Kvaliteta zraka u gradovima povremeno je na rubu opasnosti, ali ukupno stanje još uvijek nije kritično.
Svi znamo da je zrak (najvećim djelom zbog štetnih čestica nastalih izgaranjem) u većim hrvatskim gradovima često zagađen i može izazvati probleme s disanjem, najviše kod djece, starijih, bolesnih, te osjetljivih ljudi s respiratornim problemima. Ipak, često se u tome pretjeruje i diže nepotrebna panika. U svakom slučaju treba biti informiran, što danas nije previše teško. U nekoliko klikova na mobitelu svatko može doći do podataka o kvaliteti zraka u vašem gradu.
Na stranici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije možete naći detaljne podatke i statistiku mjerenja kvalitete zraka u Hrvatskoj: klikni OVDJE
Državni hidrometeorološki zavod na svojoj stranici objavljuje redovita mjerenja:
klikni OVDJE
A globalno kvalitetu zraka prati i stranica AccuWeather:
klikni OVDJE
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama sve je više komentara i alarmantnih informacija o opasnostima zbog zagađenja zraka. Ponovo se javljaju različite teorije zavjera, jedni govore da se treba zatvoriti u kuću, jer je stanje alarmantno, da su stvarni podaci puno gori i da se problemi zataškavaju, dok drugi samo odmahuju rukom i govore da su to gluposti.
Naravno, sve podatke koliko god bili točni, treba shvatiti kao informaciju i upozorenje za osjetljive, no uvijek je dobro pročitati i detaljne podatke koji (ovisno o tome kakvo je opće stanje vašeg organizma i imate li problema s disanjem) opisuju potencijalne rizike. Vrijednosti koje daju Indeks kakvoće zraka (IKZ), računa se korištenjem standarda i smjernica koje je su razvili Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te na temelju drugih znanstvenih studija, dobar je pokazatelj kvalitete zraka, no ako se ne radi o dugotrajnom opasnom zagađenju, većina ljudi neće imati probleme s disanjem. Ipak, štetne čestice ovisno o veličini dugoročno mogu stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme, pa nije loše na mobitelu pratiti podatke s mjernih postaja i manje se izlagati u danima kada je zagađenje najveće.
Preporuke WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) govore o potrebi primjene strožih granica nego što su one u EU, naročito za PM2.5 (izuzetno male i štetne čestice u promjeru manjem od 2,5 mikrona) i NO2 (dušikov oksid), jer su istraživanja pokazala da i niže koncentracije mogu imati štetne posljedice na zdravlje. Dakle, naravno da su bavljenje sportom, šetnja ili na primjer vožnja biciklom izuzetno korisne i zdrave aktivnosti, ali je ipak dobro provjeriti kvalitetu zraka i planirati boravak na otvorenom, posebno u gradovima i uz prometnice.
EU je donijela Direktivu o kvaliteti zraka (Direktiva 2008/50/EC) koja postavlja maksimalno dopuštene koncentracije određenih zagađujućih tvari.
Vrste zagađenja koje se mjere i njihovi limiti (možete usporediti s očitanjima koje nađete na stranicama koje smo naveli gore):
PM10 (čestice promjera ≤10 µm), dnevna granica: 50 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 35 puta godišnje), godišnja granica: 40 µg/m³.
PM2.5 (čestice promjera ≤2.5 µm), godišnja granica: 25 µg/m³ (do 2030. planirano smanjenje na 10 µg/m³ prema WHO smjernicama).
NO2 (dušikov dioksid), satna granica: 200 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 18 puta godišnje) godišnja granica: 40 µg/m³.
SO2 (sumporov dioksid), satna granica: 350 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 24 puta godišnje), dnevna granica: 125 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 3 puta godišnje).
CO (ugljični monoksid), maksimalna 8-satna prosječna vrijednost: 10 mg/m³.
O3 (ozon), maksimalna 8-satna prosječna vrijednost: 120 µg/m³ (ne smije biti prekoračena više od 25 puta godišnje).
Benzen, godišnja granica: 5 µg/m³, Olovo (Pb), godišnja granica: 0.5 µg/m³, Arsen (As), Kadmij (Cd), Nikal (Ni), godišnje granične vrijednosti: As: 6 ng/m³, Cd: 5 ng/m³, Ni: 20 ng/m³.
Mjerenja se provode putem mreže stanica za praćenje kvaliteta zraka u državama EU, a podaci su javno dostupni preko Evropske agencije za okoliš (EEA), a sve su države obavezne poduzimati mjere za smanjenje zagađenja ako se standardi prekorače.
Foto: Freepik / Accu Weather