Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

Vojni rok

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi smo vrijeme provedeno u JNA smatrali najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

Vikendica

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

Opskrba

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

Promet

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

Informacije / komunikacija

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

Skloništa

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

Kvaliteta zraka u gradovima na rubu opasnosti, ali stanje još uvijek nije kritično.

Svi znamo da je zrak (najvećim djelom zbog štetnih čestica nastalih izgaranjem)  u većim hrvatskim gradovima često zagađen i može izazvati probleme s disanjem, najviše kod djece, starijih, bolesnih, te osjetljivih ljudi s respiratornim problemima. Ipak, često se u tome pretjeruje i diže nepotrebna panika. U svakom slučaju treba biti informiran, što danas nije previše teško. U nekoliko klikova na mobitelu svatko može doći do prilično pouzdanih podataka…

Državni hidrometeorološki zavod na svojoj stranici objavljuje redovita mjerenja:
klikni OVDJE

Podatke možete naći i na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja:
klikni OVDJE

A globalno kvalitetu zraka prati i stranica AccuWeather:
klikni OVDJE

Naravno, sve podatke koliko god bili točni, treba shvatiti kao informaciju i upozorenje za osjetljive, pa uvijek treba pročitati i detaljne podatke koji (ovisno o tome kakvo je opće stanje vašeg organizma i imate li problema s disanjem) opisuju potencijalne rizike. Vrijednosti koje daju Indeks kakvoće zraka (IKZ), računa se korištenjem standarda i smjernica koje je su razvili Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te na temelju drugih znanstvenih studija, dobar je pokazatelj kvalitete zraka, no ako se ne radi o dugotrajnom opasnom zagađenju, većina ljudi neće imati probleme s disanjem.

Foto: Freepik / Accu Weather

Da li nam je zaista najvažnije da imamo dovoljno – WC papira?!  

 

Na početku pandemije i “zaključavanja” koje je uslijedilo našim je ljudima najvažnije bilo da nabave velike količine – WC papira. Iako je dobro da u kriznim situacijama postoje zalihe hrane i pića za tjedan dana, mahnita kupovina “špeceraja” za sljedećih godinu dana, u situaciji normalne opskrbe dućana, potpuno je iracionalna. Takva panika može donijeti do umjetne nestašice koja onda stvara dodatnu psihozu i stvarne probleme u opskrbi stanovništva, jer se police u trgovinama ne stignu puniti, pa se čini da nema osnovnih namirnica.

Ista neinformiranost pojavila se prilikom prvih prijetnji nuklearnim ratom. Tada su ljudi pohrlili u apoteke i tražili tablete kalijevog jodida koji se izdaje isključivo na recept i to u strogo određenim situacijama izloženosti radijaciji (količina, vrijeme izloženosti, godine i kilaža pacijenta, itd.) i samo u organizaciji nadležnih službi. Nepropisno korištenje ovog, kao i mnogih drugih lijekova, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa i smrti. Zato prije svih postupaka dobro razmislite i najvažnije – informirajte se iz pouzdanih izvora.

Savjeti:

>  Pratite vijesti iz pouzdanih izvora.

>  Ne pretjerujte s kupovinom i ne budite brzopleti.

>  Prije uzimanja lijekova savjetujte se s liječnikom.

 

Postoje brojne upute i brošure Civilne zaštite (možete ih pronaći OVDJE), no dobar je i primjer njemačkog saveznog ureda za Civilnu zaštitu koji je svojim građanima dao osnovne upute za pripremu namirnica za izvanredne situacije:

>  Voda je najvažnija (računajte 2 litre vode po osobi dnevno).

>  Ne eksperimentirajte u nabavci i kupujte proizvode na koje ste navikli i obratite pažnju na rok trajanja, namirnice čuvajte na hladnom, suhom i tamnom mjestu, provjerite nepropusnost ambalaže i trošite najprije “najstarije” u zalihi.

Računajte na mogućnost nestanka struje, pa djelom koristite hranu koja ne treba zamrzavanje i moguće ju je pripremiti za jelo na priručnim kuhalima za kampiranje ili bez kuhanja.

