, ,

Tko štiti našu djecu?

Morala se dogoditi tragedija u zagrebačkoj školi da bi političari, po tko zna koji put, počeli tražiti odgovore na pitanja o sigurnosti koja su im odavno na stolu.

Planovi postoje

Da stvar bude gora, zahvaljujući stručnjacima na području sigurnosti, postoji cijeli niz dobro dokumentiranih studija o sigurnosti obrazovnih institucija u Hrvatskoj i EU, koje je odavno trebalo provesti. Jedan (ne i jedini) od takvih primjera je i lokalni projekt „Samobor siguran grad“ koji je 2006. godine izradio Željko Matejčić, (danas security manager u firmi Tara K9 Security, inače stručni suradnik portala Sigurno.info, o čemu više informacija možete naći OVDJE) u kojem su razrađeni svi detalji zaštite na području grada koje nalaže struka, a ipak nije proveden iz političkih razloga.

Procjena rizika, kontrola pristupa, video-nadzor, sigurnosne vježbe, edukacija osoblja i djece, suradnja s lokalnom zajednicom i policijom, detaljni protokoli koji opisuju sve vrste sigurnosnih prijetnji, što i tko u pojedinoj situaciji treba poduzeti, kao i sve ostale mjere potrebne da se obrazovne institucije zaštite na profesionalni način, odavno postoje i spremne su za provedbu. Sada, nakon tragičnog događaja u osnovnoj  školi Prečko u Zagrebu, preko noći se traže hitna riješenja.

Površne instant rasprave o nekim detaljima kao što su brave, vrste sigurnosnih ulaznih vrata i vještine koje bi zaštitari u školama trebali imati neće puno pomoći. Umjesto toga, postojeće planove sigurnosti vlast treba financirati (prema izjavama iz Vlade to nije problem) i pobrinuti se za provedbu.

Uz to, nije pitanje samo ulaska u zgradu škole, jer pravi plan sigurnosti uključuje i određivanje zaštite perimetra uključujući školsko dvorište (napad na djecu može se dogoditi i na otvorenom prostoru), u suradnji s policijom nadzor okolice škole uključujući nadzor prometa. Naravno, ne mora uvijek biti riječ i nasilju, oružanom napadu ili potencijalnoj talačkoj situaciji. Djelatnici škole i učenici moraju znati pravila i vježbati postupke u slučaju poplave, požara, potresa, oluje, eksplozije ili prijetnje od opasnih tvari u okolišu, a imali smo prilike iskusiti i opasnosti od širenja zaraznih bolesti. Ako pravila zaštite na radu moraju poštovati zaposlenici na svojim radnim mjestima, moramo i našu djecu pripremiti na opasnosti koje ih čekaju u životu. To naravno ne znači da ih svaki dan moramo plašiti da će doći baba-roga, kao što nas starije redovito nadolazećim smakom svijeta i nikad viđenim nevremenom bombardiraju mediji. Zato se u naprednim društvima mogu naći materijali o sigurnosnim rizicima prilagođeni svim starosnim kategorijama.

Nove prijetnje

Istini za volju treba reći i to da su zbog činjenice da je ovo prvi takav slučaj u Hrvatskoj, dosadašnje procjene rizika najčešće vrlo niskom vjerojatnošću ocjenjivale mogućnost oružanog ili terorističkog napada na obrazovne institucije, pa je sada zbog globalnog ludila koje i nama kuca na vrata potrebno više pažnje usmjeriti na teža i ekstremnija kaznena djela. Osim toga, pokazalo sa da se dio procedura poput vježbi evakuacije u slučaju opasnosti pokazao uspješnim i olakšao izlazak učenika iz škole u trenutcima kada još nije bilo sigurno o kakvom se napadu radi.

Projekti Hrvatskog Crvenog križa pod nazivom „Sigurnije škole i vrtići“ i edukativna platforma „Sigurnija djeca“ također obuhvaćaju odgovore na neka pitanja koja s pravom postavljaju zabrinuti roditelji. No, međunarodne deklaracije, planovi i platforme koje se provode u EU, kao i gotovi projekti hrvatskih stručnjaka slaba su utjeha za žrtve napada i njihove roditelje. Naravno, sada će se isti političari koji su zakazali u organizaciji, financiranju i provedbi svih standarda sigurnosti – pojaviti kao spasioci i „riješiti problem“. Nadamo se ne samo do nove tregedije.

Što možemo sami?

Ipak, treba biti iskren, pogledati se u ogledalo i zapitati – koliko smo kao roditelji posvećeni sigurnosti svoje djece? Koliko roditelja na primjer veže djecu u auto-sjedalicu u skladu s propisima, koliko očeva djeci kupuje i bez nadzora im omogućuje upotrebu petardi i ostale pirotehnike, koliko s djecom razgovaramo (primjereno godinama) o izvanrednim situacijama u kojima bi se mogli naći, uključujući i nasilje u školi, koliko puta smo posprdno govorili o vježbama evakuacije ne samo u školi nego i na radnom mjestu, a da ne govorimo o tome kakav primjer svojim ponašanjem dajemo vlastitoj djeci koja nas gledaju i usvajaju obrasce ponašanja?

Zbog svega toga možemo:

> Angažirati se u školi i putem Vijeća roditelja zatražiti planove i protokol za slučaj izvanrednih situacija u školi, provjeriti jesu li svi zaposlenici educirani za njegovu primjenu, te potaknuti ostale roditelje na roditeljskim sastancima da se aktiviraju u pitanjima sigurnosti vaše djece.

