka na mobitelima obavještavati građane i sudionike civilne zaštite o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta.

>  Tekst prve probne poruke poslane s adrese HR112ALERT bio je: “Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje. Ne odgovarajte na poruku. Više na poveznici: 112.hr/1DZ”.

>  Nositelj provedbe ovog sustava je Ministarstvo unutarnjih poslova RH, putem sustava Civilne zaštite odnosno sustava 112.

>  Poruke upozorenja moći će primati svi korisnici mobilnih telefona na ugroženom području Republike Hrvatske kao i strani korisnici čiji su mobiteli u roaming usluzi.

>  Ovakvu obavezu propisuje direktiva EU, a cijeli je sustav sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

>  Ostali dijelovi sustava uzbunjivanja stanovništva poput sirena, obavijesti putem medija i slično – i dalje će funkcionirati kao i do sada, a poruke na mobitelima biti će zapravo dodatna informacija, objašnjenje i uputa.

>  Već smo navikli na redovito ispitivanje sustava ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje, koje se inače održava svake prve subote u mjesecu, točno u podne. Izuzetak je napravljen na dan testiranja sustava SRUUK, pa toga dana – sirene nisu tulile.

>  Testiranje sustava SRUUK u buduće je predviđeno – jednom godišnje.

Nakon podešavanja sustava i donošenja potrebnih propisa (Pravilnik o postupku ranog upozoravanja stanovništva), sustav je prvi puta upotrijebljen u stvarnoj situaciji. Mještani s područja Brdovca kod Zaprešića, općine koja nema sustav obrane od poplave, dobili su prvo pravo upozorenje Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) zbog opasnosti od poplavljivanja na području općine uz rijeku Savu.

Sustav se ponovo oglasio s upozorenjem za dan 19. 1. 2024. uz tekst: “Oprez: u petak snijeg, olujni vjetar, opasni uvjeti za promet! Snježni pokrivač u gorju veći od 30 cm, mećava, zapusi. Duž obale ujutro naglo orkanska bura.”

Važno:

Treba reći da se nakon provođenja prvog ovakvog testiranja u javnosti, a posebno na društvenim mrežama pojavio veliki broj negativnih komentara, dezinformacija, omalovažavanja i dovođenja u pitanje smisla slanja ovakvih poruka koje samo “nepotrebno uznemiruju ljude”. S obzirom da smo preplavljeni teorijama zavjere i uvjeravanjem da je Zemlja zapravo ravna ploča kojom upravljaju ljudi gušteri, ovakvi komentari nisu ništa novo, ali još jednom pokazuju da za informiranje u kriznim situacijama treba koristiti vjerodostojne izvore kako bi na vrijeme zaštitili sebe, svoje bližnje i imovinu.

(Foto: Freepik.com)

/od
, ,

Vojni kompleti za sve neprilike

Među najboljim popisima opreme za preživljavanje uvijek su bili detaljni vojni priručnici.

Planinari, lovci i svi koji često borave u prirodi znaju kako se snaći u nepovoljnim uvjetima. No, poznato je da vojska ipak ima detaljno razrađene postupke i pisane upute za sve situacije i preživljavanje u svim prilikama. Iako na našim stranicama možete pronaći i druge kratke upute o kompletima za hitne situacije, ovo je kompilacija različitih kompleta za preživljavanje nastala iz standardnih vojnih uputstava.

Vojni kompleti za preživljavanje obično se sastoje od nekoliko dijelova, koje se mogu koristiti odvojeno ili svi zajedno. Jasno je naime da u normalnim okolnostima ne možete cijeli dan sa sobom tegliti ruksak s opremom za preživljavanje i da nije svejedno koliko je koji dio kompleta težak, koje sitnice uvijek možete nositi sa sobom, a koje imati u kući ili u automobilu. Zbog toga je važno planiranje.

Dijelovi vojnih kompleta za preživljavanje:

 

Vrste torbi

Torba bi trebala biti dovoljno velika da u nju stanu svi dijelovi kompleta, a opet ne prevelika i preteška za nošenje, trebala bi biti vodootporna i lako dostupna u slučaju potrebe za brzim izlaskom. Naravno, postoje i manje torbice koje se mogu nositi oko pojasa, u poslovnoj torbi ili u automobilu, ovisno o namjeni i okolnostima.

Voda

U ovu temu vojska uključuje informacije o mogućim izvorima pitke vode, osnovni pribor za prikupljanje, nošenje i pročišćavanje vode, a na tržištu se može pronaći čitav niz proizvoda, o kojima će i na našim stranicama u buduće biti više informacija, testova i preporuka nastalih na temelju vojnih standarda.