Kada radite zalihe, ne zaboravite i na posebne vrste hrane ako je koristite (za dijabetičare, malu djecu, osobe s alergijama, vegetarijance i sl.), a vodite računa i o kućnim ljubimcima ako ih imate.

 

Među njemačkim savjetima za opskrbu stanovništva izrađena je i procjena vrste i količine hrane potrebne za jednu odraslu osobu (2200 kCal) za 10 dana:

20 litara vode (uključujući mineralnu ili vodu iz slavine, čaj i voćne sokove)

3,5 kg žitarica, proizvoda od žitarica, kruha, krumpira, tjestenine i riže

2,5 kg voća (u limenkama ili staklenkama) i orašastih plodova

4 kg mahunarki i povrća (u limenkama ili staklenkama)

2,6 kg mlijeka i mliječnih proizvoda

1,5 kg ribe, mesa i jaja ili cijela jaja u prahu

0,4 kg masti i ulja

>  ostale namirnice poput šećera, meda, čokolade, brašna, instant juha, tvrdih kolačića i sl.

 

Uz sve navedeno treba reći da osim ozbiljnih kriza postoje i manji kratkotrajni poremećaji u opskrbi energentima, vodom i hranom za koje se nije teško pripremiti. Bez obzira je li odjednom nestalo struje, vode ili smo zaboravili da je neradna nedjelja, zaista nije teško imati kod kuće sve spremno za takve situacije. Kanistar vode, plinsko kuhalo za kampiranje, priručna grijalica ili smrznuti pekarski proizvodi spremni za pečenje, uz uobičajeni izbor namirnica koje svi imamo u smočnici – dovoljni su da bez paničarenja “preživimo” dan ili dva bez pune komocije.

(Foto: Freepik)

Svjetski security hit postala je hrvatska aplikacija Zuluhood.

 

Na najvećem svjetskom sajmu elektronike u Las Vegasu mobilna aplikacija Zuluhood hrvatske tvrtke Brombul predstavljena je kao „Uber za sigurnost doma“. Poseban uspjeh hrvatska je aplikacija postigla kao prva koja je ponudila alat za sigurnost doma i obitelji na novi način u kojem za potrebe vaše sigurnosti brzo i jednostavno možete naručiti usluge zaštitara, ali i besplatno angažirati „vlastite snage“.

Kada ste odsutni, jednim klikom na mobitelu možete naručiti uslugu provjere vašeg doma, obaviti brzu kriznu komunikaciju u obitelji, ili zamoliti vaše prijatelje za pomoć u nevolji.
Kada se pojavi opasnost, vaša obitelj postaje malo organizirano pleme (Tribe), koje uz pomoć osoba od vašeg povjerenja, u aplikaciji nazvanim promatračima (Watcher), pomažu, na vaš zahtjev provjeravaju što se događa i po potrebi obilaze vaš stan, kuću, ili vikendicu i o tome vam šalju izvještaj.

Ovisno o postojećoj sigurnosnoj opremi i željama korisnika – sve to mogu obaviti i profesionalni licencirani zaštitari, ako treba i usred noći pojaviti se na primjer pred vašom vikendicom na moru, provjeriti da li je tamo sve u redu, poslati vam izvještaj i fotografije, a ako je potrebno i nakon intervencije čuvati lokaciju sve do vašeg dolaska. Naravno, vrijedi i obratna situacija – kada ste na odmoru, a netko treba pripaziti na vaš stan.

Samu aplikaciju Zuluhood koja je besplatna, možete bez problema preuzeti i otvoriti na vašem mobitelu, te jednostavno prijaviti sebe, članove obitelji, a ako želite i pouzdane prijatelje, susjede ili druge osobe od povjerenja. Trenutno su vam na raspolaganju profesionalci iz tri zaštitarske agencije čije vam usluge mogu zatrebati u hitnim situacijama, ali i kod organizacije svečanosti, svadbi i sličnih događanja gdje treba na neupadljiv način održavati red.

