Nakon sve učestalijih informacija o ozbiljnim problemima uzrokovanih padovima informatičkih sustava, prijevarama i hakerskim napadima s ozbiljnim financijskim i sigurnosnim posljedicama, počeli smo sve osobnije shvaćati rizike koje nose kompjutori i moderna tehnologija.
S nepoznatog broja stiže vam poruka: “Bok mama, pokvario mi se mobitel, molim te pošalji mi poruku na ovaj broj…” Pa, tko ne bi poslao poruku djetetu u nevolji. Čak i ako niste ničija mama htjeli bi pomoći djetetu. U takvoj situaciji zaboravimo na savjete da pazimo na prijevare…
Temu informatičke ili kibernetičke sigurnosti većina „običnih“ građana doživljava kao nešto rezervirano za profesionalce i velika poduzeća. Međutim, u situacijama kada ne možete dobiti lijek koji trebate, obaviti medicinski zahvat, koristiti mobitel ili kompjutor, podići novac na bankomatu, pa čak niti kupiti kartu za prijevoz – stvari postaju ozbiljnije. S obzirom da su računala svugdje oko nas i gotovo da nema područja na kojem ne obavljaju ključne poslove – rizici su brojni. Naravno, u pitanjima tzv. kritične infrastrukture (struja, voda, promet, komunikacije i sl.) o kojoj brinu državne institucije i same organizacije koje imaju IT infrastrukturu, probleme rješavaju profesionalci i oni koji su za to ovlašteni, ali i građani trebaju biti svjesni svoje uloge i mogućnosti zaštite.
Ipak, ne radi se uvijek o napadima hakera i kriminalnih skupina, jer ne treba zaboraviti i nenamjerne greške (kao što je bio nedavni problem s Windowsima) ili padove sustava zbog nedovoljnog ili neprofesionalnog održavanja, kada posljedice također mogu biti zabrinjavajuće za stanovništvo.
PRIJEVARE
Međutim, ono na što kao korisnici usluga možemo obratiti pažnju su krađe identiteta odnosno vaših osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka pomoću kojih vas mogu opljačkati. Kriminalci ih najčešće obavljaju na tri načina:
Vishing je telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje podatke ili da im uplatite novčana sredstva.
Phishing su prijevare u kojima vam kriminalci šalju lažne poruke elektronske pošte kojima vas pokušavaju navesti da im otkrijete svoje podatke koje mogu iskoristiti da vas opljačkaju.
Smishing – je pokušaj prevaranata da dođu do vaših podataka putem tekstualnih poruka (SMS).
Lažne internet stranice kriminalci koriste slanjem poruka s linkom (poveznicom) na krivotvorenu mrežnu stranicu, nakon čega na razne načine pokušavaju doći do vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica (na primjer internet stranica vaše banke koju često otvarate), pa obratite pažnju na male razlike ili greške na lažnoj stranici. Također je važno napomenuti da lažne stranice često koriste domene (adresa stranice koju ste otvorili na internetu) koje se vrlo slične legitimnim domenama (tzv. typosquatting), pa detaljno pročitajte adresu, jer i najmanja razlika (pa bilo to i samo jedno slovo) može biti znak da se radi o prijevari.
Prijevare putem društvenih mreža obično se obavljaju tako da kriminalci na razne načine pokušavaju doći do što više vaših osobnih podataka (čak i putem stranica i aplikacija za romantično upoznavanje) koje onda najčešće koriste za financijske prijevare i u konačnici krađu vašeg novca.
SAVJETI:
> Ne odgovarajte na ucjene i čuvajte svoje lozinke.
> Izradite sigurnosnu kopiju vaših najvažnijih podataka.
> Koristite jake lozinke, odnosno kreirajte složene lozinke koje sadrže kombinaciju slova, brojeva i specijalnih znakova, a važno je i da koristite različite lozinke za različite račune.
> Postavite sustav za vraćanje podataka tako da zaraza ransomware-om ne može trajno uništiti vaše podatke.
> Koristite kvalitetan antivirusni softver kako biste zaštitili svoj sistem od zlonamjernih pokušaja, posebno od ransomware zloćudnog računalnog programa.
> Redovito ažurirajte softver na vašem računalu. Kad vaš operativni sustav (OS) ili aplikacije zatraže ažuriranje, odobrite ga i nakon toga provjerite da li sve radi kako treba.
> Ne vjerujte nikome jer bilo koji korisnički račun može biti ugrožen, a zloćudne poveznice mogu stići s korisničkih računa prijatelja na društvenim mrežama, kolega, ili partnera na online video igrama.
> Ne otvarajte priloge u e-mailovima koje ste dobili od ljudi koje ne poznajete.
> Cyber kriminalci često dijele lažne e-mail poruke koje su vrlo slične e-mail obavijestima internetskih trgovina, banaka, policije, suda, ili porezne službe te na taj način mame primatelje da kliknu na zloćudnu poveznicu i tako dopuste zloćudnom softveru pristup u njihov sustav, što također imajte na umu.
