Objave

Što odgovoriti na ovo pitanje koje vam sve češće postavljaju zabrinuti ukućani?

U trenutnoj situaciji kada je u tijeku 190 oružanih sukoba s tisućama mrtvih i ranjenih širom svijeta (opsežne podatke možete vidjeti OVDJE  u istraživanju objavljenom u okviru UCDP programa o sukobima), nije lako ponuditi odgovor koji neće izazvati paniku ili depresiju. Zbog opće navale loših vijesti ljudi su sve više zabrinuti i počinju sebi i članovima obitelji postavljati ključno pitanje – što da radimo ako dođe do najgorega?
Iako se svakodnevne senzacionalne vijesti često pokažu lažnima, a mediji svaki čas najavljuju smak svijeta (ako ne zbog rata onda zbog nevremena, bolesti ili neke druge pošasti), nakon čega mi ipak nekako preživimo – nikada ne treba podcjenjivati ljudsku glupost i destruktivnost, pa bez panike treba razmotriti opasnosti i učiniti sve što možemo da smanjimo posljedice kriznih situacija. Najvažnije – trudite se da pratite informacije iz pouzdanih izvora, bez senzacionalizma i podmetnutih lažnih vijesti. Više o tome pročitajte OVDJE.

Što se rata tiče, tu nažalost imamo iskustva pa nam ne treba nitko objašnjavati kako su ljudi spremni na najgora zvjerstva (termin koji je ponekad zapravo uvreda za životinje). Ipak, osim neposredne ratne opasnosti, postoji čitav niz vezanih rizika u obliku problema s opskrbom živežnim namirnicama, energentima, poremećajima u prometu i sličnih problema koji utječu na milijune ljudi.
Također je već odavno jasno da se u ratnim sukobima ne biraju ciljevi, da se namjerno i masovno ubijaju civili i razara civilna infrastruktura, pa i to treba uzeti u obzir kod planiranja mjera koje ćemo poduzeti da se zaštitimo.
Kao i uvijek kada dođe do najgoreg scenarija, u kratkom vremenu treba donijeti važne odluke. Ostati ili otići? Kada i gdje evakuirati djecu? Imamo li dovoljno hrane i vode? Na takva pitanja treba se pripremiti na vrijeme, procijeniti rizik, dogovoriti detalje unutar obitelji i voditi računa da ne stvaramo paniku, a posebno da o takvim temama na primjeren način informiramo djecu.

Vojni rok

Jedan od načina da se zaštitimo u ratnim okolnostima je i taj da i sami uzmemo oružje i branimo se. Jasno je da nitko normalan neće svoju djecu slati da „uče ubijati“, no rado ćemo ih poslati na tečaj samoobrane za slučaj da ih netko napadne, pa treba biti jasno da i vojni rok može biti koristan ako je organiziran na pravi način. Svi smo vrijeme provedeno u JNA smatrali najgluplje provedenim u životu i bili uvjereni da nismo naučili ništa što će nam ikada u životu zatrebati. Koliko god je zbog zastarjele obuke i zaglupljivanja vojni rok bio teško podnošljiv – bili smo u krivu. Neke vještine ipak su nam omogućile da pomognemo ljudima u nevolji i da se obranimo.

Ipak, važno je znati da se procjena sigurnosti vaše obitelji ne odnosi samo na najgore moguće katastrofe.

Vikendica

Nakon pandemije i potresa pokazalo se da i vikendica, kućica na moru ili obitelj na selu mogu postati praktično sklonište za nekoliko dana u kriznim situacijama. Razmišljati o tome da na takvim mjestima imamo dovoljno hrane i pitke vode nije samo tema za prepere i one koji očekuju smak svijeta. Razgovarajte o tome s obitelji i prijateljima ako nemate vlastitu mogućnost alternativnog smještaja.