Ako već posjedujete neke sustave za zaštitu poput kamera, senzora ili drugih uređaja iz područja „pametnih kuća“, možete ako želite i te funkcije uključiti u objedinjeni Zuluhood sustav između vas, pripadnika vašeg „plemena“, vaših pomoćnika, kao i profesionalnih zaštitara, na takav način da možete brzo reagirati u slučaju potrebe, a ne samo naknadno ustanoviti da vam je netko nanio štetu.

U pripremi su i nove praktične usluge ove aplikacije, poput brige o starijim osobama, a mi ćemo testirati sve mogućnosti i objaviti rezultate na stranicama Sigurno.info.
Više informacija o aplikaciji možete naći: OVDJE

Među najboljim popisima opreme za preživljavanje uvijek su bili detaljni vojni priručnici.

Planinari, lovci i svi koji često borave u prirodi znaju kako se snaći u nepovoljnim uvjetima. No, poznato je da vojska ipak ima detaljno razrađene postupke i pisane upute za sve situacije i preživljavanje u svim prilikama. Iako na našim stranicama možete pronaći i druge kratke upute o kompletima za hitne situacije, ovo je kompilacija različitih kompleta za preživljavanje nastala iz standardnih vojnih uputstava.

Vojni kompleti za preživljavanje obično se sastoje od nekoliko dijelova, koje se mogu koristiti odvojeno ili svi zajedno. Jasno je naime da u normalnim okolnostima ne možete cijeli dan sa sobom tegliti ruksak s opremom za preživljavanje i da nije svejedno koliko je koji dio kompleta težak, koje sitnice uvijek možete nositi sa sobom, a koje imati u kući ili u automobilu. Zbog toga je važno planiranje.

Dijelovi vojnih kompleta za preživljavanje:

 

Vrste torbi

Torba bi trebala biti dovoljno velika da u nju stanu svi dijelovi kompleta, a opet ne prevelika i preteška za nošenje, trebala bi biti vodootporna i lako dostupna u slučaju potrebe za brzim izlaskom. Naravno, postoje i manje torbice koje se mogu nositi oko pojasa, u poslovnoj torbi ili u automobilu, ovisno o namjeni i okolnostima.

Voda

U ovu temu vojska uključuje informacije o mogućim izvorima pitke vode, osnovni pribor za prikupljanje, nošenje i pročišćavanje vode, a na tržištu se može pronaći čitav niz proizvoda, o kojima će i na našim stranicama u buduće biti više informacija, testova i preporuka nastalih na temelju vojnih standarda.

Vatra

Za potrebe grijanja, sušenja odjeće i pripremu hrane u kompletu se trebaju naći upaljač, vodootporne šibice, kresivo i slični pribor za paljenje, povećalo koje također može poslužiti. Proučiti što se sve može iskoristiti kao gorivi materijal, kako zapaliti vatru u nedostatku pribora i ostalo što nam može pomoći.

Sklonište

Primarno sklonište zapravo je odjeća koju imate, a važno je znati i kako izabrati mjesto gdje ćete se skloniti, vrste skloništa, kao i prirodna skloništa. U opremi za preživljavanje bitan je dio za pripremu skloništa poput šatorskog krila ili najlonskih zaštita iste namjene, planinarskog užeta, kabanica, laganih pokrivača, ali i pomoćnog alata poput jačeg lovačkog noža, sjekirice ili mačete, lagane mreže protiv komaraca, pile od žice i sličnog pribora.

Hrana

Osim uobičajenog djela koji se sastoji od trajnih konzervi, energetskih pločica i sličnih proizvoda, u kompletu treba biti i pribor za jelo (dobri su vojni kompleti s posudama, priborom i čuturicom), otvarači konzervi, ali i pribor poput udica za pecanje, aluminijske folije, plastičnih vrećica i drugih sitnica koje mogu poslužiti za pripremu i spremanje hrane u poljskim uvjetima. Naravno, važne su i upute o tome kako se snaći bez ikakve odgovarajuće pripremljene hrane i biti prisiljen na lov, ribolov i ostale izvore hrane kakve smo koristili davno, ali i načini izbora i pripreme hrane kako ne bi došlo do trovanja.