> Omogućite “prikaži ekstenziju datoteka” ili “show file extensions” opciju u Windows postavkama vašeg računala. To će značajno olakšati pronalazak zloćudnih datoteka. Klonite se datoteka sa nastavcima ‘.exe’, ‘.vbs’ i ‘.scr’. Prevaranti često koriste nekoliko nastavaka kako bi zloćudnu datoteku predstavili kao video, fotografiju, ili dokument (kao što je hot-chics.avi.exe ili doc.scr).
> Ako otkrijete nepoznati ili nekontrolirani proces na vašem uređaju, odmah prekinite internetsku ili drugu mrežnu vezu (kao što je kućni Wi-Fi) – to će spriječiti daljnje širenje zaraze.
> Građani učestalo dobivaju poruke elektroničke pošte s lažne Microsoft domene u kojima se traži da na lažnoj Microsoftovoj stranici unesu svoje korisničko ime i obnove svoju lozinku. U konkretnom slučaju radi se o pokušaju krađe osobnih podataka te počinitelji na ovaj način mogu preuzeti kontrolu nad elektroničkom poštom žrtve, pa ne nasjedajte na tu prijevaru.
> Svoje korisničke podatke i lozinke ne dajte nikome niti ih upisujte na sumnjivim internetskim stranicama, a ukoliko ste to učinili lozinku odmah promijenite. Ukoliko identičnu lozinku koristite i za druge korisničke račune i internetske usluge promijenite i nju.
> Pročitajte sigurnosne upute i upozorenja na stranicama vaše banke i stranicama koje koristite za prijenos novca, kao i službenu stranicu MUP-a na adresi: https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/454
I NAJMLAĐI MOGU BITI META
Djeca su također sve češći cilj internetskih napada, pa treba obratiti pažnju na to kako djeca koriste uređaje koje ste im kupili. Opasnosti su brojne, od seksualnog iskorištavanja do vršnjačkog nasilja i bullyinga.
> Budite oprezni na internetu, vodite računa o mjestu i načinu objavljivanja fotografija koje prikazuju djecu, razmislite prije objavljivanja fotografija djece koja su djelomično odjevena ili izložena na neki način.
> Provjerite postavke privatnosti na korisničkim računima društvenih mreža kako biste bili sigurni da vaše fotografije dijelite samo s obitelji ili prijateljima.
> Isključite geolociranje na korisničkim računima društvenih mreža, na telefonu ili kameri.
> Pazite na hashtagove (# oznake) koji mogu pomoći predatorima da lako pronađu slike djece.> Razgovarajte s djecom o sigurnosti na internetu – objasnite im koje su opasnosti i kako se zaštititi i potičite ih da budu oprezni pri dijeljenju osobnih informacija.
> Postavite pravila za korištenje interneta, dogovorite se o vremenu koje mogu provoditi online i kojim web stranicama mogu pristupati.
> Koristite roditeljski nadzor – instalirajte softver za roditeljski nadzor kako biste pratili i ograničili aktivnosti svoje djece na internetu.
> Pazite na društvene mreže – upoznajte se s društvenim mrežama koje vaša djeca koriste i pratite njihove aktivnosti.
> Učite djecu da postavljaju privatnost na svojim profilima i da ne prihvaćaju zahtjeve za prijateljstvo od nepoznatih osoba.
> Prepoznajte cyberbullying – naučite prepoznati znakove cyber-bullyinga i razgovarajte s djecom o tome kako se nositi s tim problemom, potičite ih da prijave svaki oblik zlostavljanja vama ili nastavnicima.
> Zaštitite osobne podatke – objasnite djeci važnost čuvanja osobnih podataka, kao što su adresa, telefonski broj i škola koju pohađaju, potičite ih da ne dijele te informacije javno ili s nepoznatim osobama.
> Pazite na aplikacije i igre koje djeca koriste – provjerite recenzije i ocjene aplikacija i igara prije nego ih dopustite svojoj djeci, osigurajte da aplikacije i igre dolaze iz pouzdanih izvora.
VELIKI SUSTAVI – VELIKE PRIJEVARE
Naravno, postoji i cijeli niz prijevara u poslovnom svijetu, gdje su na udaru najčešće direktori i financijski voditelji, kao i cijele kompanije, pa i državne institucije, no za njihovu zaštitu s više ili manje uspjeha brinu se ovlaštene službe. Iako smo i mi kao korisnici moguće žrtve (na primjer nedavno zabilježeni napadi na bolnice i prijevozničke kompanije), tu ne možemo sami napraviti puno, osim biti svjesni mogućih rizika.
Zaključak je – mada se radi o složenim sustavima, čak i nama starijima koji smo odrasli na čuvenoj basni braće Grim „Vuk i sedam kozlića“ (u kojoj je majka svoju djecu pripremila na moguće prijevare vuka, ali ni to nije bilo dovoljno) jasno je da ne smijemo svakome vjerovati.
Zato moramo uvijek biti na oprezu, paziti da ne dijelimo svoje osobne podatke, ne „klikamo“ na sumnjive linkove (poveznice), ne otvaramo priloge u elektronskoj pošti dobivenoj s nepoznate adrese, da provjeravamo informatičke navike svoje malodobne djece, ali i razgovaramo s njima o opasnostima koje im prijete na internetu.
Više o medijskoj i informacijskoj pismenosti možete naći na stranici:
https://www.medijskapismenost.hr/
Foto ilustracija: Freepik