,

Spremni na sve – hrvatski prepperi

Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere nisu uvijek loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom rezmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1.Torba za hitne situacije (torba u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i sl.)

2.Evakuacija (putevi evakuacije, mjesta okupljanja, način komunikacije, najvažniji kontakti, itd.)

3.Voda i hrana (tri dana potrebnih namirnica za evakuaciju kao i za dva tjedna ako ostajemo kod kuće, no neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje)

4.Sklonište (vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće…)

5.Oprema (komplet prve pomoći, ali i vježbe, alat i pribor, mobiteli, baterije i sl.)

6.Navigacija i snalaženje u prostoru (osnove navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirati, ponijeti karte, kompas i ostali pribor ovisno o planovima…

7.Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju

8.Samobrana i sigurnost (vještine i trening, vrste oružja, pravila sigurnosti u kriznim situacijama)

9.Planovi i uvježbavanje (izrada obiteljskih planova prema vrstama rizika, podjela zaduženja u grupi, uvježbavanje (kroz igru s djecom), procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres)

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, psiho-pataloški slučajevi), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult), nisu vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, ali i više orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: tawatchai07 / Freepik)

/od
,

Grčki poučak

Ubojstvo u sukobu ekstremnih navijačkih skupina i međunarodni skandal u Grčkoj, uoči nogometne utakmice grčkog i hrvatskog kluba koja se trebala održati u Ateni, još jednom je ukazao na važna pitanja javne sigurnosti.

Nije nam potreban Pitagora da izračunamo rizike incidenata kod masovnih nereda. Na stranicama našeg portala pisali smo o pitanjima sigurnosti na stadionima (možete pročitati OVDJE), kao i o rizicima na putovanjima bez pripreme (možete pročitati OVDJE) , ali je i ovaj novi tragični incident povod za analizu.

Razina javne sigurnosti

Iako se Grčka kao i većina država EU smatra sigurnom (na listama raznih procjena sigurnosti država obično se nalazi nešto ispod Hrvatske), očito je da grčki represivni sustav ima problema s kontrolom nereda (naravno Grčka u tome nije jedina), da ima dosta propusta u sigurnosnim službama, da je tamošnje zakonodavstvo pokušalo na to odgovoriti donošenjem rigoroznih zakona (za sada bez većeg uspjeha), ali i to da istražni organi, kao ni pravosuđe nisu baš na nivou kakav bi se očekivao od države koja se smatra jednim od temelja zapadne civilizacije. I takvi događaji sugeriraju vam da se informirate o aktualnoj situaciji na odredištu.

Sigurno putovanje

Sve navedene elemente treba uzeti u obzir i prije putovanja se pripremiti za izbjegavanje mogućih problema. Iako ekstremne navijačke skupine tzv. ultrasa (talijansko porijeklo naziva), koje obično nazivaju i huliganima (britansko porijeklo), ili članovima torcide (latino-američkog porijekla, nevezano za splitske navijače) u pravilu ne napadaju „civile“ odnosno obitelji koje dolaze na utakmice, kao ni slučajne prolaznike, ipak područja na kojima se mogu očekivati neredi treba izbjegavati. Razumije se da to nije uvijek moguće jer se suprostavljene ekstremne skupine (često radi izbjegavanja policije) dogovaraju o neočekivanom mjestu sukoba, što se lako može pretvoriti u kaos u kojem stradaju i nevini.

Tome treba dodati i moguće štete na imovini, najčešće automobilima, javnom prijevozu ili izlozima, koji također često stradaju kada se iz nekog razloga i na taj način kanalizira bijes ultrasa. To znači da dodatnu pažnju trebamo posvetiti vrstama osiguranja imovine (ili nesretnih slučajeva) i provjeriti koji su slučajevi izuzeti od police koju smo platili.
Ekstremne skupine ponekad se u svojim borbenim akcijama sa suparnicima koriste nekim principima vojne organizacije, hijerarhije, upravljanja, koordinacije i sličnih elemenata, pa ako se tome doda nasilničko ponašanje i hladno oružje, jasno je da se radi o problemu kojeg treba ozbiljno shvatiti.

