, ,

Bit će rata?

Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

Vojni rok

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi smo vrijeme provedeno u JNA smatrali najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

Vikendica

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

Opskrba

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

Promet

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

Informacije / komunikacija

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

Skloništa

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

/od
, , ,

Udahni ako možeš

Kvaliteta zraka u gradovima na rubu opasnosti, ali stanje još uvijek nije kritično.

Svi znamo da je zrak (najvećim djelom zbog štetnih čestica nastalih izgaranjem)  u većim hrvatskim gradovima često zagađen i može izazvati probleme s disanjem, najviše kod djece, starijih, bolesnih, te osjetljivih ljudi s respiratornim problemima. Ipak, često se u tome pretjeruje i diže nepotrebna panika. U svakom slučaju treba biti informiran, što danas nije previše teško. U nekoliko klikova na mobitelu svatko može doći do prilično pouzdanih podataka…

Državni hidrometeorološki zavod na svojoj stranici objavljuje redovita mjerenja:
klikni OVDJE

Podatke možete naći i na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja:
klikni OVDJE

A globalno kvalitetu zraka prati i stranica AccuWeather:
klikni OVDJE

Naravno, sve podatke koliko god bili točni, treba shvatiti kao informaciju i upozorenje za osjetljive, pa uvijek treba pročitati i detaljne podatke koji (ovisno o tome kakvo je opće stanje vašeg organizma i imate li problema s disanjem) opisuju potencijalne rizike. Vrijednosti koje daju Indeks kakvoće zraka (IKZ), računa se korištenjem standarda i smjernica koje je su razvili Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te na temelju drugih znanstvenih studija, dobar je pokazatelj kvalitete zraka, no ako se ne radi o dugotrajnom opasnom zagađenju, većina ljudi neće imati probleme s disanjem.

Foto: Freepik / Accu Weather

/od
,

Što je to Sigurno.info?

Novi portal – sada na jednom mjestu sve informacije o vašoj sigurnosti!

 

Sigurno.info naziv je Internet portala o sigurnosti. Stranica je još u izradi, no osnovni ciljevi portala su:

>  Sve informacije o vašoj sigurnosti na jednom mjestu.

>  Pouzdani izvor informacija iz službenih izvora i od eksperata.

>  Sprječavanje panike.

>  Bolje reakcije u slučaju nesreća i kriznih situacija.

 

Nakon pandemije i potresa koji su mnogim ljudima ostavili traume, sada se pojavio i ratni sukob koji bi mogao eskalirati u svjetski rat. Može li gore? Čovjek bi rekao – u takvoj situaciji ne treba još više plašiti ljude pišući o sigurnosti i nesrećama.

No, cilj portala Sigurno.info nije dodatna zabrinutost nego upravo suprotno – objediniti na jednom mjestu kratke i jasne informacije o tome kako u kriznim situacijama sačuvati mir i sigurnost. Je li to u ovakvoj situaciji – nemoguća misija?

Mi mislimo da nije. Realno, onaj tko ima dovoljno godina već je iskusio posljedice rata, u životu vidio teške ozljede, suočio se sa smrti, brigom za zdravlje, djecu, posao, imovinu. Nekad smo se smijali čuvenim akcijama “Ništa nas ne smije iznenaditi”, nije nam bilo jasno čemu skloništa kad je drugi svjetski rat davno zaboravljen, svi smo prigovarali besmislenom i zaglupljujućem služenju vojnog roka. Poslije smo vidjeli da “vrag nikad ne spava” i da je dobro biti spreman, ali i uvježban za nevolje koje nas u životu mogu snaći.

Iako ćemo donositi linkove na postojeće službene podatke državnih službi koje su nadležne za krizne situacije kao i savjete eksperata, i bez obzira na činjenicu da neke vještine poput pružanja prve pomoći (koju smo svi morali proći barem na tečaju za vozačku dozvolu) već poznajemo – mislimo da još puno toga treba reći o sigurnosti. Portal sigurno.info trebao bi postati ultimativni vodič za sigurnost cijele obitelji i vaše imovine.

