Objave

Opasnosti vrebaju u sva godišnja doba, pa i zima ima svoje “specijalnosti” koje nisu zanemarive.

Prve asocijacije na zimu i snijeg obično su romantične slike dječje radosti, sanjkanja, skijanja, grudanja i pravljenja snjegovića. Oni malo stariji obično se sjete čišćenja snijega, opasne poledice i – gipsa na ruci. I jedno i drugo je stvarnost, no pametno je pripremiti se na zimske uvjete (ili nenadanu oluju) i smanjiti rizike za neugodne uspomene. Ukratko, pripremite se za zimu.

Zimski rizici i mjere opreza:

>  Poledica

svi znamo da poledica može biti opasna za pješake kao i u prometu, no često zaboravimo pripremiti odgovarajuću obuću i dodatke protiv poskliznuća, kao i očistiti svoj auto od snijega i na vrijeme montirati zimske gume.

>  Snježne oluje

posebno su opasne u gorskim predjelima kada mogu naići vrlo brzo i nenaviklim turistima stvoriti ozbiljne probleme.

>  Padovi snijega i leda s krovova

u gradovima su posebno rizični padovi snijega i leda s visokih zgrada, pa je potreban poseban oprez, ali i odgovarajuća upozorenja na opasnim mjestima.

>  Lavine

iako u našim krajevima nema uvjeta kakvi vladaju u visokim planinama, moramo voditi računa o zapusima i odronima, kao i otežani promet zbog kojeg mogu nastati ozbiljni problemi. Posebno ako ostanete negdje zatrpani ili prometno izolirani.

>  Hladnoća – smrzavanje

Iako nam odmalena govore – toplo se obuci, danas kada malo boravimo na otvorenom kao da smo zaboravili pravila slojevitog oblačenja i pripreme za ekstrene vremenske uvjete. Rizici naročito rastu u planinskim krajevima kada se nailazak hladnog i vlažnog zraka koji “prodire do kosti” može dogoditi vrlo brzo, pa se uz otežano kretanje zbog snijega i slabu vidljivost može dogoditi tragedija čak i nedaleko od kuće ili skloništa.

Savjeti Crvenog križa za hladno vrijeme:

Pratite upozorenja o hladnoći, te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu i otporni su na vlagu.

Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, a posebno bolesti srčanog ili dišnog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja hladnoći.

U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni zbog klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti pada i prijeloma kosti.

Kod niskih temperatura izbjegavajte teže fizičke poslove na otvorenom prostoru i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

Pomozite članovima obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljivanja i prekid boravka na hladnoći.

U slučaju da se kod osoba koje duže borave na otvorenom pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnu prsti, gubitak osjeta prstiju, blijeda koža, bol), odmah treba potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću i pothlađenu osobu postepeno utopliti zamatanjem u deke. Pothlađenu osobu ne smije se izlagati direktnom izvoru topline. Preporučeno je davati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) i potražiti stručnu medicinsku pomoć ili nazvati: Hitnu medicinsku službu 194 ili jedinstveni europski broj za hitne službe 112.

No, uz sve navedeno, u današnjem užurbanom načinu života često zaboravljamo da postoje i oni koji jednostavno nemaju uvijek sve potrebno da bi s ugrijali. Socijalno ugroženi, stariji ljudi bez obitelji, beskućnici i svi ostali koji se ne mogu zaštititi od hladnoće. Zato je ovo pravo doba da se uključite u akcije Hrvatskog Crvenog križa i drugih organizacija za pomoć ugroženima.

Zaštita od hladnoće – preporuke Hrvatskog Crvenog križa pogledajte: –> OVDJE

Zaštita starijih u hladno vrijeme – Preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar pogledajte: –> OVDJE

Vremenske katastrofe nisu ništa novo, no globalno zatopljenje čini ih sve ekstremnijima, pa je korisno prisjetiti se osnovnih pravila kod nailaska oluje…

 

1. Ostanite u zatvorenom i pratite izvještaje o vremenu

> Državni hidrometeorološki zavod – https://meteo.hr/

> MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite – https://civilna-zastita.gov.hr/

> Poštujte upozorenja koja ste dobili na mobitel putem sustava SRUUK

> Hrvatske vode / prikaz vodostaja – http://vodostaji.voda.hr/

> Mobilne aplikacije za praćenje dolaska nevremena, količina padalina i udara gromova (Rain Radar, Lightning, Windy i sl.)

2. Ako ste vani sklonite se u najbližu zgradu (pritom izbjegavajte drveće, oštećene građevine i slične objekte).

3. Držite se podalje od prozora i staklenih površina (ako s prozora snimate oluju u smjeru jakih udara vjetra može doći do nesreće) .

4. Za vrijeme grmljavinskog nevremena izbjegavajte korištenje električnih uređaja kao i vode (posebno za tuširanje).

5. Ukoliko ste na području pogodnom za brzi dolazak BUJIČNIH POPLAVA pripremite se na vrijeme da napustite prostorije u kojima bi mogli ostati zarobljeni (vidi savjete OVDJE).

 

S obzirom da je glavno obilježje oluje jak vjetar, a često ih prate munje, tuča, bujične poplave i druge nepogode, stručnjaci najčešće preporučuju:

>  Oprez od predmeta koji lete nošeni jakim vjetrom.

>  Sklonite se od udara munje u zatvoreni prostor.

