Objave

Sadržaj torbe za hitne situacije

Unaprijed treba planirati opremu za sve vrste kriznih situacija i staviti je u torbu čiji se sadržaj može koristiti kao rezerva u svim prilikama

Iako je sve do nedavnih potresa u Hrvatskoj uobičajena predodžba kompleta za hitne situacije najčešće bila da se radi o gotovo nepotrebnoj, vrlo rijetko ili nikada korištenoj stvari, nakon svih problema koji su se pojavili u posljednje vrijeme, shvatili smo da je riječ o vrlo korisnom „alatu“.

Posebno kada smo uvidjeli da se hitne izvanredne situacije pojavljuju naglo, bez najave i dovoljno vremena da se nešto poduzme prije bijega iz opasnog područja. Osim toga, zbog povećanog životnog tempa, putovanja, selidbi i sličnih razloga uvijek je korisno imati pri ruci na primjer – kopije važnih dokumenata, rezervne baterije i slične sitnice koje kad zatreba možete koristiti i u svakodnevnim okolnostima i kada nema opasnosti.

U ovoj ćemo rubrici donijeti opise, a ponekad i testove različitih kompleta i opreme za pomoć u kriznim situacijama…

Sadržaj kompleta za preživljavanje u slučaju katastrofe:

Komplet odnosno torba treba sadržavati osnovne osobne dokumente, predmete navedene u popisu, treba biti što manjih dimenzija, od vodootpornog materijala i valja je držati na sigurnom i lako dostupnom mjestu:

>  Popis važnih telefonskih brojeva (na papiru)

>  Komplet za prvu pomoć (napravite vlastiti komplet a savjete pogledajte OVDJE)

>  Lijekovi za kronične bolesnike (terapija koju morate svakodnevno uzimati)

>  Rezervne naočale i leće

>  Novac (gotovina)

>  Kopije svih važnijih dokumenata (mogu vam poslužiti i kad nema evakuacije, u slučaju gubitka)

>  Mobiteli i punjači (dopunska baterija za punjenje, ako imate GPS ručni uređaj ili sat s opcijom za navigaciju)

>  Rezervni ključevi od kuće i automobila

>  Pribor za osobnu higijenu

>  Olovka i blok papira

>  Švicarski višenamjenski ili lovački nož, višenamjenski alat, jaka ljepljiva traka, zviždaljka i sl.

>  Šibice i upaljač

>  Čvrste cipele i rezervna odjeća

>  Svjetiljka s rezervnim baterijama

>  Radio-aparat s rezervnim baterijama ili induktorskim punjenjem

>  Voda u boci (potrošnja 2 litre dnevno po osobi)

>  Konzervirana i nekvarljiva hrana (otvarač za konzerve, pribor za jelo)

>  Hrana i slatkiši s dužim rokom trajanja

(po potrebi dječja hrana i hrana za kućne ljubimce)

(pokrivači i rezervna odjeća, ako je moguće)

 

Za slučaj katastrofe dobro je prethodno:

>  Izraditi vlastiti plan za izvanredne situacije. Razgovarati s ukućanima, dogovoriti kako ćete kontaktirati u takvim situacijama, kojim putem ćete ići, gdje ćete se naći i što učiniti u kriznim situacijama (popis kontakata i važnih brojeva osim u mobitelu dobro je imati i na papiru).

>  Informirati se o planovima za slučaj katastrofe na svom radnom mjestu, u školi i ostalim institucijama koje pohađaju vaša djeca i borave ostali ukućani.

>  Odrediti mjesto okupljanja koje mora biti dobro poznato i ulijevati sigurnost svim članovima obitelji.