> Inzistirati na provedbi standarda sigurnosti djece, zatražiti kontakt svog kvartovskog policajca i razgovarati o stanju sigurnosti u vašoj okolici.

> Inicirati uvođenje preventivnih programa protiv nasilja i zlostavljanja, pa ako takvi postoje – proučiti ih i provjeriti kako se provode, predložiti edukativne programe o nenasilju, rješavanju sukoba i emocionalnom upravljanju za učenike svih uzrasta, radionice za roditelje i nastavnike o prepoznavanju znakova nasilja ili mentalnih poteškoća kod djece.

> Razgovarati unutar obitelji i na način prilagođen uzrastu objasniti djeci kako postupati u opasnim situacijama u školi, kod kuće, na ulici, u prometu i drugim prilikama.

> Po potrebi zatražiti da škola organizira predavanje o sigurnosti djece na internetu.

> Sami poštovati sigurnosne propise o zaštiti djece.

> Uz stručnu pomoć izraditi procjenu rizika i mogućnosti zaštite svoje obitelji. Nacrt plana sigurnosti za vašu obitelj na primjer može izgledati ovako:

>> Kontakti telefoni članova obitelji (na papiru, imati ih uvijek kod sebe, bez obzira imate li ih već spremljene u mobitelu)

>> Kontakt bliskih osoba za hitne slučajeve (Ime i broj telefona bake, djeda, susjeda ili prijatelja kojem dijete može vjerovati).

>> Hitni brojevi i informacije (Policija: 192, Hitna pomoć: 194, Vatrogasci: 193, Jedinstveni hitni broj: 112)

> Plan postupanja u hitnim situacijama:

>> a) Ako je dijete u školi (slušati upute nastavnika i ostati miran, ne napuštati prostor škole dok se roditelji ili nadležni ne jave, kontaktirati roditelje ili skrbnike ako je sigurno).

>> b) Ako je dijete samo kod kuće (ostati unutar kuće ili stana, zaključati vrata i ne otvarati nikome osim poznatim osobama, kontaktirati roditelje i obavijestiti o situaciji).

>> c) Ako je dijete na ulici (potražiti sigurno mjesto (trgovinu, policijsku postaju, bolnicu), nazvati roditelje ili hitni broj (112), ostati na sigurnom mjestu dok ne stigne pomoć.

>> Dogovor o sigurnim lokacijama (unutar kuće/stana: sigurna soba ili podrum za sklonište u slučaju prirodnih nepogoda, izvan kuće: dogovorena lokacija u susjedstvu (npr. kuća prijatelja, igralište), vanjski kontakt – ako je moguće, imati dogovor s bliskom osobom koja živi u drugom dijelu grada ili mjestu za prihvat u slučaju evakuacije.

>> Dogovorite “Sigurnu riječ” za obitelj (odredite tajnu riječ koju će članovi obitelji koristiti u slučaju hitne situacije, na primjer „zvono“, kao signal da je situacija ozbiljna, u slučaju da ne možete otvoreno razgovarati).

>> Organizirati obiteljske simulacijske vježbe (ovisno o uzrastu to može biti i u obliku igre):

>> Simulirati situacije poput evakuacije zbog potresa ili postupanja u slučaju požara.

>> Preporučljivo je da provodite vježbe dva puta, ili najmanje jednom godišnje.

>> Provjera znanja djece (provjeriti znaju li djeca brojeve hitnih službi, adresu stanovanja i važne kontakte).

> Pravila za sigurnost na internetu:

>> Ne dijeliti osobne podatke online.

>> Ne komunicirati s nepoznatim osobama.

>> U slučaju uznemiravanja odmah obavijestiti roditelje.

> Dodatni savjeti:

>> Poštujte sigurnosne protokole:

>> Uvijek koristite sigurnosne pojaseve u automobilu.

>> Pazite na sigurnost u prometu.

>> Osigurajte dom (provjeriti brave na vratima i prozorima, imati osnovnu opremu za prvu pomoć, po potrebi zatražite savjet stručnjaka za tehničku zaštitu, odnosno postavljanje video-nadzora i protu-pravalnih sustava).

Sve su to pitanja vezana uz kulturu sigurnosti koja nam nije baš na visokoj razini, pa je i to tema za razgovor. Zato su stranice portala Sigurno.info jedan od načina da pokušamo potaknuti razmišljanje o vlastitoj i sigurnosti svoje obitelji i bližnjih.

(Ilustracija: Freepik AI)

/od
, ,

Bit će rata?

Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE, a o sve težem raspoznavanju istine i laži možete pročitati OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

> VOJNI ROK

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi mi koji smo u bivšoj državi služili vojni rok vrijeme provedeno u JNA smatrali smo najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam kasnije omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo od agresora.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

> VIKENDICA

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

> OPSKRBA

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

> PROMET

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

> INFORMACIJE I KOMUNIKACIJA

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

> SKLONIŠTA

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

/od
, ,

Spremni na sve – hrvatski prepperi

Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere načelno nisu loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom razmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1. Torba za hitne situacije (pripremite torbu u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i slične sitnice. Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE).

2. Evakuacija (razmotrite s obitelji puteve evakuacije u slučaju opasnosti, mjesta okupljanja, alternativni način komunikacije, najvažnije kontakte, itd.).

3. Voda i hrana (imajte u pripremi namirnice potrebne za evakuaciju u trajanju od tri dana, kao i za dva tjedna ako ostajete kod kuće, mada neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje. O opskrbi u kriznim situacijama pročitajte OVDJE).

