Ponovo poplave
Često mislimo da poplave dolaze sporo, ali u slučaju nagle bujične poplave nemamo previše vremena.
Danas kada na raspolaganju imamo modernu tehnologiju pomoću koje možemo u svakom trenutku vidjeti vodostaje svih rijeka i kretanje eventualnog plimnog vala osjećamo se sigurni. Ipak, zbog klimatskih promjena moramo biti na oprezu čak i u krajevima gdje nikada nije bilo većih poplava. Dobar primjer su poplave u Slavoniji koje su se dogodile izvan velikih vodotoka, odnosno na rijekama koje izgledaju kao malo veći potoci. Neke od tih lokacija uopće nemaju automatsko praćenje vodostaja, jer jednostavno – nikada ranije nisu predstavljali rizik. Zato budite oprezni i slijedite savjete i informacije nadležnih službi i izvore navedene na našim stranicama.
Pogledajte na primjer ovaj link –> http://vodostaji.voda.hr/
Zbog podataka koje očitavaju senzori i detaljnih informacija koje su nam na raspolaganju, čini se da imamo dovoljno vremena za evakuaciju. Ipak, događalo se da jake bujične poplave u gradovima ili manjim mjestima, koje su došle naglo nakon velikih količina oborina, pa iznenade građane, nanesu veliku materijalnu štetu, a zabilježeni su čak i smrtni slučajevi. Ponekad je u gradovima (gdje nema dovoljno zelenila i tla koje može upiti veće količine vode, a posebno na strmim terenima) do pojave bujica dolazilo nakon što je u sat vremena palo 50 litara kiše po kvadratnom metru (ponekad je dovoljno i manje padalina u kratkom vremenu), pa i na taj podatak treba obratiti pažnju kada pratite meteorološke podatke koje objavljuju mediji.
U posljednje vrijeme i u Evropi smo svjedoci čestih pojava bujičnih poplava nastalih zbog ogromne količine padalina (događalo se da u nekim mjestima padne više kiše nego inače u pola godine ili godinu dana) koje sustavi odvodnje jednostavno ne mogu preuzeti, pa se bujice slijevaju u gradove i ruše sve pred sobom. U takvim situacijama izuzetno je važno da pratimo službene obavijesti nadležnih službi, reagiramo brzo, kao i da se pridržavamo uputa. Naime, pokazalo se da ljudi često stradavaju u namjeri da spase svoj automobil ili drugu imovinu umjesto da se na vrijeme evakuiraju.
U SLUČAJU POPLAVE:
> Nazovite 112
> Isključite struju i plin
> Maknite se na povišeni položaj, izvan dosega vode
KOMUNIKACIJA SA SLUŽBOM 112:
> Govorite polako i razgovjetno.
> Recite gdje ste (točnu adresu).
> Ukratko opišite što se dogodilo.
> Napomenite jesu li ljudi u opasnosti.
> Slijedite upute Civilne zaštite.
VAŽNO:
> Ne krećite se kroz vodu, posebno bujicu, čak niti automobilom, osim ako ne morate zbog hitne evakuacije.
> Pazite da ne ostanete zatočeni u autu, podzemnoj garaži, podrumu ili u sličnom prostoru.
> Bujične poplave u gradovima dolaze naglo, a zbog svoje snage mogu biti vrlo opasne čak i kada je voda male dubine.
> Isključite električne uređaje u prostorijama gdje bi mogla prodrijeti voda.
> Pratite informacije nadležnih službi u medijima.
> Kada je dolazak poplave izvjestan – djecu na vrijeme sklonite na sigurno.
PRIPREME:
> Podignite uređaje i namještaj koliko možete da spriječite dodir s vodom.
> Ugradite sigurnosne ventile koji sprečavaju povrat vode (ako ste u kući ili niskom stanu).
> Provjerite puteve evakuacije na povišeni teren, odredite mjesto gdje ćete se skloniti u slučaju evakuacije.
> Omogućite otjecanje vode oko kuće.
> U planiranju ne zaboravite kućne ljubimce da se ne dogodi da ih netko krene spašavati u najrizičnijem trenutku.
PRIMJERI:
Kao i uvijek nakon velike količine kiše dolaze nam poplave. Prilikom ne tako davnih poplava u gornjem toku Dunava, vodeni val se spustio u Hrvatsku i još jednom je testirao spremnost naših hitnih službi. Na svu sreću tada je sve prošlo dobro, službe su odradile svoj posao, a građani su bili na oprezu. No, kao i u ranijim slučajevima pokazalo se da treba ozbiljno shvatiti upozorenja stručnjaka. Iako su i ranije nastajale velike štete, sreća je da (zahvaljujući između ostaloga sustavu obrane od poplava i hitnim službama – Civilnoj zaštiti, vatrogascima, volonterima HGSS, Hrvatskoj vojsci, Hrvatskom crvenom križu, policiji, Hrvatskim vodama i drugim službama) ipak nije bilo ljudskih žrtava, što u slučajevima rekordnih padalina i bujičnih poplava koje nailaze velikom brzinom – predstavlja veliki rizik.
Iako je DHMZ u tom slučaju padaline najavio na vrijeme, u kratkom je vremenu došlo je do rekordnih količina kiše i vodostaja, što govori o potrebi usklađivanja planova uzimajući u obzir efekte globalnog zatopljenja zbog kojeg se događaju sve veći ekstremi, pa se čini da podaci o predviđenim maksimumima više ne vrijede.
Mada postoji dobar sustav praćenja vodostaja pomoću kojeg građani mogu znati što im se sprema, bujične poplave ne ostavljaju dovoljno vremena za pripreme, pa na branjenim područjima treba na vrijeme pripremiti dodatne sustave zaštite, a na nebranjenim područjima – na vrijeme informirati lokalno stanovništvo.
Premda su nadležna službe obavile velik posao, čini se da je bilo i dosta propusta u održavanju sustava obrane od poplava, pa treba – provjeriti koliko se redovito i kvalitetno obavljaju radovi za koje građani izdvajaju velika sredstva.
Potrebna su velika ulaganja u održavanje vodne infrastrukture, redovito čišćenje kanala, povećanje planiranih područja za prirodno izlijevanje rijeka ili uređenih retencija za ispuštanje viška vode prilikom nailaska vodenog vala, kao i dovršetak investicija (djelom iz EU fondova) koje su u tijeku – a sve to potrebno je ubrzati.
DHMZ i njegov Sektor za hidrologiju (vidi link -> https://hidro.dhz.hr/) sakupljaju vrijedne podatke temeljem kojih će nadležne službe moći izraditi nove planove za buduće hirove prirode koju je čovjek izazvao svojim neodgovornim ponašanjem.
Više informacija o olujama i poplavama možete naći OVDJE.
(Fotografija: Wirestock/Freepik)