Mada sve navijačke skupine nisu ekstremne i nasilje im nije cilj, posebna je tema lakomislenost turista koji se neinformirani o rizicima upuštaju u avanture kao što je slikanje i snimanje huligana što može dovesti do tragedije. Ne činite to, jer snimanje nereda može biti shvaćeno prijetnjom i izazvati napad na vas.

Političko okruženje i mediji

Stručnjaci koji prate takve ekstremne skupine kažu da su one često (iako ne uvijek) povezane s različitim ideološkim predznacima, od ultradesničarskih i neonacističkih, ali i ultraljevičarskih skupina, te onih koje se bore protiv trendova neumjerene kapitalističke komercijalizacije sporta i zalažu za veći utjecaj navijača (što se načelno čini razumljivim), pa sve do huligana kojima prikriveno upravljaju obavještajne službe koje ih koriste za svoje potrebe.

Također treba reći da su posebno opasni česti običaji medija i korisnika na društvenim mrežama koji s različitim ciljevima objavljuju lažne vijesti i poluistine, huškaju suprostavljene strane, pa i stanovnike cijelih država – jedne protiv drugih, nakon čega u pravilu reagira i politika, pa se situacija može dodatno zakomplicirati. To je važno znati jer su usprkos principima demokratske diobe vlasti, policije, tužilaštva i pravosuđa u većini država često više ili manje pod utjecajem politike, što zbog pritisaka i političkih igara može dovesti do situacije da ni krivi ni dužni završite u zatvoru. Povod naravno ne mora uvijek biti nogomet, jer se pravne zavrzlame (kao što smo vidjeli i u slučaju posvajanja djece iz Afrike) često mogu pretvoriti u noćnu moru, bez obzira na to koliko ste krivi ili nevini. Takve slučajeve ne možete predvidjeti, ali je važna svijest o riziku kao i priprema za mjere kojima se takve situacije mogu spriječiti ili barem ublažiti.

O tome kakve posljedice može izazvati histerija izazvana u javnosti dovoljno govore vijesti o zabrinutosti roditelja čija djeca se spremaju na maturalno putovanje u Grčku i mogućim problemima koje bi mogli imati samo zato što dolaze iz Hrvatske. Možemo se nadati da će nakon svega ipak prevladati razum, ali i to da će nadležne službe odraditi potrebne pripreme kako bi se izbjegli bilo kakvi incidenti.

Zbog svega toga, bez obzira gdje idete – važno je informirati se prije puta o stanju na odredištu, koristeći između ostaloga i linkove koje možete naći na našem portalu.

(Foto ilustracija: user18526052 / Freepik)

 

 

 

/od
,

Sigurno putovanje

Kreditna kartica i mobitel na putu nisu uvijek dovoljni

U današnje je vrijeme putovanje postalo toliko uobičajeno da malo tko s time „razbija glavu“ i posebno se priprema za probleme. Ipak, oni se uvijek mogu pojaviti čak i na poznatim, naizgled sigurnim destinacijama. Mislimo – novaca uvijek ima na plastičnoj kartici, izgubiti se ne možemo jer imamo mobitel s navigacijom, a na isti se način možemo i sporazumjeti na stranim jezicima. Pa, što bi moglo krenuti po zlu? Osim ako izgubimo tu dragocjenu sitnicu sa šarenim ekranom.

Naš je savjet – čak i kada se osjećate sigurnima, barem pročitajte savjete za sigurno putovanje:

1. Informacije i dokumenti

>  Pripremite se za put, provjerite kakvo je sigurnosno stanje u zemlji u koju putujete.

>  Pronađite sigurnosnu procjenu s detaljima o trenutnom stanju na vašem odredištu – a osim stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH:
–> MVEP informacije

>  Za provjeru pojedine destinacije možete koristiti podatke država s razvijenom diplomatskom i informativnom mrežom otvorenog pristupa. Na primjer – stranice vlade SAD s informacijama o sigurnosti na putovanjima i kartom procjene rizika za pojedine države i područja:
–> SAD info

>  ili online putne servisne informacije kao:
–> putne informacije

>  Provjerite da li je potrebna viza za državu u koju putujete i koji je postupak izdavanja.