Posljedice nasilja u rasponu od mobbinga na poslu, nasilja u obitelji, razbojstva, nereda i demonstracija na ulici, pa sve do ratnih sukoba – ipak je moguće donekle ublažiti ako smo informirani i pripremljeni na izvanredne situacije.

Isto tako, sigurnost u ratnim uvjetima zvuči kao oksimoron i naravno da nitko nema garanciju da će biti siguran u globalnim katastrofama, ali kvalitetne informacije i pripreme preduvjet su za smanjenje rizika i daju nam bolje izglede da, ako ništa drugo – “prođemo bolje” u opasnim situacijama.

Portal sigurno.info pokrenula je tvrtka Euro komunikacije iz Samobora, u suradnji s našim stručnim suradnicima koji imaju dugogodišnje iskustvo iz različitih područja sigurnosti. Za sve dodatne informacije možete nam se javiti na mail: info@sigurno.info

(Foto: Freepik.com)

/od
,

Dolazi velika oluja?

Vremenske katastrofe nisu ništa novo, no globalno zatopljenje čini ih sve ekstremnijima, pa je korisno prisjetiti se osnovnih pravila kod nailaska oluje…

 

1. Ostanite u zatvorenom i pratite izvještaje o vremenu

> Državni hidrometeorološki zavod – https://meteo.hr/

> MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite – https://civilna-zastita.gov.hr/

> Poštujte upozorenja koja ste dobili na mobitel putem sustava SRUUK

> Hrvatske vode / prikaz vodostaja – http://vodostaji.voda.hr/

> Mobilne aplikacije za praćenje dolaska nevremena, količina padalina i udara gromova (Rain Radar, Lightning, Windy i sl.)

2. Ako ste vani sklonite se u najbližu zgradu (pritom izbjegavajte drveće, oštećene građevine i slične objekte).

3. Držite se podalje od prozora i staklenih površina (ako s prozora snimate oluju u smjeru jakih udara vjetra može doći do nesreće) .

4. Za vrijeme grmljavinskog nevremena izbjegavajte korištenje električnih uređaja kao i vode (posebno za tuširanje).

5. Ukoliko ste na području pogodnom za brzi dolazak BUJIČNIH POPLAVA pripremite se na vrijeme da napustite prostorije u kojima bi mogli ostati zarobljeni (vidi savjete OVDJE).

 

S obzirom da je glavno obilježje oluje jak vjetar, a često ih prate munje, tuča, bujične poplave i druge nepogode, stručnjaci najčešće preporučuju:

>  Oprez od predmeta koji lete nošeni jakim vjetrom.

>  Sklonite se od udara munje u zatvoreni prostor.

>  Sklonite ili zaštitite auto ili druge vrijednosti, fiksirajte predmete i opremu oko kuće.

>  Izbjegavajte područja ispod dalekovoda i sličnih instalacija, prostor u blizini oštećenih građevina, skela, dizalica i slično.

>  Isključite osjetljive elektronske uređaje ili koristite zaštitu od udara munje

>  Zaštitite ili osigurajte usjeve, stoku i gospodarske objekte, koliko je to moguće.

>  Provjerite gromobransku instalaciju, stanje krova i druge kritične građevinske elemente.

(Pogledajte i ostale upute u slučaju nevremena koje možete naći na našim stranicama, zajedno s linkovima na specijalizirane službe pomoći i spašavanja)

Aktualno

Nedavne velike oluje s katastrofalnim posljedicama u središte pažnje stavile su pitanja pouzdanosti informacija o približavanju opasnosti. Najprije su na internetskim društvenim mrežama, a kasnije i u tzv. mainstream medijima  počela ismijavanja hitnih državnim službi i cijelog sustava, a nakon toga uslijedile i dezinformacije, čak do poziva “Ne računati na Civilnu zaštitu” objavljenog u izdanju jedne od najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj.

Naravno da propusta ima u svakoj službi i da treba kritizirati loše odluke i tražiti poboljšanja svih sustava, ali neodgovorno pozivanje javnosti na nepoštivanje hitnih službi (posebno u atmosferi masovnih dezinformacija i lažnih vijesti), opasna je i vrlo rizična pojava koja može imati ozbiljne posljedice.

