Da li nam je zaista najvažnije da imamo dovoljno – WC papira?!
Na početku pandemije i “zaključavanja” koje je uslijedilo našim je ljudima najvažnije bilo da nabave velike količine – WC papira. Iako je dobro da u kriznim situacijama postoje zalihe hrane i pića za tjedan dana, mahnita kupovina “špeceraja” za sljedećih godinu dana, u situaciji normalne opskrbe dućana, potpuno je iracionalna. Takva panika može donijeti do umjetne nestašice koja onda stvara dodatnu psihozu i stvarne probleme u opskrbi stanovništva, jer se police u trgovinama ne stignu puniti, pa se čini da nema osnovnih namirnica.
Ista neinformiranost pojavila se prilikom prvih prijetnji nuklearnim ratom. Tada su ljudi pohrlili u apoteke i tražili tablete kalijevog jodida koji se izdaje isključivo na recept i to u strogo određenim situacijama izloženosti radijaciji (količina, vrijeme izloženosti, godine i kilaža pacijenta, itd.) i samo u organizaciji nadležnih službi. Nepropisno korištenje ovog, kao i mnogih drugih lijekova, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa i smrti. Zato prije svih postupaka dobro razmislite i najvažnije – informirajte se iz pouzdanih izvora.
Savjeti:
> Pratite vijesti iz pouzdanih izvora.
> Ne pretjerujte s kupovinom i ne budite brzopleti.
> Prije uzimanja lijekova savjetujte se s liječnikom.
Postoje brojne upute i brošure Civilne zaštite (možete ih pronaći OVDJE), no dobar je i primjer njemačkog saveznog ureda za Civilnu zaštitu koji je svojim građanima dao osnovne upute za pripremu namirnica za izvanredne situacije:
> Voda je najvažnija (računajte 2 litre vode po osobi dnevno).
> Ne eksperimentirajte u nabavci i kupujte proizvode na koje ste navikli i obratite pažnju na rok trajanja, namirnice čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu, provjerite nepropusnost ambalaže i trošite najprije “najstarije” u zalihi.
> Računajte na mogućnost nestanka struje, pa djelom koristite hranu koja ne treba zamrzavanje i moguće ju je pripremiti za jelo na priručnim kuhalima za kampiranje ili bez kuhanja.
> Kada radite zalihe, ne zaboravite i na posebne vrste hrane ako je koristite (za dijabetičare, malu djecu, osobe s alergijama, vegetarijance i sl.), a vodite računa i o kućnim ljubimcima ako ih imate.
Među njemačkim savjetima za opskrbu stanovništva izrađena je i procjena vrste i količine hrane potrebne za jednu odraslu osobu (2200 kCal) za 10 dana:
> 20 litara vode (uključujući mineralnu ili vodu iz slavine, čaj i voćne sokove)
> 3,5 kg žitarica, proizvoda od žitarica, kruha, krumpira, tjestenine i riže
> 2,5 kg voća (u limenkama ili staklenkama) i orašastih plodova
> 4 kg mahunarki i povrća (u limenkama ili staklenkama)
> 2,6 kg mlijeka i mliječnih proizvoda
> 1,5 kg ribe, mesa i jaja ili cijela jaja u prahu
> 0,4 kg masti i ulja
> ostale namirnice poput šećera, meda, čokolade, brašna, instant juha, tvrdih kolačića i sl.
Uz sve navedeno treba reći da osim ozbiljnih kriza postoje i manji kratkotrajni poremećaji u opskrbi energentima, vodom i hranom za koje se nije teško pripremiti. Bez obzira je li odjednom nestalo struje, vode ili smo zaboravili da je neradna nedjelja, zaista nije teško imati kod kuće sve spremno za takve situacije. Kanistar vode, plinsko kuhalo za kampiranje, priručna grijalica ili smrznuti pekarski proizvodi spremni za pečenje, uz uobičajeni izbor namirnica koje svi imamo u smočnici – dovoljni su da bez paničarenja “preživimo” nekoliko dana bez pune komocije.
(Foto: Freepik)