4. Sklonište (razmislite o mogućnostima skloništa kao što su vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće i slične opcije).

5. Oprema (pripremite komplet prve pomoći, ali i drugu opremu kao što su alat i pribor, mobiteli, baterije i ostalo potrebno za boravak u prirodi. O kompletima prve pomoći u kućanstvu možete pročitati OVDJE).

6. Navigacija i snalaženje u prostoru (informirajte se o osnovama navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirajte snalaženje na otvorenom, pripremite karte područja na kojem ćete se kretati, dobro je imati kompas i ostali pribor ovisno o vašim planovima).

7. Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju, prema godišnjem dobu, dobro je imati u pripremi rezervnu odjeću.

8. Samobrana i sigurnost (savladajte osnovne vještine i vježbajte samoobranu, naučite koristiti razne vrste oružja, naučite pravila sigurnosti u kriznim situacijama).

9. Planovi i uvježbavanje (izradite obiteljske planove prema vrstama rizika, te podjelu zaduženja u grupi, a sve vještine uvježbavajte (po potrebi i kroz igru s djecom), dogovorite procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres).

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, pataloški slučajevi što izaziva predrasude), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult, pa su djelomično i zbog toga došli na zao glas). Nisu ni vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, više su orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” ipak realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: Freepik)

/od
,

Opskrba u kriznim situacijama

Da li nam je zaista najvažnije da imamo dovoljno – WC papira?!      

Na početku pandemije i “zaključavanja” koje je uslijedilo našim je ljudima najvažnije bilo da nabave velike količine – WC papira. Iako je dobro da u kriznim situacijama postoje zalihe hrane i pića za tjedan dana, mahnita kupovina “špeceraja” za sljedećih godinu dana, u situaciji normalne opskrbe dućana, potpuno je iracionalna. Takva panika može donijeti do umjetne nestašice koja onda stvara dodatnu psihozu i stvarne probleme u opskrbi stanovništva, jer se police u trgovinama ne stignu puniti, pa se čini da nema osnovnih namirnica.

Ista neinformiranost pojavila se prilikom prvih prijetnji nuklearnim ratom. Tada su ljudi pohrlili u apoteke i tražili tablete kalijevog jodida koji se izdaje isključivo na recept i to u strogo određenim situacijama izloženosti radijaciji (količina, vrijeme izloženosti, godine i kilaža pacijenta, itd.) i samo u organizaciji nadležnih službi. Nepropisno korištenje ovog, kao i mnogih drugih lijekova, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa i smrti. Zato prije svih postupaka dobro razmislite i najvažnije – informirajte se iz pouzdanih izvora.

Savjeti:

>  Pratite vijesti iz pouzdanih izvora.

>  Ne pretjerujte s kupovinom i ne budite brzopleti.

>  Prije uzimanja lijekova savjetujte se s liječnikom.

 

Postoje brojne upute i brošure Civilne zaštite (možete ih pronaći OVDJE), no dobar je i primjer njemačkog saveznog ureda za Civilnu zaštitu koji je svojim građanima dao osnovne upute za pripremu namirnica za izvanredne situacije:

>  Voda je najvažnija (računajte 2 litre vode po osobi dnevno).

>  Ne eksperimentirajte u nabavci i kupujte proizvode na koje ste navikli i obratite pažnju na rok trajanja, namirnice čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu, provjerite nepropusnost ambalaže i trošite najprije “najstarije” u zalihi.

>  Računajte na mogućnost nestanka struje, pa djelom koristite hranu koja ne treba zamrzavanje i moguće ju je pripremiti za jelo na priručnim kuhalima za kampiranje ili bez kuhanja.

>  Kada radite zalihe, ne zaboravite i na posebne vrste hrane ako je koristite (za dijabetičare, malu djecu, osobe s alergijama, vegetarijance i sl.), a vodite računa i o kućnim ljubimcima ako ih imate.

 

Među njemačkim savjetima za opskrbu stanovništva izrađena je i procjena vrste i količine hrane potrebne za jednu odraslu osobu (2200 kCal) za 10 dana:

>  20 litara vode (uključujući mineralnu ili vodu iz slavine, čaj i voćne sokove)

>  3,5 kg žitarica, proizvoda od žitarica, kruha, krumpira, tjestenine i riže

>  2,5 kg voća (u limenkama ili staklenkama) i orašastih plodova

>  4 kg mahunarki i povrća (u limenkama ili staklenkama)

>  2,6 kg mlijeka i mliječnih proizvoda

>  1,5 kg ribe, mesa i jaja ili cijela jaja u prahu

>  0,4 kg masti i ulja

>  ostale namirnice poput šećera, meda, čokolade, brašna, instant juha, tvrdih kolačića i sl.

 

Uz sve navedeno treba reći da osim ozbiljnih kriza postoje i manji kratkotrajni poremećaji u opskrbi energentima, vodom i hranom za koje se nije teško pripremiti. Bez obzira je li odjednom nestalo struje, vode ili smo zaboravili da je neradna nedjelja, zaista nije teško imati kod kuće sve spremno za takve situacije. Kanistar vode, plinsko kuhalo za kampiranje, priručna grijalica ili smrznuti pekarski proizvodi spremni za pečenje, uz uobičajeni izbor namirnica koje svi imamo u smočnici – dovoljni su da bez paničarenja “preživimo” nekoliko dana bez pune komocije.