Opskrba

Na našim stranicama OVDJE pročitajte informacije o problematici opskrbe u kriznim situacijama. Mnoge dobro organizirane zapadne države imaju precizne upute za građane – kako se pripremiti za preživljavanje u izvanrednim situacijama, pa i za ratne uvjete. Razmotrite mogućnost stvaranja manje zalihe hrane i pića potrebnih za nekoliko dana.

Promet

U kriznim situacijama treba voditi računa da imamo puni rezervoar za slučaj potrebe evakuacije, biti u toku s informacijama o stanju na prometnicama (info HAK, mobilne aplikacije za praćenje prometa) i pripremiti torbu s potrebnim priborom, o čemu više možete pročitati OVDJE

Informacije / komunikacija

Informacije o kriznoj situaciji u realnom vremenu vrlo su važne za donošenje svih odluka. Iako su danas dostupni moderni sustavi koji osim putem interneta, radija i televizije informacije nude kroz najrazličitije mobilne aplikacije koje treba isprobati i naučiti se njima služiti.
Naravno, ne treba zaboraviti na moguće probleme s dostupnosti usluga mobilnih operatera i pristupa Internetu, pa treba računati na informiranje putem radio prijemnika, pa čak i amaterskih radio stanica.

Skloništa

U vrijeme Domovinskog rata naučili smo i lekciju o važnosti skloništa, pa nije loše s lokalnim vlastima provjeriti gdje se nalaze, u kakvom su stanju, ili što možete učiniti za popravljanje uvjeta zaštite u vlastitoj kući. Prilika je to da provjerite stanje sigurnosti vašeg doma ne samo za slučaj rata nego i sve ostale nepogode poput prirodnih katastrofa, požara, poplave, udara groma, mogućnost pristupa vozilima hitnih službi, itd.
Također je dobro pročitati informacije o opremi i postupcima za preživljavanje kojih ima mnogo na Internetu, pa i na našim stranicama OVDJE

U svakom slučaju, što god da se dogodilo – ne paničarite i na vrijeme se pripremite za nevolje razumno i u skladu s mogućnostima, imajući na umu da do najgoreg možda nikada neće ni doći.

(Ilustracija: Freepik)

Prepperi – teorije zavjere, ljudi gušteri, smak svijeta, život u skloništima pod zemljom i slični pojmovi više nisu prevladavajuće slike koju “pripremaši” imaju u javnosti.

Preperi (eng. preppers ili survivalists) su ljudi koje najčešće definiraju kao one koji se intenzivno pripremaju za skoru kataklizmu ili slom civilizacije, te u skladu s time planiraju, pripremaju i isprobavaju mogućnosti i načine preživljavanja. Iako su često bili kritizirani kao ekstremne skupine sklone teorijama zavjere, nakon proteklog vremena i širenja sličnih pokreta na globalnoj razini, pokazalo se da je riječ o raznolikoj skupini ljudi čije namjere nisu uvijek loše. Uostalom, širenje nasilja na svim razinama sve nas je natjeralo da i sami još jednom rezmislimo o tome kako zaštititi sebe i svoje najbliže.

Korisni savjeti prepera slični su pravilima hitnih službi:

1.Torba za hitne situacije (torba u kojoj su potrebne stvari za prva 72 sata opasnosti, osim standarda koje preporučuju i hitne službe, preperi često dodaju osnovni alat, lovački nož, ljepljivu traku i sl.)

2.Evakuacija (putevi evakuacije, mjesta okupljanja, način komunikacije, najvažniji kontakti, itd.)

3.Voda i hrana (tri dana potrebnih namirnica za evakuaciju kao i za dva tjedna ako ostajemo kod kuće, no neke skupine prepera zagovaraju potrebu stvaranja većih zaliha za duže razdoblje)

4.Sklonište (vikendica, koliba, šator, improvizirano sklonište podalje od kuće…)

5.Oprema (komplet prve pomoći, ali i vježbe, alat i pribor, mobiteli, baterije i sl.)