Vatra

Za potrebe grijanja, sušenja odjeće i pripremu hrane u kompletu se trebaju naći upaljač, vodootporne šibice, kresivo i slični pribor za paljenje, povećalo koje također može poslužiti. Proučiti što se sve može iskoristiti kao gorivi materijal, kako zapaliti vatru u nedostatku pribora i ostalo što nam može pomoći.

Sklonište

Primarno sklonište zapravo je odjeća koju imate, a važno je znati i kako izabrati mjesto gdje ćete se skloniti, vrste skloništa, kao i prirodna skloništa. U opremi za preživljavanje bitan je dio za pripremu skloništa poput šatorskog krila ili najlonskih zaštita iste namjene, planinarskog užeta, kabanica, laganih pokrivača, ali i pomoćnog alata poput jačeg lovačkog noža, sjekirice ili mačete, lagane mreže protiv komaraca, pile od žice i sličnog pribora.

Hrana

Osim uobičajenog djela koji se sastoji od trajnih konzervi, energetskih pločica i sličnih proizvoda, u kompletu treba biti i pribor za jelo (dobri su vojni kompleti s posudama, priborom i čuturicom), otvarači konzervi, ali i pribor poput udica za pecanje, aluminijske folije, plastičnih vrećica i drugih sitnica koje mogu poslužiti za pripremu i spremanje hrane u poljskim uvjetima. Naravno, važne su i upute o tome kako se snaći bez ikakve odgovarajuće pripremljene hrane i biti prisiljen na lov, ribolov i ostale izvore hrane kakve smo koristili davno, ali i načini izbora i pripreme hrane kako ne bi došlo do trovanja.

Medicina

Uz komplete za prvu pomoć čiji smo sadržaj opisali OVDJE, u korisne sitnice ubrajaju se i tablete protiv trovanja hranom ili infekcija, stik za zaštitu usnica, sigurnosne igle, tablete poput ibuprofena ili aspirina, sapun, maramice za dezinfekciju i slični proizvodi. No, važno je i znati prepoznati simptome zdravstvenih problema, voditi računa o osnovnoj higijeni u prirodi, važnosti fizičkog i prihičkog odmora u stresnim situacijama, jednako kao i znati osnove pružanja prve pomoći.

Komunikacija

Ovaj dio pribora za hitne situacije uključuje opremu kojom možete dozvati pomoć, kao što su zrcalo, baterijske svjetiljke s bljeskalicom, zviždaljka, baklje za signaliziranje i sl., a razumije se i svu raspoloživu telekom opremu, mobitel, ručne radio stanice i sve drugo što vam može pomoći u kriznoj komunikaciji.

Ostalo

Snažna ljepljiva traka (Duct-tape), kompas, topografske karte, blok i olovka, igla i konac, novac, rezervne naočale i ostalo što može koristiti obično se nalazi na popisima koje koriste i vojska i civilne organizacije.

Ipak, u svu navedenu opremu, koju naravno možete mijenjati i prilagođavati svojim potrebama tako da vam može poslužiti i kada niste u opasnosti, važno je i uvježbati tehnike preživljavanja i korištenja opreme koja vam je u tom trenutku na raspolaganju. Uz vještine opstanka i snalaženja u prirodi, dobro je informirati se i isprobati tehnike samoobrane, navigacije, osnove Morseove abecede, podsjetiti se satova prve pomoći i ostalih vještina koje uz vojsku koriste i spasilačke ekipe. Detalje o navedenoj vojnoj opremi i preporukama, kao i iskustvima vojnika koji su prošli ozbiljne krizne situacije donosimo uskoro.

(Foto: senivpetro / Freepik)

/od
,

Sigurno putovanje

Kreditna kartica i mobitel na putu nisu uvijek dovoljni

U današnje je vrijeme putovanje postalo toliko uobičajeno da malo tko s time „razbija glavu“ i posebno se priprema za probleme. Ipak, oni se uvijek mogu pojaviti čak i na poznatim, naizgled sigurnim destinacijama. Mislimo – novaca uvijek ima na plastičnoj kartici, izgubiti se ne možemo jer imamo mobitel s navigacijom, a na isti se način možemo i sporazumjeti na stranim jezicima. Pa, što bi moglo krenuti po zlu? Osim ako izgubimo tu dragocjenu sitnicu sa šarenim ekranom.

Naš je savjet – čak i kada se osjećate sigurnima, barem pročitajte savjete za sigurno putovanje:

1. Informacije i dokumenti

>  Pripremite se za put, provjerite kakvo je sigurnosno stanje u zemlji u koju putujete.