>  Sklonite ili zaštitite auto ili druge vrijednosti, fiksirajte predmete i opremu oko kuće.

>  Izbjegavajte područja ispod dalekovoda i sličnih instalacija, prostor u blizini oštećenih građevina, skela, dizalica i slično.

>  Isključite osjetljive elektronske uređaje ili koristite zaštitu od udara munje

>  Zaštitite ili osigurajte usjeve, stoku i gospodarske objekte, koliko je to moguće.

>  Provjerite gromobransku instalaciju, stanje krova i druge kritične građevinske elemente.

(Pogledajte i ostale upute u slučaju nevremena koje možete naći na našim stranicama, zajedno s linkovima na specijalizirane službe pomoći i spašavanja)

Aktualno

Nedavne velike oluje s katastrofalnim posljedicama u središte pažnje stavile su pitanja pouzdanosti informacija o približavanju opasnosti. Najprije su na internetskim društvenim mrežama, a kasnije i u tzv. mainstream medijima  počela ismijavanja hitnih državnim službi i cijelog sustava, a nakon toga uslijedile i dezinformacije, čak do poziva “Ne računati na Civilnu zaštitu” objavljenog u izdanju jedne od najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj.

Naravno da propusta ima u svakoj službi i da treba kritizirati loše odluke i tražiti poboljšanja svih sustava, ali neodgovorno pozivanje javnosti na nepoštivanje hitnih službi (posebno u atmosferi masovnih dezinformacija i lažnih vijesti), opasna je i vrlo rizična pojava koja može imati ozbiljne posljedice.

Dobar primjer je sustav SRUUK o kojem smo pisali na našim stranicama (tekst možete pročitati OVDJE). Nakon ne tako davne, najjače zabilježene oluje u Hrvatskoj koja je poharala velik dio Hrvatske, ljudi koji su najprije komentirali da je takav sustav glup i nepotreban, počeli su odjednom govoriti kako je sramota što im sustav nije postao poruku da dolazi veliko nevrijeme. Umjesto beskonačne polemike najprije treba upozoriti na činjenice:

>  Sustav SRUUK tada je još bio u fazi ispitivanja i podešavanja i nije bilo uvjeta za njegovo aktiviranje, a prva je prava poruka poslana prilikom opasnosti od poplave na području Brdovca kod Zagreba.

>  Ako se pokaže da je dobro napravljen bit će to još jedan od korisnih sigurnosnih alata.

>  Korist sustava za rano upozoravanje važan je i kod uzbunjivanja putem sirena, jer je dobro da u opasnosti, kada čujete sirene, na mobitel dobijete službeni opis opasnosti i upute što trebate poduzeti.

>  Najava dolaska nevremena bila je dostupna iz više različitih izvora

>  Svi moderni mobiteli imaju aplikacije za prognozu vremena.

>  DZMH (na adresi: https://meteo.hr/ redovito objavljuje prognoze i upozorenja o nevremenu.

>  Bilo je proglašeno najprije narančasto, a sat vremena prije dolaska oluje i crveno upozorenje (oznake: zeleno – nema upozorenja; žuto – vrijeme je potencijalno opasno; narančasto – vrijeme je opasno; crveno – vrijeme je izuzetno opasno).

>  Ravnateljstvo civilne zaštite putem Twittera redovito šalje obavijesti o opasnostima, a moguće ih je dobiti i na drugim internetskim stranicama.

>  Javno su dostupne meteorološke radarske slike koje se ažuriraju svakih deset minuta i pomoću kojih je moguće jasno vidjeti dolazak svake oluje (poput aplikacije Rain radar i mnogih sličnih alata).

>  Čak su i tele-operateri počeli slati upozorenja o nailasku oluje, kako bi spriječili eventualne štete na opremi svojih korisnika.

 

Propusti u sustavu Civilne zaštite, kojih je na nekim područjima sigurno bilo, ne znače da moramo srušiti cijelu strukturu i kod građana izazvati nepovjerenje i bijes na ljude koji su u teškim uvjetima ipak odradili velik i važan posao. Uz napomenu da mnogi od njih rade kao volonteri.

Možda će jednog dana postojati aplikacije koje će nas upozoriti da prije prelaska ceste moramo pogledati lijevo i desno, ali dok se takav sustav ne uvede – ostaje nam da i sami nešto poduzmemo na informiranju o vlastitoj sigurnosti. Naravno, iz pouzdanih izvora.

Razumije se da nitko sa sigurnošću ne može reći koliko će točna biti brzina vjetra na pojedinom području (mada već postoje mobilne aplikacije kao što je Windy, koje pružaju brojne meteorološke podatke, pa uz količine padaline prognoziraju brzinu i smjer vjetra, tlak zraka i ostale detalje, pa je moguće reagirati i zaštititi se), ali upozorenja postoje i treba se na vrijeme pripremiti za izvanredne situacije.

Drugo je pitanje koliko su na kojem području hitne službe efikasne, dobro organizirane, opremljene i stručno vođene, ali to je rasprava koja će potrajati. Ipak, zbog vremena koje se mijenja i povećanih rizika prirodnih katastrofa, ne bi trebalo gubiti vrijeme na površne i paušalne ocjene, nego iz propusta izvući pouku i profesionalcima omogućiti da unaprijede sustav.

(Foto: wirestock / Freepik)