Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere nisu uvijek loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom rezmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1.Torba za hitne situacije (torba u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i sl.)

2.Evakuacija (putevi evakuacije, mjesta okupljanja, način komunikacije, najvažniji kontakti, itd.)

3.Voda i hrana (tri dana potrebnih namirnica za evakuaciju kao i za dva tjedna ako ostajemo kod kuće, no neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje)

4.Sklonište (vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće…)

5.Oprema (komplet prve pomoći, ali i vježbe, alat i pribor, mobiteli, baterije i sl.)

6.Navigacija i snalaženje u prostoru (osnove navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirati, ponijeti karte, kompas i ostali pribor ovisno o planovima…

7.Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju

8.Samobrana i sigurnost (vještine i trening, vrste oružja, pravila sigurnosti u kriznim situacijama)

9.Planovi i uvježbavanje (izrada obiteljskih planova prema vrstama rizika, podjela zaduženja u grupi, uvježbavanje (kroz igru s djecom), procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres)

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, psiho-pataloški slučajevi), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult), nisu vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, ali i više orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: tawatchai07 / Freepik)

Da li nam je zaista najvažnije da imamo dovoljno – WC papira?!  

 

Na početku pandemije i “zaključavanja” koje je uslijedilo našim je ljudima najvažnije bilo da nabave velike količine – WC papira. Iako je dobro da u kriznim situacijama postoje zalihe hrane i pića za tjedan dana, mahnita kupovina “špeceraja” za sljedećih godinu dana, u situaciji normalne opskrbe dućana, potpuno je iracionalna. Takva panika može donijeti do umjetne nestašice koja onda stvara dodatnu psihozu i stvarne probleme u opskrbi stanovništva, jer se police u trgovinama ne stignu puniti, pa se čini da nema osnovnih namirnica.

Ista neinformiranost pojavila se prilikom prvih prijetnji nuklearnim ratom. Tada su ljudi pohrlili u apoteke i tražili tablete kalijevog jodida koji se izdaje isključivo na recept i to u strogo određenim situacijama izloženosti radijaciji (količina, vrijeme izloženosti, godine i kilaža pacijenta, itd.) i samo u organizaciji nadležnih službi. Nepropisno korištenje ovog, kao i mnogih drugih lijekova, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa i smrti. Zato prije svih postupaka dobro razmislite i najvažnije – informirajte se iz pouzdanih izvora.

Savjeti:

>  Pratite vijesti iz pouzdanih izvora.

>  Ne pretjerujte s kupovinom i ne budite brzopleti.

>  Prije uzimanja lijekova savjetujte se s liječnikom.

 

Postoje brojne upute i brošure Civilne zaštite (možete ih pronaći OVDJE), no dobar je i primjer njemačkog saveznog ureda za Civilnu zaštitu koji je svojim građanima dao osnovne upute za pripremu namirnica za izvanredne situacije:

>  Voda je najvažnija (računajte 2 litre vode po osobi dnevno).

>  Ne eksperimentirajte u nabavci i kupujte proizvode na koje ste navikli i obratite pažnju na rok trajanja, namirnice čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu, provjerite nepropusnost ambalaže i trošite najprije “najstarije” u zalihi.

Računajte na mogućnost nestanka struje, pa djelom koristite hranu koja ne treba zamrzavanje i moguće ju je pripremiti za jelo na priručnim kuhalima za kampiranje ili bez kuhanja.

Kada radite zalihe, ne zaboravite i na posebne vrste hrane ako je koristite (za dijabetičare, malu djecu, osobe s alergijama, vegetarijance i sl.), a vodite računa i o kućnim ljubimcima ako ih imate.

 

Među njemačkim savjetima za opskrbu stanovništva izrađena je i procjena vrste i količine hrane potrebne za jednu odraslu osobu (2200 kCal) za 10 dana:

20 litara vode (uključujući mineralnu ili vodu iz slavine, čaj i voćne sokove)

3,5 kg žitarica, proizvoda od žitarica, kruha, krumpira, tjestenine i riže

2,5 kg voća (u limenkama ili staklenkama) i orašastih plodova

4 kg mahunarki i povrća (u limenkama ili staklenkama)

2,6 kg mlijeka i mliječnih proizvoda

1,5 kg ribe, mesa i jaja ili cijela jaja u prahu

0,4 kg masti i ulja

>  ostale namirnice poput šećera, meda, čokolade, brašna, instant juha, tvrdih kolačića i sl.

 

Uz sve navedeno treba reći da osim ozbiljnih kriza postoje i manji kratkotrajni poremećaji u opskrbi energentima, vodom i hranom za koje se nije teško pripremiti. Bez obzira je li odjednom nestalo struje, vode ili smo zaboravili da je neradna nedjelja, zaista nije teško imati kod kuće sve spremno za takve situacije. Kanistar vode, plinsko kuhalo za kampiranje, priručna grijalica ili smrznuti pekarski proizvodi spremni za pečenje, uz uobičajeni izbor namirnica koje svi imamo u smočnici – dovoljni su da bez paničarenja “preživimo” dan ili dva bez pune komocije.