Dobar primjer je sustav SRUUK o kojem smo pisali na našim stranicama (tekst možete pročitati OVDJE). Nakon ne tako davne, najjače zabilježene oluje u Hrvatskoj koja je poharala velik dio Hrvatske, ljudi koji su najprije komentirali da je takav sustav glup i nepotreban, počeli su odjednom govoriti kako je sramota što im sustav nije postao poruku da dolazi veliko nevrijeme. Umjesto beskonačne polemike najprije treba upozoriti na činjenice:

>  Sustav SRUUK tada je još bio u fazi ispitivanja i podešavanja i nije bilo uvjeta za njegovo aktiviranje, a prva je prava poruka poslana prilikom opasnosti od poplave na području Brdovca kod Zagreba.

>  Ako se pokaže da je dobro napravljen bit će to još jedan od korisnih sigurnosnih alata.

>  Korist sustava za rano upozoravanje važan je i kod uzbunjivanja putem sirena, jer je dobro da u opasnosti, kada čujete sirene, na mobitel dobijete službeni opis opasnosti i upute što trebate poduzeti.

>  Najava dolaska nevremena bila je dostupna iz više različitih izvora

>  Svi moderni mobiteli imaju aplikacije za prognozu vremena.

>  DZMH (na adresi: https://meteo.hr/ redovito objavljuje prognoze i upozorenja o nevremenu.

>  Bilo je proglašeno najprije narančasto, a sat vremena prije dolaska oluje i crveno upozorenje (oznake: zeleno – nema upozorenja; žuto – vrijeme je potencijalno opasno; narančasto – vrijeme je opasno; crveno – vrijeme je izuzetno opasno).

>  Ravnateljstvo civilne zaštite putem Twittera redovito šalje obavijesti o opasnostima, a moguće ih je dobiti i na drugim internetskim stranicama.

>  Javno su dostupne meteorološke radarske slike koje se ažuriraju svakih deset minuta i pomoću kojih je moguće jasno vidjeti dolazak svake oluje (poput aplikacije Rain radar i mnogih sličnih alata).

>  Čak su i tele-operateri počeli slati upozorenja o nailasku oluje, kako bi spriječili eventualne štete na opremi svojih korisnika.

 

Propusti u sustavu Civilne zaštite, kojih je na nekim područjima sigurno bilo, ne znače da moramo srušiti cijelu strukturu i kod građana izazvati nepovjerenje i bijes na ljude koji su u teškim uvjetima ipak odradili velik i važan posao. Uz napomenu da mnogi od njih rade kao volonteri.

Možda će jednog dana postojati aplikacije koje će nas upozoriti da prije prelaska ceste moramo pogledati lijevo i desno, ali dok se takav sustav ne uvede – ostaje nam da i sami nešto poduzmemo na informiranju o vlastitoj sigurnosti. Naravno, iz pouzdanih izvora.

Razumije se da nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će točna biti brzina vjetra na pojedinom području (mada već postoje mobilne aplikacije kao što je Windy, koje pružaju brojne meteorološke podatke, pa uz količine padaline prognoziraju brzinu i smjer vjetra, tlak zraka i ostale detalje, pa je moguće reagirati i zaštititi se), ali upozorenja postoje i treba se na vrijeme pripremiti za izvanredne situacije.

Drugo je pitanje koliko su na kojem području hitne službe efikasne, dobro organizirane, opremljene i stručno vođene, ali to je rasprava koja će potrajati. Ipak, zbog vremena koje se mijenja i povećanih rizika prirodnih katastrofa, ne bi trebalo gubiti vrijeme na površne i paušalne ocjene, nego iz propusta izvući pouku i profesionalcima omogućiti da unaprijede sustav.

(Foto: wirestock / Freepik)

/od
,

Pametna uzbuna

U subotu 3. lipnja 2023. Civilna zaštita na sve dostupne mobitele u Hrvatskoj poslala je poruku o uzbuni. Radilo se o probnoj poruci kakve se sada već redovito šalju u slučaju opasnosti na pojedinim područjima.