(Foto: Freepik)

/od
,

Kad nestane struje

Svi smo puno puta doživjeli nestanak električne energije, ali nas je većina zaboravila kako izgleda kad takva situacija potraje.

Obično prvo pomislimo na rasvjetu, televizor ili slične uređaje, ali stvar je još ozbiljnija kada se radi o kuhanju,  grijanju i hladnjaku punom hrane koji su puno važniji u duljim prekidima napajanja. Ovo je samo podsjetnik na detalje na koje treba misliti u pripremama za krizne situacije.

>  Grijanje

U zimskim mjesecima problemi u opskrbi električnom strujom mogu kao posljedicu imati prestanak grijanja, pa se za takve slučajeve treba pripremiti. Od uobičajenih mjera naravno da se možemo toplije obući, ali i razmisliti da u rezervi imamo alternativni izvor grijanja. Pri tome treba voditi računa o sigurnosti takve rezervne grijalice, kao i o prozračivanju prostorije radi dovođenja svježeg zraka (kisika).

>  Kuhanje

Ovisno o vremenu bez struje, treba voditi računa o rezervnim rješenjima za pripremu hrane. Naravno da mnogi kuhaju na plin ili imaju mala plinska kuhala za kampiranje, ali u tom slučaju treba misliti i na sigurnost upotrebe otvorenog plamena za kuhanje kao i provjetravanje prostorije.

>  Hladnjak i hrana

Ako prestanak napajanja uređaja poput hladnjaka potraje, vodite računa o proizvodima s kraćim trajanjem, potrošite ih prve i pokušajte što manje otvarati vrata frižidera.

Temperatura u hladnjaku obično je oko 4 stupnja (u zamrzivaču ispod nule) i računa se da u namirnice sigurne najmanje 4 sata, no ukoliko je hladnjak pun hrane dulje će zadržati temperaturu, pa su procjene da ovisno o vrsti namirnice hranu možemo u frižideru sačuvati cijeli dan, a u nekim slučajevima i do 48 sati, uz minimalno otvaranje vrata.

>  Rasvjeta

Ukoliko kao privremenu rasvjetu (i malo zagrijavanje) koristite svijeće, treba paziti na sigurnost i mogućnost izazivanja požara, pa otvoreni plamen nikada ne ostavljajte bez nadzora i redovito prozračite prostoriju kako ne bi došlo do manjka kisika.

>  Oprema

Danas se svi većinom oslanjamo na pomoćnu rasvjetu iz svojih mobitela, no korisno je u kući imati baterijsku svjetiljku (ili nekoliko njih), posebno ako problem nestanka struje potraje. Naravno, ne zaboravite u pripremi na dogovorenom mjestu, izvan dohvata male djece imati svijeće, šibice i upaljač.

Vrlo koristan uređaj u situacijama bez električne energije koji bi svakako trabali imati u pripremi je radio prijemnik na baterije, a danas za krizne situacije postoje i posebni prijemnici koji se osim baterijama mogu napajati i ručnim induktorskim punjačima (pomoću ručice koja se okreće i puni bateriju).

Također bi bilo dobro razmisliti o nabavci solarnog punjača baterija i vanjske dodatne baterije za sve vaše elektronske uređaje, a posebno mobitela radi krizne komunikacije.

Danas se za plaćanje masovno koriste kartice, no računajte da neće raditi bankomati ni trgovine, pa je korisno kod kuće i pri ruci imati manju količinu gotovog novca za plaćanje u takvim okolnostima.

Naravno, ako imate obrt ili firmu (na pr. ugostiteljstvo) koja ovisi o električnoj energiji na način da duži nestanak može prouzročiti i veće štete od samog nefunkcioniranja poslovanja, razmislite o nabavci prijenosnog agregata (razumije se, uz pridržavanje svih sigurnosnih uputa proizvođača).

Iako je to jasno, dobro je podsjetiti da se sva navedena oprema i savjeti mogu koristiti ne samo u kriznim situacijama nego i u “normalnim” svakodnevnim uvjetima, na kampiranju ili na izletu, što ne zahtjeva neke posebne izdatke.

(Foto: Freepik)

/od

Internet je pao, a mene su prevarili!

Nakon sve učestalijih informacija o ozbiljnim problemima uzrokovanih padovima informatičkih sustava, prijevarama i hakerskim napadima s ozbiljnim financijskim i sigurnosnim posljedicama, počeli smo sve osobnije shvaćati rizike koje nose kompjutori i moderna tehnologija.

S nepoznatog broja stiže vam poruka: “Bok mama, pokvario mi se mobitel, molim te pošalji mi poruku na ovaj broj…” Pa, tko ne bi poslao poruku djetetu u nevolji. Čak i ako niste ničija mama htjeli bi pomoći djetetu. U takvoj situaciji zaboravimo na savjete da pazimo na prijevare…

Temu informatičke ili kibernetičke sigurnosti većina „običnih“ građana doživljava kao nešto rezervirano za profesionalce i velika poduzeća. Međutim, u situacijama kada ne možete dobiti lijek koji trebate, obaviti medicinski zahvat, koristiti mobitel ili kompjutor, podići novac na bankomatu, pa čak niti kupiti kartu za prijevoz – stvari postaju ozbiljnije. S obzirom da su računala svugdje oko nas i gotovo da nema područja na kojem ne obavljaju ključne poslove – rizici su brojni. Naravno, u pitanjima tzv. kritične infrastrukture (struja, voda, promet, komunikacije i sl.) o kojoj brinu državne institucije i same organizacije koje imaju IT infrastrukturu, probleme rješavaju profesionalci i oni koji su za to ovlašteni, ali i građani trebaju biti svjesni svoje uloge i mogućnosti zaštite.

