Arhiva za kategoriju: Na poslu

Vi ste ovdje: / / Na poslu
Woman in fear of domestic abuse and violence, concept of female rights
, ,

Sigurno je izazivala vraga

Važni savjeti za žrtve nasilja nad ženama – što učiniti i kome se obratiti?

Nasilje nad ženama u obitelji ili na poslu problem je o kojem se danas puno govori, a malo radi. Žalosno zvuči podatak da je Hrvatska među tri zemlje u Europskoj uniji s najviše ubijenih žena u odnosu na broj stanovnika. Ubojstvo žene većinom je kulminacija višegodišnjeg nasilja, koje počinje psihičkim nasiljem, vrijeđanjem i preuzimanjem psihičke i financijske kontrole nad partnericom, a nastavlja se fizičkim nasiljem. Jedan udarac obično nikad ne ostane zadnji. U trenutku kad je partner primijenio silu, žena je već psihički i emotivno zarobljena i nesposobna da ode. Okolina često nema razumijevanja i ne želi se miješati, a predrasude i cinični komentari o ženama koje su same “izazivale vraga” sigurno nikoga ne ohrabruju da potraže zaštitu.

Zbog svega toga, ako ste žrtva nasilja:

>  Nasilje prijavite policiji

>  Nemojte se optuživati zašto niste ranije otišli, zašto niste ranije prijavili.

>  Tražite savjet na nekom od besplatnih brojeva telefona za pomoć:

>  Žensko savjetovalište: 0800 55 44

>  Telefon za žrtve seksualnog nasilja: 01 6119 444

>  Ženska pomoć sad: 0800 655 222

>  SOS telefon za žrtve trgovanja ljudima: 0800 77 99

 

>  SOS telefoni za žene:

Karlovac – 047 600 392

Pakrac – 034 411 780

Poreč – 052 452 746

Rijeka – 051 211 888

Sisak – 044 888 888

Slavonski brod – 035 449 180

Split – 021 537 272

Vukovar – 032 414 910

Zadar – 023 332 059

>  Zatražite psihosocijalnu pomoć, pravno savjetovanje i smještaj u sklonište.

Važno:

>  Najopasniji trenutak za ženu je kada napušta nasilnika, pa se treba dobro pripremiti. Obično trebaju godine da žena skupi hrabrost, prijavi i ode. Ne, neće se popraviti. Ne, neće postati bolji. Ljudi se mijenjaju samo ako to sami žele, i uz psihosocijalnu pomoć.

>  Kada odlučite izići iz kruga nasilja i odmah napustiti nasilnika ne zaboravite sa sobom ponijeti:

– stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo

– službene dokumente (putovnicu, vašu i zdravstvene iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)

– neophodne lijekove

– ključeve

– novac

– najnužniju odjeću i obuću

– djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.

 

>  Važne savjete za žrtve nasilja možete naći i na stranici MUP-a: –> OVDJE

>  Odlično napravljen letak sa savjetima možete naći: –> OVDJE

(Foto: master1305 / Freepik)

/od
Oil worker in orange uniform and helmet working with a pipe wrench near an oil pump jack

Kaciga glavu čuva

Kada u našim gradovima vidite radnika s kacigom na glavi najvjerojatnije se radi o stranom radniku ili o stranoj firmi koja izvodi radove. Poznati smo kao narod koji ne pridaje značaj zaštiti na radu. Obavezno korištenje zaštitne opreme (kacige, rukavica, cipela, naočala, maski i dr.) kod nas radnici najčešće ne doživljavaju ozbiljno. Čak niti onda kada im o tome ovisi život. Obavezno osposobljavanje za rad na siguran način koje se provodi prema odredbama Zakona o zaštiti na radu malo tko uzima za ozbiljno. I onda se mi smijemo Česima koji nedovoljno opremljeni brzopleto odlaze u planinu ili plutaju po otvorenom moru na zračnim jastucima.

