Vremenske katastrofe nisu ništa novo, no globalno zatopljenje čini ih sve ekstremnijima, pa je korisno prisjetiti se osnovnih pravila kod nailaska oluje…
1. Ostanite u zatvorenom i pratite izvještaje o vremenu
> Državni hidrometeorološki zavod – https://meteo.hr/
> MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite – https://civilna-zastita.gov.hr/
> Poštujte upozorenja koja ste dobili na mobitel putem sustava SRUUK
> Hrvatske vode / prikaz vodostaja – http://vodostaji.voda.hr/
> Mobilne aplikacije za praćenje dolaska nevremena, količina padalina i udara gromova (Rain Radar, Lightning, Windy i sl.)
2. Ako ste vani sklonite se u najbližu zgradu (pritom izbjegavajte drveće, oštećene građevine i slične objekte).
3. Držite se podalje od prozora i staklenih površina (ako s prozora snimate oluju u smjeru jakih udara vjetra može doći do nesreće) .
4. Za vrijeme grmljavinskog nevremena izbjegavajte korištenje električnih uređaja kao i vode (posebno za tuširanje).
5. Ukoliko ste na području pogodnom za brzi dolazak BUJIČNIH POPLAVA pripremite se na vrijeme da napustite prostorije u kojima bi mogli ostati zarobljeni (vidi savjete OVDJE).
S obzirom da je glavno obilježje oluje jak vjetar, a često ih prate munje, tuča, bujične poplave i druge nepogode, stručnjaci najčešće preporučuju:
> Oprez od predmeta koji lete nošeni jakim vjetrom.
> Sklonite se od udara munje u zatvoreni prostor.
> Sklonite ili zaštitite auto ili druge vrijednosti, fiksirajte predmete i opremu oko kuće.
> Izbjegavajte područja ispod dalekovoda i sličnih instalacija, prostor u blizini oštećenih građevina, skela, dizalica i slično.
> Isključite osjetljive elektronske uređaje ili koristite zaštitu od udara munje
> Zaštitite ili osigurajte usjeve, stoku i gospodarske objekte, koliko je to moguće.
> Provjerite gromobransku instalaciju, stanje krova i druge kritične građevinske elemente.
(Pogledajte i ostale upute u slučaju nevremena koje možete naći na našim stranicama, zajedno s linkovima na specijalizirane službe pomoći i spašavanja)
Aktualno
Nedavne velike oluje s katastrofalnim posljedicama u središte pažnje stavile su pitanja pouzdanosti informacija o približavanju opasnosti. Najprije su na internetskim društvenim mrežama, a kasnije i u tzv. mainstream medijima počela ismijavanja hitnih državnim službi i cijelog sustava, a nakon toga uslijedile i dezinformacije, čak do poziva “Ne računati na Civilnu zaštitu” objavljenog u izdanju jedne od najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj.
Naravno da propusta ima u svakoj službi i da treba kritizirati loše odluke i tražiti poboljšanja svih sustava, ali neodgovorno pozivanje javnosti na nepoštivanje hitnih službi (posebno u atmosferi masovnih dezinformacija i lažnih vijesti), opasna je i vrlo rizična pojava koja može imati ozbiljne posljedice.
Dobar primjer je sustav SRUUK o kojem smo pisali na našim stranicama (tekst možete pročitati OVDJE). Nakon ne tako davne, najjače zabilježene oluje u Hrvatskoj koja je poharala velik dio Hrvatske, ljudi koji su najprije komentirali da je takav sustav glup i nepotreban, počeli su odjednom govoriti kako je sramota što im sustav nije postao poruku da dolazi veliko nevrijeme. Umjesto beskonačne polemike najprije treba upozoriti na činjenice:
> Sustav SRUUK tada je još bio u fazi ispitivanja i podešavanja i nije bilo uvjeta za njegovo aktiviranje, a prva je prava poruka poslana prilikom opasnosti od poplave na području Brdovca kod Zagreba.
> Ako se pokaže da je dobro napravljen bit će to još jedan od korisnih sigurnosnih alata.
> Korist sustava za rano upozoravanje važan je i kod uzbunjivanja putem sirena, jer je dobro da u opasnosti, kada čujete sirene, na mobitel dobijete službeni opis opasnosti i upute što trebate poduzeti.
> Najava dolaska nevremena bila je dostupna iz više različitih izvora
> Svi moderni mobiteli imaju aplikacije za prognozu vremena.
> DZMH (na adresi: https://meteo.hr/ redovito objavljuje prognoze i upozorenja o nevremenu.
> Bilo je proglašeno najprije narančasto, a sat vremena prije dolaska oluje i crveno upozorenje (oznake: zeleno – nema upozorenja; žuto – vrijeme je potencijalno opasno; narančasto – vrijeme je opasno; crveno – vrijeme je izuzetno opasno).
> Ravnateljstvo civilne zaštite putem Twittera redovito šalje obavijesti o opasnostima, a moguće ih je dobiti i na drugim internetskim stranicama.
> Javno su dostupne meteorološke radarske slike koje se ažuriraju svakih deset minuta i pomoću kojih je moguće jasno vidjeti dolazak svake oluje (poput aplikacije Rain radar i mnogih sličnih alata).
> Čak su i tele-operateri počeli slati upozorenja o nailasku oluje, kako bi spriječili eventualne štete na opremi svojih korisnika.
Propusti u sustavu Civilne zaštite, kojih je na nekim područjima sigurno bilo, ne znače da moramo srušiti cijelu strukturu i kod građana izazvati nepovjerenje i bijes na ljude koji su u teškim uvjetima ipak odradili velik i važan posao. Uz napomenu da mnogi od njih rade kao volonteri.
Možda će jednog dana postojati aplikacije koje će nas upozoriti da prije prelaska ceste moramo pogledati lijevo i desno, ali dok se takav sustav ne uvede – ostaje nam da i sami nešto poduzmemo na informiranju o vlastitoj sigurnosti. Naravno, iz pouzdanih izvora.
Razumije se da nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će točna biti brzina vjetra na pojedinom području (mada već postoje mobilne aplikacije kao što je Windy, koje pružaju brojne meteorološke podatke, pa uz količine padaline prognoziraju brzinu i smjer vjetra, tlak zraka i ostale detalje, pa je moguće reagirati i zaštititi se), ali upozorenja postoje i treba se na vrijeme pripremiti za izvanredne situacije.
Drugo je pitanje koliko su na kojem području hitne službe efikasne, dobro organizirane, opremljene i stručno vođene, ali to je rasprava koja će potrajati. Ipak, zbog vremena koje se mijenja i povećanih rizika prirodnih katastrofa, ne bi trebalo gubiti vrijeme na površne i paušalne ocjene, nego iz propusta izvući pouku i profesionalcima omogućiti da unaprijede sustav.
(Foto: wirestock / Freepik)