Ipak, ne radi se uvijek o napadima hakera i kriminalnih skupina, jer ne treba zaboraviti i nenamjerne greške (kao što je bio nedavni problem s Windowsima) ili padove sustava zbog nedovoljnog ili neprofesionalnog održavanja, kada posljedice također mogu biti zabrinjavajuće za stanovništvo.

PRIJEVARE
Međutim, ono na što kao korisnici usluga možemo obratiti pažnju su krađe identiteta odnosno vaših osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka pomoću kojih vas mogu opljačkati. Kriminalci ih najčešće obavljaju na tri načina:

Vishing je telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

Phishing su prijevare u kojima vam kriminalci šalju lažne poruke elektronske pošte kojima vas pokušavaju navesti da im otkrijete svoje podatke koje mogu iskoristiti da vas opljačkaju.

Smishing – je pokušaj prevaranata da dođu do vaših podataka putem tekstualnih poruka (SMS).

Lažne internet stranice kriminalci koriste slanjem poruka s linkom (poveznicom) na krivotvorenu mrežnu stranicu, nakon čega na razne načine pokušavaju doći do vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica (na primjer internet stranica vaše banke koju često otvarate), pa obratite pažnju na male razlike ili greške na lažnoj stranici. Također je važno napomenuti da lažne stranice često koriste domene (adresa stranice koju ste otvorili na internetu) koje se vrlo slične legitimnim domenama (tzv. typosquatting), pa detaljno pročitajte adresu, jer i najmanja razlika (pa bilo to i samo jedno slovo) može biti znak da se radi o prijevari.
Prijevare putem društvenih mreža obično se obavljaju tako da kriminalci na razne načine pokušavaju doći do što više vaših osobnih podataka (čak i putem stranica i aplikacija za romantično upoznavanje) koje onda najčešće koriste za financijske prijevare i u konačnici krađu vašeg novca.

SAVJETI:

>  Ne odgovarajte na ucjene i čuvajte svoje lozinke.

>  Izradite sigurnosnu kopiju vaših najvažnijih podataka.

>  Koristite jake lozinke, odnosno kreirajte složene lozinke koje sadrže kombinaciju slova, brojeva i specijalnih znakova, a važno je i da koristite različite lozinke za različite račune.

>  Postavite sustav za vraćanje podataka tako da zaraza ransomware-om ne može trajno uništiti vaše podatke.

>  Koristite kvalitetan antivirusni softver kako biste zaštitili svoj sistem od zlonamjernih pokušaja, posebno od ransomware zloćudnog računalnog programa.

>  Redovito ažurirajte softver na vašem računalu. Kad vaš operativni sustav (OS) ili aplikacije zatraže ažuriranje, odobrite ga i nakon toga provjerite da li sve radi kako treba.

>  Ne vjerujte nikome jer bilo koji korisnički račun može biti ugrožen, a zloćudne poveznice mogu stići s korisničkih računa prijatelja na društvenim mrežama, kolega, ili partnera na online video igrama.

>  Ne otvarajte priloge u e-mailovima koje ste dobili od ljudi koje ne poznajete.

>  Cyber kriminalci često dijele lažne e-mail poruke koje su vrlo slične e-mail obavijestima internetskih trgovina, banaka, policije, suda, ili porezne službe te na taj način mame primatelje da kliknu na zloćudnu poveznicu i tako dopuste zloćudnom softveru pristup u njihov sustav, što također imajte na umu.

>  Omogućite “prikaži ekstenziju datoteka” ili “show file extensions” opciju u Windows postavkama vašeg računala. To će značajno olakšati pronalazak zloćudnih datoteka. Klonite se datoteka sa nastavcima ‘.exe’, ‘.vbs’ i ‘.scr’. Prevaranti često koriste nekoliko nastavaka kako bi zloćudnu datoteku predstavili kao video, fotografiju, ili dokument (kao što je hot-chics.avi.exe ili doc.scr).

>  Ako otkrijete nepoznati ili nekontrolirani proces na vašem uređaju, odmah prekinite internetsku ili drugu mrežnu vezu (kao što je kućni Wi-Fi) – to će spriječiti daljnje širenje zaraze.

>  Građani učestalo dobivaju poruke elektroničke pošte s lažne Microsoft domene u kojima se traži da na lažnoj Microsoftovoj stranici unesu svoje korisničko ime i obnove svoju lozinku. U konkretnom slučaju radi se o pokušaju krađe osobnih podataka te počinitelji na ovaj način mogu preuzeti kontrolu nad elektroničkom poštom žrtve, pa ne nasjedajte na tu prijevaru.

>  Svoje korisničke podatke i lozinke ne dajte nikome niti ih upisujte na sumnjivim internetskim stranicama, a ukoliko ste to učinili lozinku odmah promijenite. Ukoliko identičnu lozinku koristite i za druge korisničke račune i internetske usluge promijenite i nju.

>  Pročitajte sigurnosne upute i upozorenja na stranicama vaše banke i stranicama koje koristite za prijenos novca, kao i službenu stranicu MUP-a na adresi:  https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/454

 

I NAJMLAĐI MOGU BITI META

Djeca su također sve češći cilj internetskih napada, pa treba obratiti pažnju na to kako djeca koriste uređaje koje ste im kupili. Opasnosti su brojne, od seksualnog iskorištavanja do vršnjačkog nasilja i bullyinga.