>  Pronađite sigurnosnu procjenu s detaljima o trenutnom stanju na vašem odredištu – a osim stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH:
–> MVEP informacije

>  Za provjeru pojedine destinacije možete koristiti podatke država s razvijenom diplomatskom i informativnom mrežom otvorenog pristupa. Na primjer – stranice vlade SAD s informacijama o sigurnosti na putovanjima i kartom procjene rizika za pojedine države i područja:
–> SAD info

>  ili online putne servisne informacije kao:
–> putne informacije

>  Provjerite da li je potrebna viza za državu u koju putujete i koji je postupak izdavanja.

>  Provjerite valjanost putovnice (u pojedine države hrvatski državljani mogu putovati s valjanom osobnom iskaznicom pod uvjetom da nije starija od 2003. godine), međutim neke države zahtijevaju da putovnica vrijedi još 3 – 6 mjeseci nakon ulaska.

>  Ovdje potražite informacije MUP-a o državama koje omogućuju ulaz samo s osobnom iskaznicom:
–> MUP prelazak granice

>  Ne zaboravite da prilikom ulaska na područje druge države, može postojati obveza evidentiranja ulaska, a propuštanje evidentiranja ulaska može za posljedicu imati visoke novčane kazne i zabrane ulaska na područje pojedine države.

>  Fotokopirajte putovnicu / osobnu iskaznicu. Fotokopija će olakšati i ubrzati izradu putnog lista u slučaju gubitka ili krađe putovnice.

>  Provjerite koje je hrvatsko veleposlanstvo nadležno za državu u koju putujete (ispišite adresu i brojeve telefona).

>  Provjerite koje su valute sredstvo plaćanja u pojedinim zemljama, je li moguće plaćanje kreditnom karticom, te koliki vam je minimalni iznos novca potreban za boravak.

>  O putovanju obavijestite rođake i prijatelje, a korisno je ostaviti i kontakte osobe u Hrvatskoj kojoj se Ministarstvo može obratiti u slučaju potrebe.

>  S obzirom da vam je za sigurnost na putu mobitel ipak važan alat, provjerite kod vašeg telekom operatera najpovoljniji način plaćanja u roamingu, a pripremite i dodatnu vanjsku bateriju da po potrebi možete napuniti mobitel.

>  Koristite mobilne aplikacije za praćenje i dijeljenje lokacije za vrijeme putovanja.

>  U slučaju da putujete u daleke države i sigurnosno rizična područja, možete dostaviti i plan puta na: konzularni.poslovi@mvep.hr kako bi vas djelatnici Veleposlanstva mogli kontaktirati u slučaju potrebe. Ministarstvo preporučuje da u takvom dopisu navedete:

—  Ime i prezime, broj mobitela ili telefona na kojem ćete biti dostupni tijekom boravka u inozemstvu.

—  Informaciju putujete li preko turističke agencije, u vlastitoj organizaciji ili na neki treći način.

—  Mjesto i vrijeme boravka.

—  Hotel ili neki drugi smještaj u kojem ćete boraviti.

>  Obavijestite obitelj o eventualnoj promijeni planova i drugih podataka na putu.

>  Važne kontakte imajte ispisane i na papiru na za slučaj krađe, gubitka ili kvara mobitela.

>  Izradite kopije najvažnijih dokumenata (osobna, pasoš, avio-karte…)

 

2. Zdravlje

>  Provjerite propise u vezi lokalnih COVID procedura.

>  Potražite informacije o zdravstvenoj situaciji na odredištu, kao i za slučaj zdravstvenih problema.

>  Ponesite lijekove ako ih uzimate.

>  Prikupite obavijesti o uvjetima zdravstvenog osiguranja tijekom boravka u inozemstvu na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo.hr , po potrebi izvadite i ponesite Europskog karticu zdravstvenog osiguranja https://hzzo.hr/zdravstvena-zastita-u-inozemstvu .

>  Zbog bolesti uzrokovane virusom COVID 19, ptičje gripe, virusa gripe A (H1N1), SARS-a, ebole, malarije, virusnog meningitisa te ostalih sličnih bolesti prije putovanja detaljnije informirate na web stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (www.who.int), a na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/) informirajte se o mogućnostima cijepljenja prije odlaska u inozemstvo.

 

3. Prijevare i krađe

>  Džepari, kradljivci i prevaranti aktivni su u većini zemalja na turistički najfrekventnijim mjestima (kolodvori, turističke atrakcije, plaže i sl.), pratite situaciju oko sebe, držite se grupe ili vodiča.