 

Razni kompleti i oprema koji se koriste za pomoć u hitnim slučajevima u kućanstvu koje ćemo zasebno opisati:

>  Kućni ormarić i torbica za prvu pomoć

>  Torba s kompletom za prvu pomoć

>  Aparati za gašenje požara (naučiti koristiti)

>  Senzori dima i plina (stručno postavljeni)

>  Mobiteli i aplikacije (naučiti poslati svoju lokaciju, kao i osnove krizne komunikacije)

>  Punjači baterija, baterijski spremnici, solarni punjači

>  Ručne svjetiljke

>  Radio prijemnici (na baterije ili s ručicom za induktorsko napajanje)

>  Ručne radio stanice („voki-toki“)

>  Kompleti za snalaženje u prirodi (kompas, karte)

>  GPS oprema za navigaciju

>  Oprema za samoobranu (osnove borilačkih vještina, vrste oružja i sl.)

 

(Foto – ilustracija: Pexels.com)

/od

Oprez, padaju cigle!

Nakon potresa pojavile su se u gradovima obavijesti na fasadama koje upozoravaju na moguće otpadanje dijelova fasade na prolaznike. Što u praksi to znači u situacijama kada se takva mjesta ne mogu izbjeći i kakve su moguće posljedice?

Opasnost od pada predmeta s visine, znak je koji se danas može vidjeti na stotinama fasada u centru Zagreba. Najčešće se radi o znaku upozorenja reguliranom propisima zaštite na radu, koji se sada masovno koristi na mjestima oštećenja zgrada koje nisu u potpunosti sanirane nakon potresa.

Potrebno je:

1. Pažljivo kretanje u zonama rizika

2. Označavanje opasnih mjesta

3. Oprez u situacijama povećanog rizika (vjetar, padaline, promet)

Problem je u tome što je u praksi često zbog prepreka ili prometa nemoguće u potpunosti zaobići takvo opasno mjesto, pa je upitna i svrsishodnost takvog označavanja. Iako se uglavnom radi o upozorenju koje ima svrhu odricanja od odgovornosti za nesreću koju inače ima vlasnik zgrade, to nije sasvim jednostavan problem…

Što učiniti kada naiđete na takav znak opasnosti?

Treba biti svjestan rizika, posebno u situacijama kada puše vjetar i kada dođu kiša i nevrijeme (da ne govorimo o vibracijama od prometa) koji također mogu ugroziti stabilnost djelova oštećene fasade…

Suvlasnicima oštećenih nekretnina treba biti poznata zakonska regulativa i suodgovornost za moguće posljedice ozljeda prolaznika, pa opasna mjesta treba označiti tako da budu jasno vidljiva prolaznicima, ali i što prije sanirati oštećenja barem privremenim riješenjima do konačne obnove.

Savjeti:

1. Zaobići opasno mjesto ili hodati podalje od zgrade, uz rub nogostupa…

2. Paziti na promet u slučaja izlaska na kolnik ili biciklističku stazu.

3. Dodatnu pažnju obratiti u slučaju vjetra ili nevremena.

 

(Ilustracija: Freepik)

/od

Što kad zatule sirene?

Pad vojne bespilotne letjelice u Zagrebu aktualizirao je ratne teme za koje smo mislili da se više neće skoro ponoviti.

 

>  Što bi bilo…?

Nakon pada bespilotne letjelice u Zagrebu u javnosti se razvila zanimljiva rasprava o načinu uzbunjivanja stanovništva. Da stvari nisu tako jednostavne, čak niti u situacijama kada je jasno da se približava nekakva prijetnja, pokazala su brojna pitanja i dileme. Što bi se dogodilo (u atmosferi stvorenoj nakon najava mogućeg nuklearnog raketnog udara koji se danima prenosio u medijima) da je oglašena uzbuna? Kakve bi mogle biti posljedice panike koja bi nastala? Je li moguće da bi posljedice bile teže nego moguća šteta? S druge trane, što bi bilo da je stari, ali još uvijek opasni sovjetski dron udario u obližnji studentski dom i uzrokovao ljudske žrtve. Tko bi u toj situaciji odgovarao zato što nije oglašena uzbuna?

