Sigurno putovanje
Kreditna kartica i mobitel na putu nisu uvijek dovoljni
U današnje je vrijeme putovanje postalo toliko uobičajeno da malo tko s time „razbija glavu“ i posebno se priprema za probleme. Ipak, oni se uvijek mogu pojaviti čak i na poznatim, naizgled sigurnim destinacijama. Mislimo – novaca uvijek ima na plastičnoj kartici, izgubiti se ne možemo jer imamo mobitel s navigacijom, a na isti se način možemo i sporazumjeti na stranim jezicima. Pa, što bi moglo krenuti po zlu? Osim ako izgubimo tu dragocjenu sitnicu sa šarenim ekranom.
Naš je savjet – čak i kada se osjećate sigurnima, barem pročitajte savjete za sigurno putovanje:
1. Informacije i dokumenti
> Pripremite se za put, provjerite kakvo je sigurnosno stanje u zemlji u koju putujete.
> Pronađite sigurnosnu procjenu s detaljima o trenutnom stanju na vašem odredištu – a osim stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH:
–> MVEP informacije
> Za provjeru pojedine destinacije možete koristiti podatke država s razvijenom diplomatskom i informativnom mrežom otvorenog pristupa. Na primjer – stranice vlade SAD s informacijama o sigurnosti na putovanjima i kartom procjene rizika za pojedine države i područja:
–> SAD info
> ili online putne servisne informacije kao:
–> putne informacije
> Provjerite da li je potrebna viza za državu u koju putujete i koji je postupak izdavanja.
> Provjerite valjanost putovnice (u pojedine države hrvatski državljani mogu putovati s valjanom osobnom iskaznicom pod uvjetom da nije starija od 2003. godine), međutim neke države zahtijevaju da putovnica vrijedi još 3 – 6 mjeseci nakon ulaska.
> Ovdje potražite informacije MUP-a o državama koje omogućuju ulaz samo s osobnom iskaznicom:
–> MUP prelazak granice
> Ne zaboravite da prilikom ulaska na područje druge države, može postojati obveza evidentiranja ulaska, a propuštanje evidentiranja ulaska može za posljedicu imati visoke novčane kazne i zabrane ulaska na područje pojedine države.
> Fotokopirajte putovnicu / osobnu iskaznicu. Fotokopija će olakšati i ubrzati izradu putnog lista u slučaju gubitka ili krađe putovnice.
> Provjerite koje je hrvatsko veleposlanstvo nadležno za državu u koju putujete (ispišite adresu i brojeve telefona).
> Provjerite koje su valute sredstvo plaćanja u pojedinim zemljama, je li moguće plaćanje kreditnom karticom, te koliki vam je minimalni iznos novca potreban za boravak.
> O putovanju obavijestite rođake i prijatelje, a korisno je ostaviti i kontakte osobe u Hrvatskoj kojoj se Ministarstvo može obratiti u slučaju potrebe.
> U slučaju da putujete u daleke države i sigurnosno rizična područja, možete dostaviti i plan puta na: konzularni.poslovi@mvep.hr kako bi vas djelatnici Veleposlanstva mogli kontaktirati u slučaju potrebe. Ministarstvo preporučuje da u takvom dopisu navedete:
— Ime i prezime, broj mobitela ili telefona na kojem ćete biti dostupni tijekom boravka u inozemstvu.
— Informaciju putujete li preko turističke agencije, u vlastitoj organizaciji ili na neki treći način.
— Mjesto i vrijeme boravka.
— Hotel ili neki drugi smještaj u kojem ćete boraviti.
> Obavijestite obitelj o eventualnoj promijeni planova i drugih podataka na putu.
> Koristite mobilne aplikacije za praćenje i dijeljenje lokacije za vrijeme putovanja.
> Važne kontakte imajte ispisane i na papiru na za slučaj krađe, gubitka ili kvara mobitela.