> Budite oprezni prilikom korištenja bankovne kartice i bankomata, ne brojite novac na cesti, ne odlažite novac ili novčanik na vidljivom mjestu, imajte u pripremi kontakt banke za slučaj gubitka ili krađe kartice.

>  Uklopite se u sredinu, jer iskustvo govori da potencijalni prevaranti vrebaju turiste koji se ističu, nesigurni su, zbunjeni i lako ih je prevariti. Budite diskretni u komunikaciji, ne otkrivajte previše podataka o sebi, držite novac, mobitel i vrijedne stvari na sigurnom mjestu.

 

4. Nasilje i zakoni

>  Poštujte zakone i običaje zemlje u koju putujete, a prilikom boravka u islamskim državama poštujte lokalne običaje odijevanja i ponašanja. U pojedinim državama na snazi su zakoni koji predviđaju dugogodišnju kaznu zatvora, pa čak i smrtnu kaznu za posjedovanje narkotika i drugih zabranjenih tvari.

>  U nekim državama vrlo je nizak nivo pravne sigurnosti, a korupcija u državnim službama ponekad i veća nego u Hrvatskoj, pa se pripremite i planirajte postupke u slučaju problema.

>  Opasnost od terorizma je globalna. Teroristički napadi najčešće su izvedeni na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi (zračne luke i željezničke postaje, turistička središta, vjerska okupljališta, tržnice i sl.) i u njima je bilo mnogo civilnih žrtava. Savjetujemo da prije putovanja potražite informacije o trenutnoj situaciji u zemlji u koju putujete iz svih dostupnih izvora.

>  Čak i kad ne putujete u države s niskom razinom javne sigurnosti, korisno se na vrijeme informirati o osnovama samoobrane i sredstvima koja vam mogu pomoći u slučaju napada. Postoje brojni tečajevi, a među globalno najcjenjenijima su vještine kao što je izraelska Krav Maga:
–> https://krav-maga.hr/

>  Ako baš morate putovati u opasne krajeve, posebna pravila, tečajeve i informacije treba potražiti prilikom putovanja na krizna područja zahvaćena ratnim sukobima, nemirima, čestim demonstracijama, niskom razinom javne sigurnosti i općenito većim sigurnosnim rizicima (posebno razbojstvima, otmicama i drugim oblicima kriminala).

 

5. Prijevoz

>  U slučaju da putujete u organizaciji turističke agencije provjerite njihove informacije o situaciji na odredištu.

>  Neke agencije za prodaju avio-karata imaju dobro organiziranu službu 24-satne globalne podrške putnicima, pa im se možete obratiti u slučaju problema, a posebno je po kvaliteti podrške na putovanju poznata zagrebačka agencija Sunčana vura:
–> https://www.suncanavura.com/

>  Provjerite informacije o sigurnosti zračnog prometa na:
–> https://ec.europa.eu/transport/modes/air/safety/air-ban_en
–> http://www.iata.org/whatwedo/safety/pages/index.aspx

>  ili servise za provjeru restrikcija prilikom ulaska u pojedinu državu (posebno u avio-prijevozu, s pregledom ograničenja vezano uz COVID-19, vize i slična ograničenja) kao što su:
–> https://www.iatatravelcentre.com
–> https://www.traveldoc.aero/

>  Informirajte se o potencijalnim problemima u prijevozu do odredišta, najavljenim štrajkovima, demonstracijama, vremenskim neprilikama, stanju na prometnicama, problemima u prometu i drugim rizicima koji mogu omesti vaše putovanje.

>  Ukoliko putujete vlastitim automobilom, prije puta provjerite ispravnost vozila i potrebne dokumente, a posebno policu osiguranja (tzv. zelenu kartu), osim toga – ne nasjedajte lopovima koji pokušavaju zaustaviti vaše vozilo i otvoriti vrata, a ako ostavljate stvari u autu zaštitite ih od pogleda, te poštujte prometne propise u upute policije.

>  Bez obzira na to putujete li u organizaciji turističke agencije ili u vlastitom aranžmanu – dobro razmislite o putnom osiguranju. Postoje različite vrste osiguranja koje pokrivaju rizike u rasponu od kvara automobila do troškova liječenja u slučaju nesreće (posebno u slučajevima sportskih aktivnosti poput skijanja i slično), pa se raspitajte o uvjetima u agencijama i kod osiguravatelja. Važni su detalji osiguranih slučajeva, kao i područja primjene međudržavnih sporazuma, s obzirom da za neke hitne medicinske intervencije u EU vrijedi vaša kartica Europskog zdravstvenog osiguranja, o čemu više možete saznati ovdje: –> EU kartica ZO

 

6. Prirodne katastrofe

>  U nekim državama česte su prirodne katastrofe poput snažnih nevremena, lavina, ekstremnih vrućina ili hladnoće, poplava, potresa i drugih prirodnih pojava, pa se o takvim područjima treba na vrijeme informirati i napraviti planove evakuacije i komunikacije, odnosno pročitati upute lokalnih hitnih službi za ponašanje u kriznim situacijama.