Medicina

Uz komplete za prvu pomoć čiji smo sadržaj opisali OVDJE, u korisne sitnice ubrajaju se i tablete protiv trovanja hranom ili infekcija, stik za zaštitu usnica, sigurnosne igle, tablete poput ibuprofena ili aspirina, sapun, maramice za dezinfekciju i slični proizvodi. No, važno je i znati prepoznati simptome zdravstvenih problema, voditi računa o osnovnoj higijeni u prirodi, važnosti fizičkog i prihičkog odmora u stresnim situacijama, jednako kao i znati osnove pružanja prve pomoći.

Komunikacija

Ovaj dio pribora za hitne situacije uključuje opremu kojom možete dozvati pomoć, kao što su zrcalo, baterijske svjetiljke s bljeskalicom, zviždaljka, baklje za signaliziranje i sl., a razumije se i svu raspoloživu telekom opremu, mobitel, ručne radio stanice i sve drugo što vam može pomoći u kriznoj komunikaciji.

Ostalo

Snažna ljepljiva traka (Duct-tape), kompas, topografske karte, blok i olovka, igla i konac, novac, rezervne naočale i ostalo što može koristiti obično se nalazi na popisima koje koriste i vojska i civilne organizacije.

Ipak, u svu navedenu opremu, koju naravno možete mijenjati i prilagođavati svojim potrebama tako da vam može poslužiti i kada niste u opasnosti, važno je i uvježbati tehnike preživljavanja i korištenja opreme koja vam je u tom trenutku na raspolaganju. Uz vještine opstanka i snalaženja u prirodi, dobro je informirati se i isprobati tehnike samoobrane, navigacije, osnove Morseove abecede, podsjetiti se satova prve pomoći i ostalih vještina koje uz vojsku koriste i spasilačke ekipe. Detalje o navedenoj vojnoj opremi i preporukama, kao i iskustvima vojnika koji su prošli ozbiljne krizne situacije donosimo uskoro.

(Foto: senivpetro / Freepik)

Važni savjeti za žrtve nasilja nad ženama – što učiniti i kome se obratiti?

Nasilje nad ženama u obitelji ili na poslu problem je o kojem se danas puno govori, a malo radi. Žalosno zvuči podatak da je Hrvatska među tri zemlje u Europskoj uniji s najviše ubijenih žena u odnosu na broj stanovnika. Ubojstvo žene većinom je kulminacija višegodišnjeg nasilja, koje počinje psihičkim nasiljem, vrijeđanjem i preuzimanjem psihičke i financijske kontrole nad partnericom, a nastavlja se fizičkim nasiljem. Jedan udarac obično nikad ne ostane zadnji. U trenutku kad je partner primijenio silu, žena je već psihički i emotivno zarobljena i nesposobna da ode. Okolina često nema razumijevanja i ne želi se miješati, a predrasude i cinični komentari o ženama koje su same “izazivale vraga” sigurno nikoga ne ohrabruju da potraže zaštitu.

Zbog svega toga, ako ste žrtva nasilja:

>  Nasilje prijavite policiji

>  Nemojte se optuživati zašto niste ranije otišli, zašto niste ranije prijavili.

>  Tražite savjet na nekom od besplatnih brojeva telefona za pomoć:

>  Žensko savjetovalište: 0800 55 44

>  Telefon za žrtve seksualnog nasilja: 01 6119 444

>  Ženska pomoć sad: 0800 655 222

>  SOS telefon za žrtve trgovanja ljudima: 0800 77 99

 

>  SOS telefoni za žene:

Karlovac – 047 600 392

Pakrac – 034 411 780

Poreč – 052 452 746

Rijeka – 051 211 888

Sisak – 044 888 888

Slavonski brod – 035 449 180

Split – 021 537 272

Vukovar – 032 414 910

Zadar – 023 332 059

>  Zatražite psihosocijalnu pomoć, pravno savjetovanje i smještaj u sklonište.

Važno:

Najopasniji trenutak za ženu je kada napušta nasilnika, pa se treba dobro pripremiti. Obično trebaju godine da žena skupi hrabrost, prijavi i ode. Ne, neće se popraviti. Ne, neće postati bolji. Ljudi se mijenjaju samo ako to sami žele, i uz psihosocijalnu pomoć.