> Izradite kopije najvažnijih dokumenata (osobna, pasoš, avio-karte…)
2. Zdravlje
> Provjerite propise u vezi lokalnih COVID procedura.
> Potražite informacije o zdravstvenoj situaciji na odredištu, kao i za slučaj zdravstvenih problema.
> Ponesite lijekove ako ih uzimate.
> Prikupite obavijesti o uvjetima zdravstvenog osiguranja tijekom boravka u inozemstvu na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo.hr , po potrebi izvadite i ponesite Europskog karticu zdravstvenog osiguranja https://hzzo.hr/zdravstvena-zastita-u-inozemstvu .
> Zbog bolesti uzrokovane virusom COVID 19, ptičje gripe, virusa gripe A (H1N1), SARS-a, ebole, malarije, virusnog meningitisa te ostalih sličnih bolesti prije putovanja detaljnije informirate na web stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (www.who.int), a na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/) informirajte se o mogućnostima cijepljenja prije odlaska u inozemstvo.
3. Prijevare i krađe
> Džepari, kradljivci i prevaranti aktivni su u većini zemalja na turistički najfrekventnijim mjestima (kolodvori, turističke atrakcije, plaže i sl.).
> Uklopite se u sredinu, jer iskustvo govori da potencijalni prevaranti vrebaju turiste koji se ističu, nesigurni su, zbunjeni i lako ih je prevariti. Budite diskretni u komunikaciji, ne otkrivajte previše podataka o sebi, držite novac, mobitel i vrijedne stvari na sigurnom mjestu.
4. Nasilje i zakoni
> Poštujte zakone i običaje zemlje u koju putujete, a prilikom boravka u islamskim državama poštujte lokalne običaje odijevanja i ponašanja. U pojedinim državama na snazi su zakoni koji predviđaju dugogodišnju kaznu zatvora, pa čak i smrtnu kaznu za posjedovanje narkotika i drugih zabranjenih tvari.
> U nekim državama vrlo je nizak nivo pravne sigurnosti, a korupcija u državnim službama ponekad i veća nego u Hrvatskoj, pa se pripremite i planirajte postupke u slučaju problema.
> Opasnost od terorizma je globalna. Teroristički napadi najčešće su izvedeni na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi (zračne luke i željezničke postaje, turistička središta, vjerska okupljališta, tržnice i sl.) i u njima je bilo mnogo civilnih žrtava. Savjetujemo da prije putovanja potražite informacije o trenutnoj situaciji u zemlji u koju putujete iz svih dostupnih izvora.
> Čak i kad ne putujete u države s niskom razinom javne sigurnosti, korisno se na vrijeme informirati o osnovama samoobrane i sredstvima koja vam mogu pomoći u slučaju napada. Postoje brojni tečajevi, a među globalno najcjenjenijima su vještine kao što je izraelska Krav Maga:
–> https://krav-maga.hr/
> Ako baš morate putovati u opasne krajeve, posebna pravila, tečajeve i informacije treba potražiti prilikom putovanja na krizna područja zahvaćena ratnim sukobima, nemirima, čestim demonstracijama, niskom razinom javne sigurnosti i općenito većim sigurnosnim rizicima (posebno razbojstvima, otmicama i drugim oblicima kriminala).
5. Prijevoz
> U slučaju da putujete u organizaciji turističke agencije provjerite njihove informacije o situaciji na odredištu.
