Potres – trese! Panika je najveći neprijatelj

Dosta nam je priče o potresu. Ipak stvar je jednostavna: potres trese, a mi se čuvamo i popravljamo.

Nakon iskustva koje smo imali u Hrvatskoj, a posebno gledajući snimke i razmjere tragedije u Turskoj, čini se da nam je svima već dosta informacija i rasprave o potresima. Poznata je i činjenica da su mnogi zbog stresa imali, a neki i dalje imaju posljedice koje je u tim trenucima izazvao strah.

Ipak, čini se da nema bolje terapije nego trezveno o svemu razmisliti i nakon prirodne katastrofe izvući neke zaključke, te se pripremiti (koliko je to moguće) za slične situacije. Nije loše problem racionalizirati i pojednostaviti do kraja. Potres ima “zadatak” da trese, a mi da se čuvamo i popravljamo porušeno. Naravno, nije lako na taj način razmišljati onima koji su doživjeli tragediju, izgubili sve što su imali, ali većini će koristiti osjećaj da se nešto ipak može poduzeti u borbi s jačim “neprijateljem” kao što je – priroda.

Što učiniti odmah?

  1. Ostati unutra (odnosi se na zgrade i uvjete u kojima bi izlazak liftom ili stepenicama, za vrijeme samog potresa mogao biti rizičan zbog mogućeg urušavanja, nestanka električne energije i sl.), ili ako je to moguće obaviti brzo i bez rizika – treba izaći na sigurno.
  2. Zakloniti se (pronaći konstrukcijski najjače mjesto u stanu, zakloniti se koliko je moguće, paziti na rušenje namještaja i sl.).
  3. Odmaknuti se (ako ste na otvorenom, odmaknuti se od građevina koje bi se mogle srušiti ili bi njeni dijelovi pasti i ozlijediti vas).

 

Što nakon potresa?

  1. Smiriti se (panika je najgori neprijatelj u svim sigurnosno problematičnim situacijama).
  2. Izvući se (ukoliko je potres stao, po mogućnosti se treba izvući odnosno izaći na sigurno, ili pozvati pomoć na bilo koji način).
  3. Pružiti prvu pomoć (kada su svi na sigurnom, treba po mogućnosti pružiti prvu pomoć unesrećenima, do dolaska spasilaca).

Kako se pripremiti?

  1. Napraviti plan (s obitelji dogovoriti što napraviti u opasnim situacijama, kuda se skloniti, što pripremiti, kako komunicirati i sl.).
  2. Fiksirati namještaj (koji bi se u slučaju potresa mogao srušiti na vas i vaše ukućane).
  3. Pripremiti komplet za hitne situacije (imati pri ruci torbu s osnovnim kompletom za preživljavanje u hitnim situacijama).

 

(Ilustracija: liuzishan on Freepik)

/od

Oprez, padaju cigle!

Nakon potresa pojavile su se u gradovima obavijesti na fasadama koje upozoravaju na moguće otpadanje dijelova fasade na prolaznike. Što u praksi to znači u situacijama kada se takva mjesta ne mogu izbjeći i kakve su moguće posljedice?

Opasnost od pada predmeta s visine, znak je koji se danas može vidjeti na stotinama fasada u centru Zagreba. Najčešće se radi o znaku upozorenja reguliranom propisima zaštite na radu, koji se sada masovno koristi na mjestima oštećenja zgrada koje nisu u potpunosti sanirane nakon potresa.

Potrebno je:
  1. Pažljivo kretanje u zonama rizika
  2. Označavanje opasnih mjesta
  3. Oprez u situacijama povećanog rizika (vjetar, padaline, promet)

Problem je u tome što je u praksi često zbog prepreka ili prometa nemoguće u potpunosti zaobići takvo opasno mjesto, pa je upitna i svrsishodnost takvog označavanja. Iako se uglavnom radi o upozorenju koje ima svrhu odricanja od odgovornosti za nesreću koju inače ima vlasnik zgrade, to nije sasvim jednostavan problem…

Što učiniti kada naiđete na takav znak opasnosti?

Treba biti svjestan rizika, posebno u situacijama kada puše vjetar i kada dođu kiša i nevrijeme (da ne govorimo o vibracijama od prometa) koji također mogu ugroziti stabilnost djelova oštećene fasade…

Suvlasnicima oštećenih nekretnina treba biti poznata zakonska regulativa i suodgovornost za moguće posljedice ozljeda prolaznika, pa opasna mjesta treba označiti tako da budu jasno vidljiva prolaznicima, ali i što prije sanirati oštećenja barem privremenim riješenjima do konačne obnove.

Savjeti:
  1. Zaobići opasno mjesto ili hodati podalje od zgrade, uz rub nogostupa…
  2. Paziti na promet u slučaja izlaska na kolnik ili biciklističku stazu.
  3. Dodatnu pažnju obratiti u slučaju vjetra ili nevremena.

 

(Ilustracija: Freepik)

/od