6.Navigacija i snalaženje u prostoru (osnove navigacije bez elektronskih pomagala, unaprijed planirati, ponijeti karte, kompas i ostali pribor ovisno o planovima…

7.Rezervna odjeća i obuća, ovisno o vrsti katastrofe ili događaja i planovima za svaku situaciju

8.Samobrana i sigurnost (vještine i trening, vrste oružja, pravila sigurnosti u kriznim situacijama)

9.Planovi i uvježbavanje (izrada obiteljskih planova prema vrstama rizika, podjela zaduženja u grupi, uvježbavanje (kroz igru s djecom), procedure za različite vrste rizika (požar, poplava, potres)

Naravno, u svakoj skupini nađe se netko sklon pretjerivanju ili ekstremizmu (u medijima su često izdvajani najgori, psiho-pataloški slučajevi), ali ako netko voli boraviti u prirodi (poput planinara ili lovaca), uz to razvijajući vještine preživljavanja u ekstremnim situacijama, danas se čini kao razuman, zanimljiv, ali i koristan hobi. Uostalom, ono što danas mediji često nazivaju “bushcraft” zapravo je stara i poznata vještina preživljavanja i snalaženja u prirodi. Ako država brine za krizne situacije kroz sustav civilne zaštite, oni među nama koji su dobronamjerni, žele pomoći drugima u nevolji, a raspolažu vještinama preživljavanja, pružanja prve pomoći ili samoobrane, mogu doprinijeti zajednici u kriznim situacijama.

Iz javno dostupnih podataka može se steći dojam da su hrvatski preperi umjereniji od američkih (čija je priča nastala na temelju svojevrsnih kultova sudnjeg dana – Doomsday cult), nisu vezani za teorije zavjera, političke i vjerske stavove, ali i više orjentirani na realne, lokalne probleme. Iako izgleda kako su danas svi sigurnosni problemi zapravo globalni, naši su “pripremaši” realniji, svjesni vrsta rizika u njihovoj neposrednoj okolini, a ponekad i određeni životnim iskustvima koje su imali. U budućim temama opisat ćemo hrvatska preperska iskustva iz prve ruke, razgovarati sa stručnjacima i izabrati iskustva snalaženja u kriznim situacijama korisna za širu populaciju.

(Foto: tawatchai07 / Freepik)

Među najboljim popisima opreme za preživljavanje uvijek su bili detaljni vojni priručnici.

Planinari, lovci i svi koji često borave u prirodi znaju kako se snaći u nepovoljnim uvjetima. No, poznato je da vojska ipak ima detaljno razrađene postupke i pisane upute za sve situacije i preživljavanje u svim prilikama. Iako na našim stranicama možete pronaći i druge kratke upute o kompletima za hitne situacije, ovo je kompilacija različitih kompleta za preživljavanje nastala iz standardnih vojnih uputstava.

Vojni kompleti za preživljavanje obično se sastoje od nekoliko dijelova, koje se mogu koristiti odvojeno ili svi zajedno. Jasno je naime da u normalnim okolnostima ne možete cijeli dan sa sobom tegliti ruksak s opremom za preživljavanje i da nije svejedno koliko je koji dio kompleta težak, koje sitnice uvijek možete nositi sa sobom, a koje imati u kući ili u automobilu. Zbog toga je važno planiranje.

Dijelovi vojnih kompleta za preživljavanje:

 

Vrste torbi

Torba bi trebala biti dovoljno velika da u nju stanu svi dijelovi kompleta, a opet ne prevelika i preteška za nošenje, trebala bi biti vodootporna i lako dostupna u slučaju potrebe za brzim izlaskom. Naravno, postoje i manje torbice koje se mogu nositi oko pojasa, u poslovnoj torbi ili u automobilu, ovisno o namjeni i okolnostima.