>  Kako u stvarnosti funkcionira sustav uzbunjivanja?

Sustav civilne zaštite (CZ) u sklopu kojeg djeluje Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), kao i sve slične službe u svijetu, ima svoj Pravilnik o uzbunjivanju stanovništva. Ukratko, nadležni centar 112 je taj koji izdaje upute o opasnostima i načinu uzbunjivanja (sirene i ostalo).

Naravno, postoje različite situacije, vrste opasnosti i hitnosti donošenja odluke o aktiviranju sirena i ostalih kanala informiranja, a to je opisano Standardnim operativnim postupkom za uzbunjivanje stanovništva koji donosi načelnik DUZS. Dakle, “tipku za sirene” nakon provedene procedure na kraju treba “pritisnuti” dežurni operativac u centru 112.

>  Tko daje najvažnije informacije centru 112?

U konkretnom slučaju pada drona, koji je prema trenutno dostupnim informacijama u Zagreb doletio iz Ukrajine, radi se o pitanju sigurnosti zračnog prostora za koju je zaduženo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, pa u takvom slučaju Zapovjedno operativno središte Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (ZOS GS OSRH) šalje DUZS-u (putem Državnog centra zaštite i spašavanja – ZiS), sve informacije potrebne za donošenje odluke za uzbunjivanje stanovništva.

Prema protokolu, informacije o prijetnji Glavnom stožeru u pravilu šalje vojni sustav zračnog motrenja i navođenja (bojna ZMIN), koji je povezan s NATO-vim središtima za zračne operacije u Italiji, čije je nadređeno operativno središte u Španjolskoj, a vrhovno zapovjedništvo za zračne snage u Europi smješteno je u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj. Kada sve to uzmemo u obzir, jasno je da nije lako brzo povezati sve navedene elemente u trenutku donošenja odluke o uzbuni, posebno u slučaju da nije sasvim jasno o kakvoj se prijetnji radi…

>  Što poduzeti kada začujete sirene?

Važno je reći da odmah nakon zvuka sirene, prema predviđenom sustavu informiranja koji uključuje radio, televiziju, internet i druge oblike komuniciranja u realnom vremena – kreću informacije o vrsti i razlozima uzbune. Tako su za vrijeme Domovinskog rata odmah nakon oglašavanja na TV ekranima i na radio stanicama odmah objavljene informacije o razlozima uzbune (na primjer – zračna opasnost ili opća opasnost, najčešće kod granatiranja), tako da su građani u pravilu znali o čemu je riječ i za koje područje vrijedi uzbuna, pa su se ovisno o situaciji po potrebi uputili u skloništa.

Naravno, nećete ići u sklonište ako se radi o opasnosti zbog koje nije preporučljivo izlaziti iz prostora na kojem se trenutno nalazite (oluja, radijacija, štetni plinovi i sl.), pa najprije treba saznati o čemu se radi, reagirati smireno, te pratiti službene upute nadležnog centra 112 – o vrsti opasnosti i mjerama koje je neophodno poduzeti.

>  Vrste uzbuna

Najprije treba reći da je vrlo važno izbjeći paniku, te da osim sirena za opasnost koje označavaju opasnost koja dolazi (kombinacija zavijajućeg i jednoličnog tona), kao i opasnosti koja je u tijeku (zavijajući zvuk u trajanju od jedne minute), postoji i znak za prestanak opasnosti (jednolični zvuk u trajanju od jedne minute), ali i znak poziva za vatrogasce i Civilnu zaštitu (jednolični zvuk s prekidima od 15 sekundi).

Važno je dodati da postoje i redovita ispitivanja sustava javnog uzbunjivanja za koje je predviđen termin svake prve subote u mjesecu u 12 sati kada se uključuju sirene u trajanju od jedne minute, pa je i to dobro znati kako se ne bi stvarala panika. Iako se takve probe sustava u pravilu najavljuju u medijima, nije loše unaprijed znati o čemu se radi.

 

/od