Kada odlučite izići iz kruga nasilja i odmah napustiti nasilnika ne zaboravite sa sobom ponijeti:

– stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo

– službene dokumente (putovnicu, vašu i zdravstvene iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)

– neophodne lijekove

– ključeve

– novac

– najnužniju odjeću i obuću

– djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.

 

>  Važne savjete za žrtve nasilja možete naći i na stranici MUP-a: –> OVDJE

Odlično napravljen letak sa savjetima možete naći: –> OVDJE

(Foto: master1305 / Freepik)

Upotreba modernih tehnologija za potrebe satelitskog praćenja djece može se činiti pretjeranom, ali u današnjem svijetu povećanih rizika nude se i takve mogućnosti.

Uz pametne satove, mobitele, automobile i ostalu tehnologiju, čini se da su samo ljudi ostali „glupi“. S jedne strane je opravdana osjetljivost javnosti na pitanja zaštite privatnosti i nadzora građana, a s druge strane moderne tehnologije mogu nam pomoći da smanjimo sigurnosne rizike vezane uz obitelj i djecu.

Već dugo postoje tehnička riješenja globalnog satelitskog praćenja, cijene primopredajnika i ostale tehnike padaju, pa je sve jednostavnije djetetu za rođendan pokloniti ručni sat ili mobitel pomoću kojeg ćete uvijek znati gdje je, a moći će vas kontaktirati pozvati u pomoć. Da li je to pretjerano, kakve su zloupotrebe moguće i jesmo li pretjerali u nastojanju da sve imamo pod kontrolom? Na to pitanje vjerojatno će odgovor dati sama obitelj koja će naći pravu mjeru zaštite vlastite djece.

No, razumije se, tema GPS sustava puno je šira i ono što je korisno za lociranje djece, vrlo je korisno i za snalaženje odraslih u prirodi. Posebno je važna mogućnost dijeljenja točne lokacije u slučaju nesreće ili dezorjentacije u prirodi. Zato je važno znati kako poslati svoj položaj, ili čak omogućiti osobama od povjerenja da u svakom trenutku mogu vidjeti gdje se nalazite. Naravno, ako to zaista želite.

Osim pametnih mobitela koji se najčešće koriste, postoji i cijeli niz drugih uređaja koji koriste sustave za satelitsku navigaciju, od kojih su neki u stanju komunicirati i na područjima gdje uopće nema GSM signala za mobitele. I o takvim uređajima naši će suradnici pisati na stranicama našeg portala. Zbog toga – “stay tuned”.

(Foto: artursafronov / Freepik)

Nakon svake nesreće većih razmjera poput potresa ili poplava, postavljaju se pitanja o osiguranju nekretnina i vrstama polica osiguranja, no važno je informirati se o svim detaljima na vrijeme.

Najprije je potrebno shvatiti da kod bilo koje vrste osiguranja postoji logičan i legitiman oprez svake osiguravajuće kuće da se ne dovede u situaciju da zbog prevelikog broja i vrijednosti osiguranih slučajeva (materijalne štete, smrtni slučaj, ozljede…) jednostavno ne može isplatiti osiguranu svotu.

Također je važno pronaći stručnu osobu da vam objasni sve detalje o tome što pojedina polica uključuje, a što ne. Jasno je da osiguravatelj ne želi isplatiti na primjer štetu na automobilu ako ste vozili pijani, zbog toga što ste sami pridonijeli tome da dođe do nesreće. Vjerojatno neće samo tako prihvatiti ni isplatu u slučaju smrtnog slučaja ako je nastao kao posljedica masovne tučnjave u kojoj je sudjelovao osiguranik. Međutim, treba vidjeti koji su “osigurači” postavljeni odnosno kako su konkretno definirani takvi slučajevi u polici koju namjeravate kupiti i to prije nego što ste potpisali ugovor.

