Objave

Ne boj se straha

I nesreće su dio života, ne smijemo dopustiti da nas panika blokira i da nam strah postane opsesija.

U kriznim situacijama strah je sasvim prirodna pojava koja ima važnu evolucijsku ulogu upravo u tome da nam pomogne u opasnosti. Strah uzrokuje pojačano lučenje adrenalina, ubrzan rad srca i disanje, pojačan dotok krvi u udove, što nam daje dodatnu snagu potrebnu za borbu ili bijeg, zjenice se sužavaju kako bismo bolje uočili sve opasnosti, znojimo se kako se tijelo ne bi pregrijalo od pojačanog rada. Istovremeno se izoštravaju mentalne funkcije se kako bismo donijeli brže odluke važne za dobru procjenu situacije i u konačnici se spasili. Usprkos vrlo složenom stroju kakav je naš organizam, pravo je umijeće pronaći mehanizme koji će spriječiti negativni utjecaj straha i omogućiti nam da realno procijenimo opasnost i pravilno reagiramo.

Ravnotežu nije lako naći. U “mirnodopsko” vrijeme i svakodnevici nam je dosadno, pa izmišljamo adrenalinske parkove i tražimo ekstremne aktivnosti da se zabavimo, a nakon pojave prave opasnosti, prirodnih katastrofa i ratova, tražimo pomoć, smanjivanje i kontrolu stresa. U traženju pravog odgovora i načina kontrole straha u opasnim situacijama možda su najdalje otišli psiholozi koji se bave programima treninga specijalnih postrojbi. Iako su tehnike pripreme vojnika prilično složene, ako bi morali sve sažeti u jednu riječ to bi bila – vježba.

Dodatno, nakon višestrukih nesreća širokih razmjera često dolazi do “predoziranja” lošim vijestima koji dodatno utječu na stresne poremećaje koji nas blokiraju. Zbog svega toga je izuzetno važno:

1. Sprječavanje panike.

2. Koncentracija na postupke u kriznim situacijama.

3. Planiranje i treniranje postupaka spašavanja.

Isto vrijedi i za sve ostale krizne situacije, prometne nesreće, nezgode u kući, požare, potrese, poplave i druge nevolje. Dijete vam je palo s ljuljačke i ozlijedilo ruku, plače. Kako ostati sabran, ne paničariti, pružiti prvu pomoć, utješiti ga i po potrebi zatražiti pomoć profesionalaca?

Naravno da to nisu jednostavne situacije, a posebno one  u kojima opasnost traje dugo poput pandemije, čije posljedice još uvijek osjećamo. Važno je – ne pridružiti se masovnoj histeriji koja se često javlja u takvim slučajevima. Još je važnije reći da pribranost i smirenost u takvim situacijama ne znači negiranje opasnosti, ruganje onima koji su opasnost shvatili ozbiljno, a još manje prijedlog za nepridržavanje uputa koje izdaju nadležne državne institucije.

Možda se čini nepotrebnim ljudima koji su prošli rat i druge nedaće, objašnjavati što znači strah u izvanrednim situacijama, ali od tada je prošlo tridesetak godina, došli su novi izazovi poput zaraznih bolesti i potresa koji se ponekad pojave istovremeno. Sve nas to podsjeća na potrebu stalnog testiranja vlastitih sposobnosti kroz vježbu kao i značaj pravovremene organizacije koja će nam olakšati snalaženje u stresnim okolnostima.

(Ilustracija: liuzishan / Freepik)

/od

Tableta protiv smaka svijeta

U strahu su ljudi skloni povjerovati u potpuno iracionalne mogućnosti koje bi ih mogle “spasiti”

Navala na apoteke i traženje tableta joda predviđenih za terapiju kod radioloških nesreća i nekih posljedica nuklearnog zračenja, usprkos upozorenjima o rizicima, iznenadila je mnoge. Pod stresom, u paničnim reakcijama ljudi se ponašaju iracionalno, pa u opasnim situacijama očekuju instant sigurnosna riješenja sa stopostotnom zaštitom. Kao što smo bili razočarani kad smo čuli da nas cjepivo ne može u potpunosti zaštititi od zaraze, tako i sada očekujemo da u slučaju kad u blizini padne atomska bomba – popijemo tabletu kalijevog jodida i idemo dalje svojim poslom, kao da se nije ništa dogodilo.

Naravno, u stvarnom životu stvari su malo kompliciranije. No, možemo se tješiti da nisu samo Hrvati skloni instant rješenjima. Najmanje je devet zemalja EU prijavilo je nagli porast potražnje za jodom u njihovim ljekarnama, prenosi Euronews, a neke od njih su Rumunjska, Bugarska, Poljska, Belgija pa i Hrvatska. Iz Hrvatske ljekarničke komore potvrđuju da su početkom 2022. godine, kada je krenula ruska agresija na Ukrajinu, ljekarne zaprimile više stotina upita o kalijevom jodidu, ali su kroz medijske istupe kažu – medicinari uspjeli “smiriti” ljude.

Važne činjenice o tabletama kalijevog jodida:

-> Nipošto ne uzimajte tablete bez recepta, na svoju ruku.

-> Tablete mogu izazvati ozbiljne posljedice za zdravlje ukoliko se uzimaju bez potrebe i na pogrešan način.

-> Tablete ne štite od svih vrsta zračenja nego se isključivo koriste samo za kratkotrajnu zaštitu od mogućeg razvoja karcinoma štitnjače i ne štite organizam od svih drugih radioaktivnih elemenata.

-> Tablete vam neće pomoći u slučaju detonacije atomske bombe, jer je radioaktivni jod nemjerljivo mali rizik u odnosu na ogromne količine drugih radioaktivnih čestica (Cezij, Stroncij, Kobalt, Plutonij, neutroni, itd.) nastalih prilikom eksplozije atomske bomb, koji uzrokuju velika oštećenja organizma (akutna radijacijska bolest).

-> Primjena kalijevog jodida predviđena je za osobe mlađe od 40 godina (i to najčešće jednom dozom u količini ovisnoj o starosti i težini osobe – o doziranju vidi detalje na linku OVDJE).

Prema protokolu koji se primjenjuje u Hrvatskoj, tablete su predviđene za podjelu stanovništvu u radijusu od 25 km od izvora zračenja (ili radioaktivnog oblaka), kao i u određeno vrijeme (najbolji učinci postižu se uzimanjem oko sat vremena prije, pa do 8 sati nakon izloženosti radioaktivnom jodu 131 i 133), uz napomenu da zaštita štitnjače djeluje oko 24 sata, a nakon tog vremena terapija nije učinkovita.

U hrvatskim apotekama najčešće se radi o tabletama od 65 miligrama, izdaju se isključivo na liječnički recept, ili ih stanovništvu na točno određenom području dijele ovlaštene službe u slučaju nuklearnih nesreća. Na stranici Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) može se naći uputa za korištenje i upozorenje na opasnosti u slučaju nepropisne primjene koju možete vidjeti OVDJE.

Što se tiče uputa za ponašanje u situacijama stvarne opasnosti od nuklearnih prijetnji, više informacija možete pronaći na našim stranicama OVDJE.

(Ilustracija: Freepik)

/od