 

>  PRIMJERI

Incident s djecom posvojenom u Zambiji i noćnom morom koju su proživjeli posvojitelji, još jednom je skrenuo pažnju na pitanja sigurnosti i pravne zaštite na putovanju u inozemstvo. Iako je povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe na niskim granama, često zaboravljamo da postoje države u kojima je pravna sigurnost apstraktan pojam, pa zanemarimo sigurnosne pripreme prije putovanja.

Posebnu pažnju i pripremu zahtijevaju putovanja u kojima planirate sklapanje bilo kakvih pravnih poslova, veće financijske transakcije i drugim situacijama u kojima možete postati žrtvom prijevara, iznuda, ili jednostavno svojom pojavom izazivate pažnju lokalnih kriminalnih skupina, a potencijalno i korumpiranog djela državnog aparata. Možda će nekome zvučati pretjerano, ali u takvim je slučajevima prije puta dobro je obaviti svojevrsnu obavještajnu pripremu. Provjerite sve osobe s kojima se sastajete, lokalnu sigurnosnu situaciju na odredištu, unaprijed kontaktirajte Veleposlanstvo i s njima razmotrite vaše planove, lokalne običaje i potencijalne probleme. Ako je potrebno unajmite pouzdanog vodiča i prevoditelja koji će vas upozoriti na moguće smicalice. Takve pripreme uzimaju puno vremena, a često zahtijevaju i dodatna financijska sredstva, no iz perspektive nekoga tko nevin sjedi u prljavom zatvoru trećeg svijeta, takav trošak je – zanemariv.

Koliko je pravna sigurnost varljiva, čak i u zapadnim demokracijama, bilo je vidljivo i u poznatom slučaju sukoba ekstremnih navijačkih skupina u Grčkoj. Iako se radilo o nasilju i situaciji u kojoj su postojali različiti elementi kaznenih djela, poučni su elementi koji govore o pravnoj sigurnosti u inozemstvu, u situacijama kada se radi o medijski vrlo eksponiranim slučajevima gdje se redovito uključuje i politika, pa pravda nije uvijek u prvom planu. Više o tome možete pročitati na našim stranicama -> OVDJE

(Foto: Freepik)

/od

“Lažeš” – omiljena društvena igra.

Dezinformacije postaju jedna od najznačajnijih prijetnji sigurnosti.  

Za sve teme sigurnosti izuzetno je važna pouzdanost informacija. Za postupanje u kriznim situacijama obično se kaže da su najvažnije tri grupe aktivnosti – jedna je planiranje i pripremanje, druga je opremanje i osiguravanje preduvjeta zaštite, a treća je istinito i vjerodostojno informiranje o situaciji.

Na prvi pogled danas je do detaljnih podataka o bilo kojoj temi lakše doći nego ikad prije, no s druge strane poplava lažnih vijesti, namjernih ili slučajnih grešaka u prenošenju informacija, velike količine poluistina i laži, koje su prisutne na svim područjima, toliko se proširila da je potrebno uložiti puno truda, vremena i sredstava, a često i koristiti modernu tehnologiju da dođemo do prave istine.

U javnom prostoru sve su prisutnije metode i tehnike specijalnog rata (pojmovi kao hibridni, kibernetički i psihološki rat) danas se koriste za stvaranje lažnih slika u javnosti koje su ponekad potrebne često spominjanim, a rijetko definiranim „centrima moći“, no zbog dostupnosti moderne tehnologije koja je omogućila masovno komuniciranje uz neznatne troškove – nekad se radi i o prozaičnim razlozima, skupinama i pojedincima željnih moći ili postizanju prizemnih dnevnih ciljeva, ali je često riječ i o – običnoj ljudskoj gluposti.

Problem je u tome što nije uvijek lako odrediti koja je prava pozadina informacija koje dobijamo, pa se sve češće koriste različiti računalni alati, softveri, umjetna inteligencija (kada već nemamo vlastitu) i cijele profesionalne organizacije za provjeru činjenica. Naravno, nakon provjere vjerodostojnosti na udaru su organizacije koje obavljaju provjeru, pa ih se optužuje za manipulaciju, te se priča vrti u krug vječnih međusobnih optužbi.