>  Budite oprezni na internetu, vodite računa o mjestu i načinu objavljivanja fotografija koje prikazuju djecu, razmislite prije objavljivanja fotografija djece koja su djelomično odjevena ili izložena na neki način.

>  Provjerite postavke privatnosti na korisničkim računima društvenih mreža kako biste bili sigurni da vaše fotografije dijelite samo s obitelji ili prijateljima.

>  Isključite geolociranje na korisničkim računima društvenih mreža, na telefonu ili kameri.

>  Pazite na hashtagove (# oznake) koji mogu pomoći predatorima da lako pronađu slike djece.>  Razgovarajte s djecom o sigurnosti na internetu – objasnite im koje su opasnosti i kako se zaštititi i potičite ih da budu oprezni pri dijeljenju osobnih informacija.

>  Postavite pravila za korištenje interneta, dogovorite se o vremenu koje mogu provoditi online i kojim web stranicama mogu pristupati.

>  Koristite roditeljski nadzor – instalirajte softver za roditeljski nadzor kako biste pratili i ograničili aktivnosti svoje djece na internetu.

>  Pazite na društvene mreže – upoznajte se s društvenim mrežama koje vaša djeca koriste i pratite njihove aktivnosti.

>  Učite djecu da postavljaju privatnost na svojim profilima i da ne prihvaćaju zahtjeve za prijateljstvo od nepoznatih osoba.

>  Prepoznajte cyberbullying – naučite prepoznati znakove cyber-bullyinga i razgovarajte s djecom o tome kako se nositi s tim problemom, potičite ih da prijave svaki oblik zlostavljanja vama ili nastavnicima.

>  Zaštitite osobne podatke – objasnite djeci važnost čuvanja osobnih podataka, kao što su adresa, telefonski broj i škola koju pohađaju, potičite ih da ne dijele te informacije javno ili s nepoznatim osobama.

> Pazite na aplikacije i igre koje djeca koriste – provjerite recenzije i ocjene aplikacija i igara prije nego ih dopustite svojoj djeci, osigurajte da aplikacije i igre dolaze iz pouzdanih izvora.

 

VELIKI SUSTAVI – VELIKE PRIJEVARE
Naravno, postoji i cijeli niz prijevara u poslovnom svijetu, gdje su na udaru najčešće direktori i financijski voditelji, kao i cijele kompanije, pa i državne institucije, no za njihovu zaštitu s više ili manje uspjeha brinu se ovlaštene službe. Iako smo i mi kao korisnici moguće žrtve (na primjer nedavno zabilježeni napadi na bolnice i prijevozničke kompanije), tu ne možemo sami napraviti puno, osim biti svjesni mogućih rizika.
Zaključak je – mada se radi o složenim sustavima, čak i nama starijima koji smo odrasli na čuvenoj basni braće Grim „Vuk i sedam kozlića“ (u kojoj je majka svoju djecu pripremila na moguće prijevare vuka, ali ni to nije bilo dovoljno) jasno je da ne smijemo svakome vjerovati.

Zato moramo uvijek biti na oprezu, paziti da ne dijelimo svoje osobne podatke, ne „klikamo“ na sumnjive linkove (poveznice), ne otvaramo priloge u elektronskoj pošti dobivenoj s nepoznate adrese, da provjeravamo informatičke navike svoje malodobne djece, ali i razgovaramo s njima o opasnostima koje im prijete na internetu.

Više o medijskoj i informacijskoj pismenosti možete naći na stranici:
https://www.medijskapismenost.hr/

 

Foto ilustracija: Freepik

/od
, , ,

Udahni ako možeš

Kvaliteta zraka u gradovima povremeno je na rubu opasnosti, ali stanje još uvijek nije kritično.

Svi znamo da je zrak (najvećim djelom zbog štetnih čestica nastalih izgaranjem)  u većim hrvatskim gradovima često zagađen i može izazvati probleme s disanjem, najviše kod djece, starijih, bolesnih, te osjetljivih ljudi s respiratornim problemima. Ipak, često se u tome pretjeruje i diže nepotrebna panika. U svakom slučaju treba biti informiran, što danas nije previše teško. U nekoliko klikova na mobitelu svatko može doći do prilično pouzdanih podataka…

Državni hidrometeorološki zavod na svojoj stranici objavljuje redovita mjerenja:
klikni OVDJE

Podatke možete naći i na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja:
klikni OVDJE

A globalno kvalitetu zraka prati i stranica AccuWeather:
klikni OVDJE

Naravno, sve podatke koliko god bili točni, treba shvatiti kao informaciju i upozorenje za osjetljive, pa uvijek treba pročitati i detaljne podatke koji (ovisno o tome kakvo je opće stanje vašeg organizma i imate li problema s disanjem) opisuju potencijalne rizike. Vrijednosti koje daju Indeks kakvoće zraka (IKZ), računa se korištenjem standarda i smjernica koje je su razvili Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te na temelju drugih znanstvenih studija, dobar je pokazatelj kvalitete zraka, no ako se ne radi o dugotrajnom opasnom zagađenju, većina ljudi neće imati probleme s disanjem.

Foto: Freepik / Accu Weather

/od
, ,

Jedan klik do sigurnosti doma

Svjetski security hit postala je hrvatska aplikacija Zuluhood.

