Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.
Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere načelno nisu loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom razmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.
Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:
1. Torba za hitne situacije (pripremite torbu u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i slične sitnice. Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE).
2. Evakuacija (razmotrite s obitelji puteve evakuacije u slučaju opasnosti, mjesta okupljanja, alternativni način komunikacije, najvažnije kontakte, itd.).
3. Voda i hrana (imajte u pripremi namirnice potrebne za evakuaciju u trajanju od tri dana, kao i za dva tjedna ako ostajete kod kuće, mada neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje. O opskrbi u kriznim situacijama pročitajte OVDJE).
4. Sklonište (razmislite o mogućnostima skloništa kao što su vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće i slične opcije).
5. Oprema (pripremite komplet prve pomoći, ali i drugu opremu kao što su alat i pribor, mobiteli, baterije i ostalo potrebno za boravak u prirodi. O kompletima prve pomoći u kućanstvu možete pročitati OVDJE).
6. Navigacija i snalaženje u prostoru (informirajte se o osnovama navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirajte snalaženje na otvorenom, pripremite karte područja na kojem ćete se kretati, dobro je imati kompas i ostali pribor ovisno o vašim planovima).
7. Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju, prema godišnjem dobu, dobro je imati u pripremi rezervnu odjeću.
8. Samobrana i sigurnost (savladajte osnovne vještine i vježbajte samoobranu, naučite koristiti razne vrste oružja, naučite pravila sigurnosti u kriznim situacijama).
9. Planovi i uvježbavanje (izradite obiteljske planove prema vrstama rizika, te podjelu zaduženja u grupi, a sve vještine uvježbavajte (po potrebi i kroz igru s djecom), dogovorite procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres).
Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, pataloški slučajevi što izaziva predrasude), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.
Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult, pa su djelomično i zbog toga došli na zao glas). Nisu ni vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, više su orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” ipak realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.
(Foto: Freepik)