(Foto: Freepik)

Bez odgovarajuće opreme za kretanje i boravak u prirodi izlažete se velikom riziku.

Iako su se već izlizale šale na račun loše pripremljenih turističkih avantura, koji u japankama, bez opreme, često i s malom djecom kreću u rizične pothvate na hrvatskim planinama. Broj takvih slučajeva i dalje nije zanemariv, a posljedice često uopće nisu smiješne. Događaju se povremeno i tragedije sa smrtnim posljedicama, ima ozljeđenih, a HGSS u sezoni ima pune ruke posla, veliki je angažman ljudi, tehnike, helikoptera, stvaraju se veliki troškovi spašavanja…

Zbog toga HGSS preporuča:

Za sve aktivnosti na planinama i drugim nepristupačnim područjima potrebno je pridržavati se sljedećih općih mjera i pravila ponašanja:

>  Informirati se o svim bitnim karakteristikama područja.

>  Informirati se o vremenskoj prognozi za ta područja u razdoblju planiranog boravka.

>  Za planirane aktivnosti zdravstveno, tjelesno i psihički biti sposoban obaviti ih u njihovom cijelom trajanju.

>  Ovisno o karakteristikama područja na kojem boravite – imati odgovarajuću odjeću, obuću i opremu sukladnu godišnjem dobu i temperaturama, kao i potrebnu rezervnu opremu.

>  Voditi računa o tome da je zbog mokre obuće i odjeće kao i vjetra, osjećaj vanjske temperature puno niži od stvarne temperature.

>  Prema dužini boravka treba imati potrebnu zalihu hrane i tekućine.

>  Ne konzumirati alkohol za vrijeme tih aktivnosti.

>  Unaprijed obavijestiti obitelj o planiranom pravcu kretanja i dužini boravka u tim podrucjima i držati se onoga što se najavili.

>  Nositi uvijek malu osobnu prvu pomoć.

>  Za slučaj poziva za pomoć nositi mobitel s napunjenom baterijom.

>  U slučaju slabog signala koristiti SMS.

 

(Izvor: “Sigurnosna pravila o mjerama i pravilima ponašanja osoba koje sudjeluju u aktivnostima na planinama i drugim nepristupacnim područjima.” možete naći OVDJE)

Procjena rizika i krizna komunikacija izuzetno su važni elementi u izvanrednim i hitnim situacijama u obitelji.

Važno je da sve detalje i postupke s ukućanima dogovorite unaprijed, kako bi u svim problematičnim situacijama bili spremni reagirati na pravi način. Ne mora se raditi o velikim nesrećama, no dobro je unaprijed dogovoriti što napraviti ako izgubite vezu s djecom i ne možete ih dobiti na mobitel, gdje ćete se svi naći u opasnim situacijama (i koje su to situacije), podijeliti svakom od ukućana podatke s hitnim brojevima, naučiti ih kako se brzo i kratko razgovara s hitnim službama i ostala pravila ponašanja u sličnim situacijama.

Izrada obiteljskog plana za krizne situacije najčešće se dijele na nekoliko osnovnih točaka ili pitanja o kojima treba razgovarati s članovima obitelji, kao što su:

  • Izvor informacije o krizi?

Ne radi se tu samo o nacionalnim uzbunama i velikim katastrofama. Možda je riječ o ozljedi ili nezgodi u obitelji, ali važno je znati tko će koga nazvati i što je čija zadaća. Istovremeno, treba razgovarati o svim vrstama hitnih situacija na način prilagođen uzrastu ako su u pitanju djeca.

  • Gdje se skloniti (otići)?

Sklonište nije samo ono u vašem podrumu. Može to biti vikendica, u nekim slučajevima potrebno je ostati kod kuće, pa i takvu situaciju treba planirati, kao što smo naučili u doba Korone.

  • Kako stići (rute evakuacije)?

U izvanrednim situacijama ponekad ne možemo računati na javni prijevoz, neke prometnice mogu biti zakrčene, neki od ukućana mogu zapeti u prometu. Sve opcije treba analizirati. Sve pripremiti. Ako idete vlastitim autom dobro je imati u rezervi gorivo jer će možda sve pumpe biti zakrčene (kao što su bile nakon potresa).

  • Koji je plan komunikacije u obitelji?

Uz one uobičajne poput mobitela, dobro je dogovoriti opcije u slučajevima pada telekom mreže. Ako ste ranije dogovorili gdje ćete se naći, tko će otići po koga, pa sve do toga kako će dijete koje je izgubilo ključ od stana i zaboravilo mobitel doći do vas – sve su to pitanja na koja treba odgovoriti na obiteljskom dogovoru o komunikaciji u izvanrednim situacijama.

  • Koju opremu za krizna stanja koristiti?

Posebna je priča torba za krizne situacije ili “bug out bag” (torba za bijeg) kako je često nazivaju. I o toj ćemo temi još razgovarati, ali prve podatke možete naći ovdje

Detalje o izradi obiteljskog plana za krizne situacije donosimo uskoro.

 

(Fotografija: Dražen Žigić/Freepik)