>  Provjerite valjanost putovnice (u pojedine države hrvatski državljani mogu putovati s valjanom osobnom iskaznicom pod uvjetom da nije starija od 2003. godine), međutim neke države zahtijevaju da putovnica vrijedi još 3 – 6 mjeseci nakon ulaska.

>  Ovdje potražite informacije MUP-a o državama koje omogućuju ulaz samo s osobnom iskaznicom:
–> MUP prelazak granice

>  Ne zaboravite da prilikom ulaska na područje druge države, može postojati obveza evidentiranja ulaska, a propuštanje evidentiranja ulaska može za posljedicu imati visoke novčane kazne i zabrane ulaska na područje pojedine države.

>  Fotokopirajte putovnicu / osobnu iskaznicu. Fotokopija će olakšati i ubrzati izradu putnog lista u slučaju gubitka ili krađe putovnice.

>  Provjerite koje je hrvatsko veleposlanstvo nadležno za državu u koju putujete (ispišite adresu i brojeve telefona).

>  Provjerite koje su valute sredstvo plaćanja u pojedinim zemljama, je li moguće plaćanje kreditnom karticom, te koliki vam je minimalni iznos novca potreban za boravak.

>  O putovanju obavijestite rođake i prijatelje, a korisno je ostaviti i kontakte osobe u Hrvatskoj kojoj se Ministarstvo može obratiti u slučaju potrebe.

>  U slučaju da putujete u daleke države i sigurnosno rizična područja, možete dostaviti i plan puta na: konzularni.poslovi@mvep.hr kako bi vas djelatnici Veleposlanstva mogli kontaktirati u slučaju potrebe. Ministarstvo preporučuje da u takvom dopisu navedete:

—  Ime i prezime, broj mobitela ili telefona na kojem ćete biti dostupni tijekom boravka u inozemstvu.

—  Informaciju putujete li preko turističke agencije, u vlastitoj organizaciji ili na neki treći način.

—  Mjesto i vrijeme boravka.

—  Hotel ili neki drugi smještaj u kojem ćete boraviti.

>  Obavijestite obitelj o eventualnoj promijeni planova i drugih podataka na putu.

>  Koristite mobilne aplikacije za praćenje i dijeljenje lokacije za vrijeme putovanja.

>  Važne kontakte imajte ispisane i na papiru na za slučaj krađe, gubitka ili kvara mobitela.

>  Izradite kopije najvažnijih dokumenata (osobna, pasoš, avio-karte…)

 

2. Zdravlje

>  Provjerite propise u vezi lokalnih COVID procedura.

>  Potražite informacije o zdravstvenoj situaciji na odredištu, kao i za slučaj zdravstvenih problema.

>  Ponesite lijekove ako ih uzimate.

>  Prikupite obavijesti o uvjetima zdravstvenog osiguranja tijekom boravka u inozemstvu na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo.hr , po potrebi izvadite i ponesite Europskog karticu zdravstvenog osiguranja https://hzzo.hr/zdravstvena-zastita-u-inozemstvu .

>  Zbog bolesti uzrokovane virusom COVID 19, ptičje gripe, virusa gripe A (H1N1), SARS-a, ebole, malarije, virusnog meningitisa te ostalih sličnih bolesti prije putovanja detaljnije informirate na web stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (www.who.int), a na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/) informirajte se o mogućnostima cijepljenja prije odlaska u inozemstvo.

 

3. Prijevare i krađe

>  Džepari, kradljivci i prevaranti aktivni su u većini zemalja na turistički najfrekventnijim mjestima (kolodvori, turističke atrakcije, plaže i sl.).

>  Uklopite se u sredinu, jer iskustvo govori da potencijalni prevaranti vrebaju turiste koji se ističu, nesigurni su, zbunjeni i lako ih je prevariti. Budite diskretni u komunikaciji, ne otkrivajte previše podataka o sebi, držite novac, mobitel i vrijedne stvari na sigurnom mjestu.