I Hrvatska konačno dobija sustav koji će u slučajevima opasnosti svim korisnicima mobitela, na području gdje se neka opasnost pojavi – poslati poruku s objašnjenjem što se događa i što treba poduzeti. SRUUK (kratica za – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama) moderni je komunikacijski alat kojim će se po prvi puta u Hrvatskoj putem poruka na mobitelima obavještavati građane i sudionike civilne zaštite o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta.

>  Tekst prve probne poruke poslane s adrese HR112ALERT bio je: “Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje. Ne odgovarajte na poruku. Više na poveznici: 112.hr/1DZ”.

>  Nositelj provedbe ovog sustava je Ministarstvo unutarnjih poslova RH, putem sustava Civilne zaštite odnosno sustava 112.

>  Poruke upozorenja moći će primati svi korisnici mobilnih telefona na ugroženom području Republike Hrvatske kao i strani korisnici čiji su mobiteli u roaming usluzi.

>  Ovakvu obavezu propisuje direktiva EU, a cijeli je sustav sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

>  Ostali dijelovi sustava uzbunjivanja stanovništva poput sirena, obavijesti putem medija i slično – i dalje će funkcionirati kao i do sada, a poruke na mobitelima biti će dodatno objašnjenje i uputa.

>  Već smo navikli na redovito ispitivanje sustava ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje, koje se inače održava svake prve subote u mjesecu, točno u podne. Izuzetak je napravljen na dan testiranja sustava SRUUK, pa toga dana – sirene nisu tulile.

>  Testiranje sustava SRUUK u buduće je predviđeno – jednom godišnje.

Nakon podešavanja sustava i donošenja potrebnih propisa (Pravilnik o postupku ranog upozoravanja stanovništva), sustav je prvi puta upotrijebljen u stvarnoj situaciji. Mještani s područja Brdovca kod Zaprešića, općine koja nema sustav obrane od poplave, dobili su prvo pravo upozorenje Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) zbog opasnosti od poplavljivanja na području općine uz rijeku Savu.

NOVO:

Sustav se ponovo oglasio s upozorenjem za dan 19. 1. 2024. uz tekst: “Oprez: u petak snijeg, olujni vjetar, opasni uvjeti za promet! Snježni pokrivač u gorju veći od 30 cm, mećava, zapusi. Duž obale ujutro naglo orkanska bura.”

Važno:

Treba reći da se nakon provođenja prvog ovakvog testiranja u javnosti, a posebno na društvenim mrežama pojavio veliki broj negativnih komentara, dezinformacija, omalovažavanja i dovođenja u pitanje smisla slanja ovakvih poruka koje samo “nepotrebno uznemiruju ljude”. S obzirom da smo preplavljeni teorijama zavjere i uvjeravanjem da je Zemlja zapravo ravna ploča kojom upravljaju ljudi gušteri, ovakvi komentari nisu ništa novo, ali još jednom pokazuju da za informiranje u kriznim situacijama treba koristiti vjerodostojne izvore kako bi na vrijeme zaštitili sebe, svoje bližnje i imovinu.

(Foto: Freepik.com)

/od
, ,

Jedan klik do sigurnosti doma

Svjetski security hit postala je hrvatska aplikacija Zuluhood.

 

Na najvećem svjetskom sajmu elektronike u Las Vegasu mobilna aplikacija Zuluhood hrvatske tvrtke Brombul predstavljena je kao „Uber za sigurnost doma“. Poseban uspjeh hrvatska je aplikacija postigla kao prva koja je ponudila alat za sigurnost doma i obitelji na novi način u kojem za potrebe vaše sigurnosti brzo i jednostavno možete naručiti usluge zaštitara, ali i besplatno angažirati „vlastite snage“.

Kada ste odsutni, jednim klikom na mobitelu možete naručiti uslugu provjere vašeg doma, obaviti brzu kriznu komunikaciju u obitelji, ili zamoliti vaše prijatelje za pomoć u nevolji.
Kada se pojavi opasnost, vaša obitelj postaje malo organizirano pleme (Tribe), koje uz pomoć osoba od vašeg povjerenja, u aplikaciji nazvanim promatračima (Watcher), pomažu, na vaš zahtjev provjeravaju što se događa i po potrebi obilaze vaš stan, kuću, ili vikendicu i o tome vam šalju izvještaj.