 

Na najvećem svjetskom sajmu elektronike u Las Vegasu mobilna aplikacija Zuluhood hrvatske tvrtke Brombul predstavljena je kao „Uber za sigurnost doma“. Poseban uspjeh hrvatska je aplikacija postigla kao prva koja je ponudila alat za sigurnost doma i obitelji na novi način u kojem za potrebe vaše sigurnosti brzo i jednostavno možete naručiti usluge zaštitara, ali i besplatno angažirati „vlastite snage“.

Kada ste odsutni, jednim klikom na mobitelu možete naručiti uslugu provjere vašeg doma, obaviti brzu kriznu komunikaciju u obitelji, ili zamoliti vaše prijatelje za pomoć u nevolji.
Kada se pojavi opasnost, vaša obitelj postaje malo organizirano pleme (Tribe), koje uz pomoć osoba od vašeg povjerenja, u aplikaciji nazvanim promatračima (Watcher), pomažu, na vaš zahtjev provjeravaju što se događa i po potrebi obilaze vaš stan, kuću, ili vikendicu i o tome vam šalju izvještaj.

Ovisno o postojećoj sigurnosnoj opremi i željama korisnika – sve to mogu obaviti i profesionalni licencirani zaštitari, ako treba i usred noći pojaviti se na primjer pred vašom vikendicom na moru, provjeriti da li je tamo sve u redu, poslati vam izvještaj i fotografije, a ako je potrebno i nakon intervencije čuvati lokaciju sve do vašeg dolaska. Naravno, vrijedi i obratna situacija – kada ste na odmoru, a netko treba pripaziti na vaš stan.

Samu aplikaciju Zuluhood koja je besplatna, možete bez problema preuzeti i otvoriti na vašem mobitelu, te jednostavno prijaviti sebe, članove obitelji, a ako želite i pouzdane prijatelje, susjede ili druge osobe od povjerenja. Trenutno su vam na raspolaganju profesionalci iz tri zaštitarske agencije čije vam usluge mogu zatrebati u hitnim situacijama, ali i kod organizacije svečanosti, svadbi i sličnih događanja gdje treba na neupadljiv način održavati red.

Ako već posjedujete neke sustave za zaštitu poput kamera, senzora ili drugih uređaja iz područja „pametnih kuća“, možete ako želite i te funkcije uključiti u objedinjeni Zuluhood sustav između vas, pripadnika vašeg „plemena“, vaših pomoćnika, kao i profesionalnih zaštitara, na takav način da možete brzo reagirati u slučaju potrebe, a ne samo naknadno ustanoviti da vam je netko nanio štetu.

U pripremi su i nove praktične usluge ove aplikacije, poput brige o starijim osobama, a mi ćemo testirati sve mogućnosti i objaviti rezultate na stranicama Sigurno.info.
Više informacija o aplikaciji možete naći: OVDJE

/od
, ,

Vojni kompleti za sve neprilike

Među najboljim popisima opreme za preživljavanje uvijek su bili detaljni vojni priručnici.

Planinari, lovci i svi koji često borave u prirodi znaju kako se snaći u nepovoljnim uvjetima. No, poznato je da vojska ipak ima detaljno razrađene postupke i pisane upute za sve situacije i preživljavanje u svim prilikama. Iako na našim stranicama možete pronaći i druge kratke upute o kompletima za hitne situacije, ovo je kompilacija različitih kompleta za preživljavanje nastala iz standardnih vojnih uputstava.

Vojni kompleti za preživljavanje obično se sastoje od nekoliko dijelova, koje se mogu koristiti odvojeno ili svi zajedno. Jasno je naime da u normalnim okolnostima ne možete cijeli dan sa sobom tegliti ruksak s opremom za preživljavanje i da nije svejedno koliko je koji dio kompleta težak, koje sitnice uvijek možete nositi sa sobom, a koje imati u kući ili u automobilu. Zbog toga je važno planiranje.

Dijelovi vojnih kompleta za preživljavanje:

 

Vrste torbi

Torba bi trebala biti dovoljno velika da u nju stanu svi dijelovi kompleta, a opet ne prevelika i preteška za nošenje, trebala bi biti vodootporna i lako dostupna u slučaju potrebe za brzim izlaskom. Naravno, postoje i manje torbice koje se mogu nositi oko pojasa, u poslovnoj torbi ili u automobilu, ovisno o namjeni i okolnostima.

Voda

U ovu temu vojska uključuje informacije o mogućim izvorima pitke vode, osnovni pribor za prikupljanje, nošenje i pročišćavanje vode, a na tržištu se može pronaći čitav niz proizvoda, o kojima će i na našim stranicama u buduće biti više informacija, testova i preporuka nastalih na temelju vojnih standarda.

Vatra

Za potrebe grijanja, sušenja odjeće i pripremu hrane u kompletu se trebaju naći upaljač, vodootporne šibice, kresivo i slični pribor za paljenje, povećalo koje također može poslužiti. Proučiti što se sve može iskoristiti kao gorivi materijal, kako zapaliti vatru u nedostatku pribora i ostalo što nam može pomoći.

Sklonište

Primarno sklonište zapravo je odjeća koju imate, a važno je znati i kako izabrati mjesto gdje ćete se skloniti, vrste skloništa, kao i prirodna skloništa. U opremi za preživljavanje bitan je dio za pripremu skloništa poput šatorskog krila ili najlonskih zaštita iste namjene, planinarskog užeta, kabanica, laganih pokrivača, ali i pomoćnog alata poput jačeg lovačkog noža, sjekirice ili mačete, lagane mreže protiv komaraca, pile od žice i sličnog pribora.