> Neke agencije za prodaju avio-karata imaju dobro organiziranu službu 24-satne globalne podrške putnicima, pa im se možete obratiti u slučaju problema, a posebno je po kvaliteti podrške na putovanju poznata zagrebačka agencija Sunčana vura:
–> https://www.suncanavura.com/
> Provjerite informacije o sigurnosti zračnog prometa na:
–> https://ec.europa.eu/transport/modes/air/safety/air-ban_en
–> http://www.iata.org/whatwedo/safety/pages/index.aspx
> ili servise za provjeru restrikcija prilikom ulaska u pojedinu državu (posebno u avio-prijevozu, s pregledom ograničenja vezano uz COVID-19, vize i slična ograničenja) kao što su:
–> https://www.iatatravelcentre.com
–> https://www.traveldoc.aero/
> Informirajte se o potencijalnim problemima u prijevozu do odredišta, najavljenim štrajkovima, demonstracijama, vremenskim neprilikama, stanju na prometnicama, problemima u prometu i drugim rizicima koji mogu omesti vaše putovanje.
> Bez obzira na to putujete li u organizaciji turističke agencije ili u vlastitom aranžmanu – dobro razmislite o putnom osiguranju. Postoje različite vrste osiguranja koje pokrivaju rizike u rasponu od kvara automobila do troškova liječenja u slučaju nesreće (posebno u slučajevima sportskih aktivnosti poput skijanja i slično), pa se raspitajte o uvjetima u agencijama i kod osiguravatelja. Važni su detalji osiguranih slučajeva, kao i područja primjene međudržavnih sporazuma, s obzirom da za neke hitne medicinske intervencije u EU vrijedi vaša kartica Europskog zdravstvenog osiguranja, o čemu više možete saznati ovdje: –> EU kartica ZO
6. Prirodne katastrofe
> U nekim državama česte su prirodne katastrofe poput snažnih nevremena, lavina, ekstremnih vrućina ili hladnoće, poplava, potresa i drugih prirodnih pojava, pa se o takvim područjima treba na vrijeme informirati i napraviti planove evakuacije i komunikacije, odnosno pročitati upute lokalnih hitnih službi za ponašanje u kriznim situacijama.
> PRIMJERI
Incident s djecom posvojenom u Zambiji i noćnom morom koju su proživjeli posvojitelji, još jednom je skrenuo pažnju na pitanja sigurnosti i pravne zaštite na putovanju u inozemstvo. Iako je povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe na niskim granama, često zaboravljamo da postoje države u kojima je pravna sigurnost apstraktan pojam, pa zanemarimo sigurnosne pripreme prije putovanja.
Posebnu pažnju i pripremu zahtijevaju putovanja u kojima planirate sklapanje bilo kakvih pravnih poslova, veće financijske transakcije i drugim situacijama u kojima možete postati žrtvom prijevara, iznuda, ili jednostavno svojom pojavom izazivate pažnju lokalnih kriminalnih skupina, a potencijalno i korumpiranog djela državnog aparata. Možda će nekome zvučati pretjerano, ali u takvim je slučajevima prije puta dobro je obaviti svojevrsnu obavještajnu pripremu. Provjerite sve osobe s kojima se sastajete, lokalnu sigurnosnu situaciju na odredištu, unaprijed kontaktirajte Veleposlanstvo i s njima razmotrite vaše planove, lokalne običaje i potencijalne probleme. Ako je potrebno unajmite pouzdanog vodiča i prevoditelja koji će vas upozoriti na moguće smicalice. Takve pripreme uzimaju puno vremena, a često zahtijevaju i dodatna financijska sredstva, no iz perspektive nekoga tko nevin sjedi u prljavom zatvoru trećeg svijeta, takav trošak je – zanemariv.
Koliko je pravna sigurnost varljiva, čak i u zapadnim demokracijama, bilo je vidljivo i u poznatom slučaju sukoba ekstremnih navijačkih skupina u Grčkoj. Iako se radilo o nasilju i situaciji u kojoj su postojali različiti elementi kaznenih djela, poučni su elementi koji govore o pravnoj sigurnosti u inozemstvu, u situacijama kada se radi o medijski vrlo eksponiranim slučajevima gdje se redovito uključuje i politika, pa pravda nije uvijek u prvom planu. Više o tome možete pročitati na našim stranicama -> OVDJE
(Foto: Freepik)