 

4. Nasilje i zakoni

>  Poštujte zakone i običaje zemlje u koju putujete, a prilikom boravka u islamskim državama poštujte lokalne običaje odijevanja i ponašanja. U pojedinim državama na snazi su zakoni koji predviđaju dugogodišnju kaznu zatvora, pa čak i smrtnu kaznu za posjedovanje narkotika i drugih zabranjenih tvari.

>  U nekim državama vrlo je nizak nivo pravne sigurnosti, a korupcija u državnim službama ponekad i veća nego u Hrvatskoj, pa se pripremite i planirajte postupke u slučaju problema.

>  Opasnost od terorizma je globalna. Teroristički napadi najčešće su izvedeni na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi (zračne luke i željezničke postaje, turistička središta, vjerska okupljališta, tržnice i sl.) i u njima je bilo mnogo civilnih žrtava. Savjetujemo da prije putovanja potražite informacije o trenutnoj situaciji u zemlji u koju putujete iz svih dostupnih izvora.

>  Čak i kad ne putujete u države s niskom razinom javne sigurnosti, korisno se na vrijeme informirati o osnovama samoobrane i sredstvima koja vam mogu pomoći u slučaju napada. Postoje brojni tečajevi, a među globalno najcjenjenijima su vještine kao što je izraelska Krav Maga:
–> https://krav-maga.hr/

>  Ako baš morate putovati u opasne krajeve, posebna pravila, tečajeve i informacije treba potražiti prilikom putovanja na krizna područja zahvaćena ratnim sukobima, nemirima, čestim demonstracijama, niskom razinom javne sigurnosti i općenito većim sigurnosnim rizicima (posebno razbojstvima, otmicama i drugim oblicima kriminala).

 

5. Prijevoz

>  U slučaju da putujete u organizaciji turističke agencije provjerite njihove informacije o situaciji na odredištu.

>  Neke agencije za prodaju avio-karata imaju dobro organiziranu službu 24-satne globalne podrške putnicima, pa im se možete obratiti u slučaju problema, a posebno je po kvaliteti podrške na putovanju poznata zagrebačka agencija Sunčana vura:
–> https://www.suncanavura.com/

>  Provjerite informacije o sigurnosti zračnog prometa na:
–> https://ec.europa.eu/transport/modes/air/safety/air-ban_en
–> http://www.iata.org/whatwedo/safety/pages/index.aspx

>  ili servise za provjeru restrikcija prilikom ulaska u pojedinu državu (posebno u avio-prijevozu, s pregledom ograničenja vezano uz COVID-19, vize i slična ograničenja) kao što su:
–> https://www.iatatravelcentre.com
–> https://www.traveldoc.aero/

>  Informirajte se o potencijalnim problemima u prijevozu do odredišta, najavljenim štrajkovima, demonstracijama, vremenskim neprilikama, stanju na prometnicama, problemima u prometu i drugim rizicima koji mogu omesti vaše putovanje.

>  Bez obzira na to putujete li u organizaciji turističke agencije ili u vlastitom aranžmanu – dobro razmislite o putnom osiguranju. Postoje različite vrste osiguranja koje pokrivaju rizike u rasponu od kvara automobila do troškova liječenja u slučaju nesreće (posebno u slučajevima sportskih aktivnosti poput skijanja i slično), pa se raspitajte o uvjetima u agencijama i kod osiguravatelja. Važni su detalji osiguranih slučajeva, kao i područja primjene međudržavnih sporazuma, s obzirom da za neke hitne medicinske intervencije u EU vrijedi vaša kartica Europskog zdravstvenog osiguranja, o čemu više možete saznati ovdje: –> EU kartica ZO

 

6. Prirodne katastrofe

>  U nekim državama česte su prirodne katastrofe poput snažnih nevremena, lavina, ekstremnih vrućina ili hladnoće, poplava, potresa i drugih prirodnih pojava, pa se o takvim područjima treba na vrijeme informirati i napraviti planove evakuacije i komunikacije, odnosno pročitati upute lokalnih hitnih službi za ponašanje u kriznim situacijama.