Hrana

Osim uobičajenog djela koji se sastoji od trajnih konzervi, energetskih pločica i sličnih proizvoda, u kompletu treba biti i pribor za jelo (dobri su vojni kompleti s posudama, priborom i čuturicom), otvarači konzervi, ali i pribor poput udica za pecanje, aluminijske folije, plastičnih vrećica i drugih sitnica koje mogu poslužiti za pripremu i spremanje hrane u poljskim uvjetima. Naravno, važne su i upute o tome kako se snaći bez ikakve odgovarajuće pripremljene hrane i biti prisiljen na lov, ribolov i ostale izvore hrane kakve smo koristili davno, ali i načini izbora i pripreme hrane kako ne bi došlo do trovanja.

Medicina

Uz komplete za prvu pomoć čiji smo sadržaj opisali OVDJE, u korisne sitnice ubrajaju se i tablete protiv trovanja hranom ili infekcija, stik za zaštitu usnica, sigurnosne igle, tablete poput ibuprofena ili aspirina, sapun, maramice za dezinfekciju i slični proizvodi. No, važno je i znati prepoznati simptome zdravstvenih problema, voditi računa o osnovnoj higijeni u prirodi, važnosti fizičkog i prihičkog odmora u stresnim situacijama, jednako kao i znati osnove pružanja prve pomoći.

Komunikacija

Ovaj dio pribora za hitne situacije uključuje opremu kojom možete dozvati pomoć, kao što su zrcalo, baterijske svjetiljke s bljeskalicom, zviždaljka, baklje za signaliziranje i sl., a razumije se i svu raspoloživu telekom opremu, mobitel, ručne radio stanice i sve drugo što vam može pomoći u kriznoj komunikaciji.

Ostalo

Snažna ljepljiva traka (Duct-tape), kompas, topografske karte, blok i olovka, igla i konac, novac, rezervne naočale i ostalo što može koristiti obično se nalazi na popisima koje koriste i vojska i civilne organizacije.

Ipak, u svu navedenu opremu, koju naravno možete mijenjati i prilagođavati svojim potrebama tako da vam može poslužiti i kada niste u opasnosti, važno je i uvježbati tehnike preživljavanja i korištenja opreme koja vam je u tom trenutku na raspolaganju. Uz vještine opstanka i snalaženja u prirodi, dobro je informirati se i isprobati tehnike samoobrane, navigacije, osnove Morseove abecede, podsjetiti se satova prve pomoći i ostalih vještina koje uz vojsku koriste i spasilačke ekipe. Detalje o navedenoj vojnoj opremi i preporukama, kao i iskustvima vojnika koji su prošli ozbiljne krizne situacije donosimo uskoro.

(Foto: senivpetro / Freepik)

/od
, ,

Sigurno je izazivala vraga

Važni savjeti za žrtve nasilja nad ženama – što učiniti i kome se obratiti?

Nasilje nad ženama u obitelji ili na poslu problem je o kojem se danas puno govori, a malo radi. Žalosno zvuči podatak da je Hrvatska među tri zemlje u Europskoj uniji s najviše ubijenih žena u odnosu na broj stanovnika. Ubojstvo žene većinom je kulminacija višegodišnjeg nasilja, koje počinje psihičkim nasiljem, vrijeđanjem i preuzimanjem psihičke i financijske kontrole nad partnericom, a nastavlja se fizičkim nasiljem. Jedan udarac obično nikad ne ostane zadnji. U trenutku kad je partner primijenio silu, žena je već psihički i emotivno zarobljena i nesposobna da ode. Okolina često nema razumijevanja i ne želi se miješati, a predrasude i cinični komentari o ženama koje su same “izazivale vraga” sigurno nikoga ne ohrabruju da potraže zaštitu.

Zbog svega toga, ako ste žrtva nasilja:

>  Nasilje prijavite policiji

>  Nemojte se optuživati zašto niste ranije otišli, zašto niste ranije prijavili.

>  Tražite savjet na nekom od besplatnih brojeva telefona za pomoć:

>  Žensko savjetovalište: 0800 55 44

>  Telefon za žrtve seksualnog nasilja: 01 6119 444

>  Ženska pomoć sad: 0800 655 222

>  SOS telefon za žrtve trgovanja ljudima: 0800 77 99

 

>  SOS telefoni za žene:

Karlovac – 047 600 392

Pakrac – 034 411 780

Poreč – 052 452 746

Rijeka – 051 211 888

Sisak – 044 888 888

Slavonski brod – 035 449 180

Split – 021 537 272

Vukovar – 032 414 910

Zadar – 023 332 059

>  Zatražite psihosocijalnu pomoć, pravno savjetovanje i smještaj u sklonište.

Važno:

>  Najopasniji trenutak za ženu je kada napušta nasilnika, pa se treba dobro pripremiti. Obično trebaju godine da žena skupi hrabrost, prijavi i ode. Ne, neće se popraviti. Ne, neće postati bolji. Ljudi se mijenjaju samo ako to sami žele, i uz psihosocijalnu pomoć.

>  Kada odlučite izići iz kruga nasilja i odmah napustiti nasilnika ne zaboravite sa sobom ponijeti:

– stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo

– službene dokumente (putovnicu, vašu i zdravstvene iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)

– neophodne lijekove

– ključeve

– novac

– najnužniju odjeću i obuću

– djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.

 

>  Važne savjete za žrtve nasilja možete naći i na stranici MUP-a: –> OVDJE

>  Odlično napravljen letak sa savjetima možete naći: –> OVDJE

(Foto: master1305 / Freepik)

/od