Poseban je problem pojava lažnih informacija u izvanrednim situacijama kakva je na primjer pojava novih zaraznih bolesti u trenutku kada još nisu dostupne višestruko provjerene znanstvene informacije, ili se i sami stručnjaci ne slažu o načinima riješavanja problema. Svi jedni drugima viču – “Fake news!” To je dovoljno da se u javnosti gomilaju zbunjujuće i kontradiktorne informacije, pa ljudi ne znaju kome vjerovati.

Novije analize komunikacijskih stučnjaka govore o pojavi infodemije (pojma nastalog od riječi informacija i epidemija) koja se danas između ostalog opisuje i kao pojava i širenje opasnih dezinformacija koje mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje i egzistenciju ljudi.

Infodemija – širenje opasnih dezinformacija koje mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje i egzistenciju ljudi.

S obzirom na ozbiljnost situacije, u analizu vjerodostojnosti sve više uključuju se i znanstvenici koji govore o vrstama informacijskih poremećaja, razlikama između dezinformacija s namjerom, misinformacija s nenamjernom greškom i malinformacija sa zlonamjernim informacijama s namjerom nanošenja štete. Najpoznatiji slučajevi koji su i danas predmeti analiza su – kampanja Brexit za izlazak Velike Britanije iz EU, predsjednički izbori i manipulacije koje su dovele do provale u američki kongres, kao i dezinformacije o pandemiji, a ništa manje niti aktualna agresija na Ukrajinu u kojoj se uz vojne sukobe vodi široki obavještajni globalni rat informacijama i dezinformacijama.

Ipak, koliko god teme portala portala o sigurnosti bile ozbiljne, važno je zadržati pozitivan stav i ne dozvoliti zasićenje negativnim informacijama, strahom i stalnom zabrinutošću, jer i to može imati (i već ima) negativne posljedice na kvalitetu života, ali i na odgovarajuću reakciju u situacijama kada je potrebna „hladna glava“.

Dakle, ne radi se ovdje o „crnoj kronici“ sa isključivo lošim vijestima, nego upravo suprotno – pokušaju da se objektivno informiraju i smire ljudi, ali i nauče da u kritičnim situacijama mogu razmišljati staloženo i donositi prave odluke i onda kada to nije jednostavno.

Posebno je važno ne plašiti djecu i mlade, te im sav razgovor o negativnim temama na pravi način prezentirati kroz igru i zabavu, te prilagođenu uzrastu, pa i tu pripremamo primjerene sadržaje. Do tada pogledajte važne informacije na portalu “Medijska pismenost” na ovoj adresi: https://www.medijskapismenost.hr/

Jednostavni načini provjere vjerodostojnosti informacija

Za korisnike koji nisu napredni u korištenju interneta, evo nekoliko metoda koje mogu pomoći (najčešće je potrebno znanje engleskog jezika ili se možete poslužiti alatima za prevođenje):

->  Provjera izvora informacije: Ako neka informacija dolazi iz nepoznatog izvora ili se ne navode izvori u članku, moguće je da je informacija sumnjiva. Korisno je provjeriti podatke na poznatim stranicama za provjeru činjenica, kao što su snopes.com, politifact.com, factcheck.org i domaći resursi poput stranice faktograf.hr.

->  Provjera autentičnosti slika i videozapisa: U slučaju slika ili videozapisa, alati kao što su Google Reverse Image Search ili TinEye mogu pomoći u identifikaciji izvora slike ili ranijih pojavljivanja kako bi se provjerilo jesu li sadržaji autentični ili izvučeni iz konteksta.

->  Provjera na platformama za fact-checking: Na platformama kao što su PolitiFact ili Poynter’s IFCN (International Fact-Checking Network) može se pronaći provjera različitih viralnih vijesti ili izjava. Posebno su korisne za brzu provjeru popularnih tema kao što su političke izjave ili tvrdnje o zdravlju.

->  Pažljivo čitanje naslova i “clickbait” taktika: Mnoge lažne vijesti koriste senzacionalističke naslove kako bi privukle pažnju. Ako naslov djeluje nevjerojatno ili previše šokantno, često je korisno pročitati cijeli članak i usporediti ga s drugim izvorima prije nego što zaključimo o njegovoj vjerodostojnosti.

->  Dodatni alati i proširenja: Postoje proširenja preglednika kao što su NewsGuard i Trusted News koja ocjenjuju vjerodostojnost izvora vijesti u stvarnom vremenu. Ta proširenja su jednostavna za korištenje i mogu pomoći korisnicima da izbjegnu nepouzdane izvore dok pretražuju internet.