Naravno, agent koji vam prodaje policu osiguranja morao bi znati sve detalje i odgovoriti na sva vaša pitanja, pa se za sastanak treba pripremiti. Ipak, korisno je malo “prosurfati” internetom, usporediti uvjete i informirati se o detaljima prije potpisivanja police.

Uskoro donosimo – Prikaz najčešćih polica na tržištu, uvjeta i detalja na koje valja obratiti pažnju…

 

(Ilustracija: Pexels.com/Mikhail Nilov)

Svi smo puno puta doživjeli nestanak električne energije, ali nas je većina zaboravila kako izgleda kad takva situacija potraje.

Obično prvo pomislimo na rasvjetu, televizor ili slične uređaje, ali stvar je još ozbiljnija kada se radi o kuhanju,  grijanju i hladnjaku punom hrane koji su puno važniji u duljim prekidima napajanja. Ovo je samo podsjetnik na detalje na koje treba misliti u pripremama za krizne situacije.

>  Grijanje

U zimskim mjesecima problemi u opskrbi električnom strujom mogu kao posljedicu imati prestanak grijanja, pa se za takve slučajeve treba pripremiti. Od uobičajenih mjera naravno da se možemo toplije obući, ali i razmisliti da u rezervi imamo alternativni izvor grijanja. Pri tome treba voditi računa o sigurnosti takve rezervne grijalice, kao i o prozračivanju prostorije radi dovođenja svježeg zraka (kisika).

>  Kuhanje

Ovisno o vremenu bez struje, treba voditi računa o rezervnim rješenjima za pripremu hrane. Naravno da mnogi kuhaju na plin ili imaju mala plinska kuhala za kampiranje, ali u tom slučaju treba misliti i na sigurnost upotrebe otvorenog plamena za kuhanje kao i provjetravanje prostorije.

>  Hladnjak i hrana

Ako prestanak napajanja uređaja poput hladnjaka potraje, vodite računa o proizvodima s kraćim trajanjem, potrošite ih prve i pokušajte što manje otvarati vrata frižidera.

Temperatura u hladnjaku obično je oko 4 stupnja (u zamrzivaču ispod nule) i računa se da u namirnice sigurne najmanje 4 sata, no ukoliko je hladnjak pun hrane dulje će zadržati temperaturu, pa su procjene da ovisno o vrsti namirnice hranu možemo u frižideru sačuvati cijeli dan, a u nekim slučajevima i do 48 sati, uz minimalno otvaranje vrata.

>  Rasvjeta

Ukoliko kao privremenu rasvjetu (i malo zagrijavanje) koristite svijeće, treba paziti na sigurnost i mogućnost izazivanja požara, pa otvoreni plamen nikada ne ostavljajte bez nadzora i redovito prozračite prostoriju kako ne bi došlo do manjka kisika.

>  Oprema

Danas se svi većinom oslanjamo na pomoćnu rasvjetu iz svojih mobitela, no korisno je u kući imati baterijsku svjetiljku (ili nekoliko njih), posebno ako problem nestanka struje potraje. Naravno, ne zaboravite u pripremi na dogovorenom mjestu, izvan dohvata male djece imati svijeće, šibice i upaljač.

Vrlo koristan uređaj u situacijama bez električne energije koji bi svakako trabali imati u pripremi je radio prijemnik na baterije, a danas za krizne situacije postoje i posebni prijemnici koji se osim baterijama mogu napajati i ručnim induktorskim punjačima (pomoću ručice koja se okreće i puni bateriju).

Također bi bilo dobro razmisliti o nabavci solarnog punjača baterija i vanjske dodatne baterije za sve vaše elektronske uređaje, a posebno mobitela radi krizne komunikacije.

Danas se za plaćanje masovno koriste kartice, no računajte da neće raditi bankomati ni trgovine, pa je korisno kod kuće i pri ruci imati manju količinu gotovog novca za plaćanje u takvim okolnostima.

Iako je to jasno, dobro je podsjetiti da se sva navedena oprema i savjeti mogu koristiti ne samo u kriznim situacijama nego i u “normalnim” svakodnevnim uvjetima, na kampiranju ili na izletu, što ne zahtjeva neke posebne izdatke.

(Foto: Freepik)