Veliki trud koji svakodnevno ulažu stručnjaci zaštite na radu (ZNR), razne inspekcije, kontrole vanjskih auditora, pa i kazne – sve je to preslabo u sukobu s lokalnim mentalitetom koji govori da je pravi muškarac dovoljno hrabar da se ne mora vezati prilikom rada na visini. Svatko od nas napravio je poneku glupu grešku, nije pazio kod instalacije struje pa je dobio po prstima, ili je pao s ljestvi koje nisu bile pravilno postavljene, ali moramo znati da nam se neoprez i brzopletost uz zanemarivanje pravila sigurnosti mogu gadno osvetiti.

Mi vam savjetujemo – vi budite pametniji. Isto kao što je sada svima jasno čemu služi dječja sjedalica u autu i zašto se moramo vezati, iskoristite informacije koje dobijete na svom radnom mjestu i slične principe zaštite primijenite u svom domu. Sjetite se kako ste svojoj djeci objašnjavali da moraju pogledati prije nego prelaze ulicu, a danas svi hodamo buljeći u mobitele, ne obazirući se na promet oko nas.

Zato čuvajte sebe i svoju obitelj, koliko god imali iskustva u izvođenju radova razmislite prije nego se upuštate u popravke “na brzinu”, koristite zaštitnu opremu i poštujte procedure sigurnosti.

Savjeti:

> Slušajte upute stručnjaka za zaštitu na radu i pozorno pratite osposobljavanje za rad na siguran način.

> Koristite sva propisana osobna zaštitna sredstva.

> Upoznajte se s pravilima zaštite od požara i naučite koristiti aparat za gašenje požara.

> Ako niste sigurni u ono što i kako namjeravate napraviti – savjetujte se sa vašim stručnjakom za zaštitu na radu.

> Sva pravila i principe ZNR kao i procjenu rizika koju ste naučili na poslu načelno možete primijeniti i kod kuće.

 

NESREĆE I POSLJEDICE

Tragedija u jednom hrvatskom prodajnom centru u kojoj je stradala žena, zgrozila je javnost i na drastičan način otvorila pitanje zaštite na radu. Gomilala su se pitanja. Da li je radnica bila osposobljena za rad na siguran način, je li preša za papir na kojoj je stradala bila ispravna, da li je radnica bila umorna i preopterećena poslom, poštuju li poslodavci radno vrijeme i propisanu količinu odmora? Odgovore na ta pitanja dati će nadležne inspekcije, ali nakon svega se s pravom propitujemo – živimo li u sustavu kojeg nije briga za radnike s najnižim primanjima niti za uvjete u kojima rade, nego je važan samo profit?

S druge strane – kada inspekcije postupaju rigorozno i prijete najtežim sankcijama poslodavcima koji se ne pridržavaju propisa zaštite na radu, u pravilu kreću prigovori poslodavaca o tome da je sve to skupo, da se sigurnosnim propisima smanjuje produktivnost, da je dovoljno upozorenje, a ne treba kažnjavati poslodavce u krizi kada se bore za opstanak i slične tužne priče. U cijeloj je stvari dodatni problem to što se stručnjaci zaštite na radu na neki način nalaze “između dvije vatre”. S jedne strane tu je poslodavac za kojeg rade i kojem bi trebali pomoći, a s druge su tu inspekcije koje bi trebale biti stroge u primjeni propisa, pa zbog svega stručnjaci često moraju ići linijom manjeg otpora, čuvati radno mjesto i na neki način zataškavati propuste poslodavca odnosno odgovornih osoba.

Danas je malo ljudi koji će se u takvim situacijama suprostaviti direktoru i inzistirati na poštivanju propisa pod svaku cijenu. Nakon svega – imamo to što imamo. Nesreće će se događati uvijek, ali drastične kazne za nepoštivanje propisa koje se ne bi trebale izricati samo kod tragedija, trebale bi biti pravilo a ne izuzetak.

(Foto: ArtPhoto studio / Freepik)

/od