Uz sve navedeno, morate biti svjesni da provjera činjenica nije jednostavan posao, kao i toga da se i uz najbolje namjere svakome može potkrasti greška, no službene stranice dužne su objaviti vlastite eventualne greške. Također treba biti jasno da su svi “Fact-Checkeri” izloženi neviđenim kritikama i uvredama, najčešće od ljudi i organizacija koje i same šire dezinformacije, pa se ponekad čini da je nemoguće procijeniti tko je u pravu. Naravno, upravo je to nepovjerenje i opća zbunjenost jedan od ciljeva profesionalnih organizacija za širenje dezinformacija, kao i kriminalnih skupina koje dobro žive od prevara koje im uspiju.

Zato ne zaboravite – dobro provjerite svaku informaciju koja se tiče vaše sigurnosti.

 

Ilustracije: (pch.vector/Freepik)

/od
, ,

Sigurno je izazivala vraga

Važni savjeti za žrtve nasilja nad ženama – što učiniti i kome se obratiti?

Nasilje nad ženama u obitelji ili na poslu problem je o kojem se danas puno govori, a malo radi. Žalosno zvuči podatak da je Hrvatska među tri zemlje u Europskoj uniji s najviše ubijenih žena u odnosu na broj stanovnika. Ubojstvo žene većinom je kulminacija višegodišnjeg nasilja, koje počinje psihičkim nasiljem, vrijeđanjem i preuzimanjem psihičke i financijske kontrole nad partnericom, a nastavlja se fizičkim nasiljem. Jedan udarac obično nikad ne ostane zadnji. U trenutku kad je partner primijenio silu, žena je već psihički i emotivno zarobljena i nesposobna da ode. Okolina često nema razumijevanja i ne želi se miješati, a predrasude i cinični komentari o ženama koje su same “izazivale vraga” sigurno nikoga ne ohrabruju da potraže zaštitu.

Zbog svega toga, ako ste žrtva nasilja:

>  Nasilje prijavite policiji

>  Nemojte se optuživati zašto niste ranije otišli, zašto niste ranije prijavili.

>  Tražite savjet na nekom od besplatnih brojeva telefona za pomoć:

>  Žensko savjetovalište: 0800 55 44

>  Telefon za žrtve seksualnog nasilja: 01 6119 444

>  Ženska pomoć sad: 0800 655 222

>  SOS telefon za žrtve trgovanja ljudima: 0800 77 99

 

>  SOS telefoni za žene:

Karlovac – 047 600 392

Pakrac – 034 411 780

Poreč – 052 452 746

Rijeka – 051 211 888

Sisak – 044 888 888

Slavonski brod – 035 449 180

Split – 021 537 272

Vukovar – 032 414 910

Zadar – 023 332 059

>  Zatražite psihosocijalnu pomoć, pravno savjetovanje i smještaj u sklonište.

Važno:

>  Najopasniji trenutak za ženu je kada napušta nasilnika, pa se treba dobro pripremiti. Obično trebaju godine da žena skupi hrabrost, prijavi i ode. Ne, neće se popraviti. Ne, neće postati bolji. Ljudi se mijenjaju samo ako to sami žele, i uz psihosocijalnu pomoć.

>  Kada odlučite izići iz kruga nasilja i odmah napustiti nasilnika ne zaboravite sa sobom ponijeti:

– stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo

– službene dokumente (putovnicu, vašu i zdravstvene iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)

– neophodne lijekove

– ključeve

– novac

– najnužniju odjeću i obuću

– djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.

 

>  Važne savjete za žrtve nasilja možete naći i na stranici MUP-a: –> OVDJE

>  Odlično napravljen letak sa savjetima možete naći: –> OVDJE

(Foto: master1305 / Freepik)

/od
,

Nesreće u prirodi

Članove Hrvatske gorske službe spašavanja unesrećeni ljudi često doživljavaju kao anđele s neba koji su ih došli spasiti

Volonteri – spasitelji

Članove Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) oni koji su ih zatrebali često doživljavaju kao anđele s neba koji su ih došli spasiti. S pravom. Ti su ljudi u svakom trenutku spremni pomoći, usred noći sjesti u helikopter, džip ili čamac, preuzeti i rizik za vlastiti život, samo da bi pomogli drugom u nevolji. Uz to, za takav opasan posao ne primaju plaću. Oni su volonteri, što danas i ovdje malo tko shvaća.