Ovisno o postojećoj sigurnosnoj opremi i željama korisnika – sve to mogu obaviti i profesionalni licencirani zaštitari, ako treba i usred noći pojaviti se na primjer pred vašom vikendicom na moru, provjeriti da li je tamo sve u redu, poslati vam izvještaj i fotografije, a ako je potrebno i nakon intervencije čuvati lokaciju sve do vašeg dolaska. Naravno, vrijedi i obratna situacija – kada ste na odmoru, a netko treba pripaziti na vaš stan.

Samu aplikaciju Zuluhood koja je besplatna, možete bez problema preuzeti i otvoriti na vašem mobitelu, te jednostavno prijaviti sebe, članove obitelji, a ako želite i pouzdane prijatelje, susjede ili druge osobe od povjerenja. Trenutno su vam na raspolaganju profesionalci iz tri zaštitarske agencije čije vam usluge mogu zatrebati u hitnim situacijama, ali i kod organizacije svečanosti, svadbi i sličnih događanja gdje treba na neupadljiv način održavati red.

Ako već posjedujete neke sustave za zaštitu poput kamera, senzora ili drugih uređaja iz područja „pametnih kuća“, možete ako želite i te funkcije uključiti u objedinjeni Zuluhood sustav između vas, pripadnika vašeg „plemena“, vaših pomoćnika, kao i profesionalnih zaštitara, na takav način da možete brzo reagirati u slučaju potrebe, a ne samo naknadno ustanoviti da vam je netko nanio štetu.

U pripremi su i nove praktične usluge ove aplikacije, poput brige o starijim osobama, a mi ćemo testirati sve mogućnosti i objaviti rezultate na stranicama Sigurno.info.
Više informacija o aplikaciji možete naći: OVDJE

/od
,

Nesreće u prirodi

Članove Hrvatske gorske službe spašavanja unesrećeni ljudi često doživljavaju kao anđele s neba koji su ih došli spasiti

Volonteri – spasitelji

Članove Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) oni koji su ih zatrebali često doživljavaju kao anđele s neba koji su ih došli spasiti. S pravom. Ti su ljudi u svakom trenutku spremni pomoći, usred noći sjesti u helikopter, džip ili čamac, preuzeti i rizik za vlastiti život, samo da bi pomogli drugom u nevolji. Uz to, za takav opasan posao ne primaju plaću. Oni su volonteri, što danas i ovdje malo tko shvaća.

Osim toga, trude se da svoje znanje i savjete podjele sa svima. Na njihovoj internet stranici https://www.hgss.hr/ možete naći puno korisnih informacija. Ovdje izdvajamo osnovne savjete koji se tiču postupaka u slučaju nesreće:

 

U SLUČAJU NESREĆE:

1.  Sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge

2.  Zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, padajućeg kamenja, gušenja, od hladnoće, vlage i sl.) na najbolji mogući način.

3.  Pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti.

4.  Označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi).

5.  Hitno o nesreći obavijestite HGSS (na telefon 112).

 

Obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu gdje je potrebna pomoć HGSS-a može se predati:

>  Preko Jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra tel.: 112.

>  Preko pozivnih telefona stanica Hrvatske gorske službe spašavanja.

>  Na obavještajnim točkama HGSS-a; to su obično opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a.

>  Putem policije, tel.: 192.

>  Preko stanica hitne medicinske pomoći tel.: 194.

>  Bilo kojem pripadniku Hrvatske gorske službe spašavanja.

 

Obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke:

>  Tko javlja (ime, prezime, telefon/mobitel), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim.

>  Odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik).

>  Mjesto nesreće (precizan opis).

>  Tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa).

>  Što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda).

>  Što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten).

>  Vremenske prilike na mjestu nesreće.

>  Kakav je prilazni put do mjesta nesreće.

 

Poziv za pomoć:

Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. Postavljanjem tijela u položaj “Y” – “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama), znak je da trebamo pomoć kao i ispaljivanje crvene svijetleće rakete.

 

(Izvor i foto: HGSS)

/od