 

>  AKTUALNO

Incident s djecom posvojenom u Zambiji i noćnom morom koju su proživjeli posvojitelji, još jednom je skrenuo pažnju na pitanja sigurnosti i pravne zaštite na putovanju u inozemstvo. Iako je povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe na niskim granama, često zaboravljamo da postoje države u kojima je pravna sigurnost apstraktan pojam, pa zanemarimo sigurnosne pripreme prije putovanja.

Posebnu pažnju i pripremu zahtijevaju putovanja u kojima planirate sklapanje bilo kakvih pravnih poslova, veće financijske transakcije i drugim situacijama u kojima možete postati žrtvom prijevara, iznuda, ili jednostavno svojom pojavom izazivate pažnju lokalnih kriminalnih skupina, a potencijalno i korumpiranog djela državnog aparata. Možda će nekome zvučati pretjerano, ali u takvim je slučajevima prije puta dobro je obaviti svojevrsnu obavještajnu pripremu. Provjerite sve osobe s kojima se sastajete, lokalnu sigurnosnu situaciju na odredištu, unaprijed kontaktirajte Veleposlanstvo i s njima razmotrite vaše planove, lokalne običaje i potencijalne probleme. Ako je potrebno unajmite pouzdanog vodiča i prevoditelja koji će vas upozoriti na moguće smicalice. Takve pripreme uzimaju puno vremena, a često zahtjevaju i dodatna financijska sredstva, no iz perspektive nekoga tko nevin sjedi u prljavom zatvoru trećeg svijeta, takav trošak je – zanemariv.

(Foto: Freepik)

/od
, ,

U japankama na Velebit?!

Bez odgovarajuće opreme za kretanje i boravak u prirodi izlažete se velikom riziku.

Iako su se već izlizale šale na račun loše pripremljenih turističkih avantura, koji u japankama, bez opreme, često i s malom djecom kreću u rizične pothvate na hrvatskim planinama. Broj takvih slučajeva i dalje nije zanemariv, a posljedice često uopće nisu smiješne. Događaju se povremeno i tragedije sa smrtnim posljedicama, ima ozljeđenih, a HGSS u sezoni ima pune ruke posla, veliki je angažman ljudi, tehnike, helikoptera, stvaraju se veliki troškovi spašavanja…

Zbog toga HGSS preporuča:

Za sve aktivnosti na planinama i drugim nepristupačnim područjima potrebno je pridržavati se sljedećih općih mjera i pravila ponašanja:

>  Informirati se o svim bitnim karakteristikama područja.

>  Informirati se o vremenskoj prognozi za ta područja u razdoblju planiranog boravka.

>  Za planirane aktivnosti zdravstveno, tjelesno i psihički biti sposoban obaviti ih u njihovom cijelom trajanju.

>  Ovisno o karakteristikama područja na kojem boravite – imati odgovarajuću odjeću, obuću i opremu sukladnu godišnjem dobu i temperaturama, kao i potrebnu rezervnu opremu.

>  Voditi računa o tome da je zbog mokre obuće i odjeće kao i vjetra, osjećaj vanjske temperature puno niži od stvarne temperature.

>  Prema dužini boravka treba imati potrebnu zalihu hrane i tekućine.

>  Ne konzumirati alkohol za vrijeme tih aktivnosti.

>  Unaprijed obavijestiti obitelj o planiranom pravcu kretanja i dužini boravka u tim podrucjima i držati se onoga što se najavili.

>  Nositi uvijek malu osobnu prvu pomoć.

>  Za slučaj poziva za pomoć nositi mobitel s napunjenom baterijom.

>  U slučaju slabog signala koristiti SMS.

 

(Izvor: “Sigurnosna pravila o mjerama i pravilima ponašanja osoba koje sudjeluju u aktivnostima na planinama i drugim nepristupacnim područjima.” možete naći OVDJE)

/od