Osim toga, trude se da svoje znanje i savjete podjele sa svima. Na njihovoj internet stranici https://www.hgss.hr/ možete naći puno korisnih informacija. Ovdje izdvajamo osnovne savjete koji se tiču postupaka u slučaju nesreće:

 

U SLUČAJU NESREĆE:

1.  Sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge

2.  Zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, padajućeg kamenja, gušenja, od hladnoće, vlage i sl.) na najbolji mogući način.

3.  Pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti.

4.  Označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi).

5.  Hitno o nesreći obavijestite HGSS (na telefon 112).

 

Obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu gdje je potrebna pomoć HGSS-a može se predati:

>  Preko Jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra tel.: 112.

>  Preko pozivnih telefona stanica Hrvatske gorske službe spašavanja.

>  Na obavještajnim točkama HGSS-a; to su obično opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a.

>  Putem policije, tel.: 192.

>  Preko stanica hitne medicinske pomoći tel.: 194.

>  Bilo kojem pripadniku Hrvatske gorske službe spašavanja.

 

Obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke:

>  Tko javlja (ime, prezime, telefon/mobitel), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim.

>  Odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik).

>  Mjesto nesreće (precizan opis).

>  Tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa).

>  Što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda).

>  Što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten).

>  Vremenske prilike na mjestu nesreće.

>  Kakav je prilazni put do mjesta nesreće.

 

Poziv za pomoć:

Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. Postavljanjem tijela u položaj “Y” – “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama), znak je da trebamo pomoć kao i ispaljivanje crvene svijetleće rakete.

 

(Izvor i foto: HGSS)

/od
,

Toplinski udari

Vrime je poludilo, rekle bi stare nonice. Ekstremi toplinskih udara koji se izmjenjuju s olujnim nevremenom postali su gotovo normalni.

Zanimljivo je da su i naši stari znali kako se nositi s velikim vrućinama i hladnoćom, a danas kada na raspolaganju imamo brojne specijalizirane službe i modernu tehnologiju koja nas upozorava na nevrijeme koje se približava – često kao zaigrana djeca ne slušamo savjete stručnjaka.

Hrvatski crveni križ redovito na svojim stranicama i putem medija upozorava na rizike toplinskih udara i savjete za slučaj velikih vrućina, koje i sada možete vidjeti – OVDJE.

Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske na svojim stranicama objavljuje upozorenja o ekstremnim vremenskim uvjetima na stranici koju možete naći – OVDJE.

Teško je sa sigurnošću reći zbog čega se često ne pridržavamo savjeta i upozorenja. Možda je jedan od razloga i to što internetski mediji i društvene mreže vole svakog časa prognozirati “smak svijeta” i dolazak jahača Apokalipse, pa smo zasićeni lošim vijestima i ne doživljavamo ih toliko ozbiljno čak i kada su informacije vjerodostojne, pa su konačni efekti upravo suprotni. Tako je na primjer i sa žutim, narančastim i crvenim oznakama upozorenja meteo-prognoza koje mediji često napuhavaju kao da se radi o kraju civilizacije, umjesto da ljudima objasne na što trebaju obratiti pažnju i kako se pripremiti u pojedinim situacijama.

Zbog svega se uvijek dobro prisjetiti osnovnih preporuka:

1. Rashladite svoj dom

>  Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka od 8 do 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.

>  Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.

>  Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.

>  Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslije podnevno sunce.

>  Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.

>  Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

>  Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35°C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti koje mogu nastati zbog velike vrućine.

2. Klonite se vrućine

>  Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.

>  Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).

>  Izbjegavajte izlazak iz kuće ili stana u najtoplijem dijelu dana.

>  Izbjegavajte naporan fizički rad, no ako morate, činite to u najhladnije doba dana što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.

>  Potražite sjenu u hladu.

>  Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.

>  Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.

>  Prilagodite svoje izlaganje sunčevom zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

3. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

>  Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

>  Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost hlađenja je mokrom spužvom, zamatanjem u mokre ručnike ili kupke za noge.

>  Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i naočale za sunce.

>  Koristite laganu posteljinu poput plahti po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

>  Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

>  Jedite češće manje obroke.

4. Pomozite drugima

>  Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

>  Razgovarajte o toplinskom valu s obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

>  Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).

>  Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

>  Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

5. Ako imate zdravstvene probleme

>  Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.

>  Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

6. Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše

>  Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

>  Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.

>  Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

>  Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

>  Ako član obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovara, nemirna je), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladniji prostor, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature od 25 do 30°C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u bočni položaj.

Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

(Navedeni su savjeti Hrvatskog crvenog križa)

(Foto ilustracija: stockgiu / Freepik)

/od