Voda

U ovu temu vojska uključuje informacije o mogućim izvorima pitke vode, osnovni pribor za prikupljanje, nošenje i pročišćavanje vode, a na tržištu se može pronaći čitav niz proizvoda, o kojima će i na našim stranicama u buduće biti više informacija, testova i preporuka nastalih na temelju vojnih standarda.

Vatra

Za potrebe grijanja, sušenja odjeće i pripremu hrane u kompletu se trebaju naći upaljač, vodootporne šibice, kresivo i slični pribor za paljenje, povećalo koje također može poslužiti. Proučiti što se sve može iskoristiti kao gorivi materijal, kako zapaliti vatru u nedostatku pribora i ostalo što nam može pomoći.

Sklonište

Primarno sklonište zapravo je odjeća koju imate, a važno je znati i kako izabrati mjesto gdje ćete se skloniti, vrste skloništa, kao i prirodna skloništa. U opremi za preživljavanje bitan je dio za pripremu skloništa poput šatorskog krila ili najlonskih zaštita iste namjene, planinarskog užeta, kabanica, laganih pokrivača, ali i pomoćnog alata poput jačeg lovačkog noža, sjekirice ili mačete, lagane mreže protiv komaraca, pile od žice i sličnog pribora.

Hrana

Osim uobičajenog djela koji se sastoji od trajnih konzervi, energetskih pločica i sličnih proizvoda, u kompletu treba biti i pribor za jelo (dobri su vojni kompleti s posudama, priborom i čuturicom), otvarači konzervi, ali i pribor poput udica za pecanje, aluminijske folije, plastičnih vrećica i drugih sitnica koje mogu poslužiti za pripremu i spremanje hrane u poljskim uvjetima. Naravno, važne su i upute o tome kako se snaći bez ikakve odgovarajuće pripremljene hrane i biti prisiljen na lov, ribolov i ostale izvore hrane kakve smo koristili davno, ali i načini izbora i pripreme hrane kako ne bi došlo do trovanja.

Medicina

Uz komplete za prvu pomoć čiji smo sadržaj opisali OVDJE, u korisne sitnice ubrajaju se i tablete protiv trovanja hranom ili infekcija, stik za zaštitu usnica, sigurnosne igle, tablete poput ibuprofena ili aspirina, sapun, maramice za dezinfekciju i slični proizvodi. No, važno je i znati prepoznati simptome zdravstvenih problema, voditi računa o osnovnoj higijeni u prirodi, važnosti fizičkog i prihičkog odmora u stresnim situacijama, jednako kao i znati osnove pružanja prve pomoći.

Komunikacija

Ovaj dio pribora za hitne situacije uključuje opremu kojom možete dozvati pomoć, kao što su zrcalo, baterijske svjetiljke s bljeskalicom, zviždaljka, baklje za signaliziranje i sl., a razumije se i svu raspoloživu telekom opremu, mobitel, ručne radio stanice i sve drugo što vam može pomoći u kriznoj komunikaciji.

Ostalo

Snažna ljepljiva traka (Duct-tape), kompas, topografske karte, blok i olovka, igla i konac, novac, rezervne naočale i ostalo što može koristiti obično se nalazi na popisima koje koriste i vojska i civilne organizacije.

Ipak, u svu navedenu opremu, koju naravno možete mijenjati i prilagođavati svojim potrebama tako da vam može poslužiti i kada niste u opasnosti, važno je i uvježbati tehnike preživljavanja i korištenja opreme koja vam je u tom trenutku na raspolaganju. Uz vještine opstanka i snalaženja u prirodi, dobro je informirati se i isprobati tehnike samoobrane, navigacije, osnove Morseove abecede, podsjetiti se satova prve pomoći i ostalih vještina koje uz vojsku koriste i spasilačke ekipe. Detalje o navedenoj vojnoj opremi i preporukama, kao i iskustvima vojnika koji su prošli ozbiljne krizne situacije donosimo uskoro.

(Foto: senivpetro / Freepik)